Sacha Baron Cohen: Facebook bi omogućio Hitleru da vodi propagandu na svojoj mreži

Govor je bio upečatljiv u svojoj iskrenosti –  Cohen se pojavio se kao on sam, a ne „u karakteru“ neke od njegovih satiričnih persona – i svojim blistavim tonom.

Opisujući Facebook kao “najveći propagandni stroj u povijesti”, Baron Cohen je tvrdio da bi tvrtka, koja ne pregledava političke oglase za istinitost, omogućila Hitleru da vodi propagandu na svojoj platformi.

Donosimo cijeli govor Sache Barona Cohena:

“Hvala ADL-u na ovom priznanju i vašem radu u borbi protiv rasizma, mržnje i bahatosti. I da budem jasan, kad kažem “rasizam, mržnja i bahatost”, ne mislim na imena “Labradoodlesa” Stephena Millera.

Shvaćam da neki od vas možda razmišljaju o tome kakav je to komičar govorio na ovakvoj konferenciji! Sigurno jesam. Provodio sam većinu posljednja dva desetljeća u karakteru. Zapravo, ovo je prvi put da sam ikad ustao i održao govor kao svoj najmanje popularan lik, Sacha Baron Cohen. I moram priznati, to je zastrašujuće. Svjestan sam da moja prisutnost ovdje može biti neočekivana i iz drugog razloga. Ponekad su neki kritičari rekli da moja komedija riskira pojačanje starih stereotipa.

Istina je da sam cijeli život strasno izazivao bahatost i netrpeljivost. Kao tinejdžer u Velikoj Britaniji marširao sam protiv fašističkog Nacionalnog fronta i ukinuo aparthejd. Kao preddiplomski student, putovao sam Amerikom i napisao svoju tezu o pokretu za građanska prava, uz pomoć arhiva ADL-a. I kao komičar pokušao sam svojim likovima pokušati ljude iznevjeriti i otkriti u što zapravo vjeruju, uključujući i njihove predrasude.

Neću tvrditi da je sve što sam učinio bila za višu svrhu. Da, neki od mojih komedija, u redu, vjerojatno polovina moje komedije, bila je apsolutno maloljetna, a druga polovina potpuno bezdušna. Priznajem, nije bilo ništa posebno prosvjetljujuće u meni – kao Borat iz Kazahstana, prvi novinar lažnih vijesti – koji je trčao kroz konferenciju hipotekarnih posrednika, kad sam bio potpuno gol.

Ali kad je Borat uspio nagovoriti čitav bar u Arizoni da otpjevo “Baci Židova niz bunar”, to je otkrilo ravnodušnost ljudi prema antisemitizmu. Kad sam – kao Bruno, novinar iz gay mode iz Austrije – počeo ljubiti muškarca u cage fight u Arkansasu, umalo sam pokrenuo nerede, i tad se pokazao nasilni potencijal homofobije. A kad sam – prerušen u ultra-budnog programera – predložio izgradnju džamije u jednoj seoskoj zajednici, nagovarajući stanovnika da ponosno prizna: “Ja sam rasist, protiv muslimana” – pokazao se i prihvaćanje islamofobije.

Zbog toga cijenim priliku da budem ovdje s vama. Danas se širom svijeta demagozi obraćaju našim najgorim instinktima. Teorije zavjere jednom rezevirane za marginu danas su mainstream. Kao da se Doba Razuma – era dokaza, završava, a sada je znanje delegitimizirano i odbačen je znanstveni konsenzus. Demokracija, koja ovisi o zajedničkim istinama, je u povlačenju, a autokracija, koja ovisi o zajedničkim lažima, je na korak bliže. Zločini iz mržnje rastu, kao i ubojiti napadi na vjerske i etničke manjine.

što je zajedničko ovim opasnim trendovima? Ja sam samo komičar i glumac, a ne učenjak. Ali jedno mi je prilično jasno. Svu ovu mržnju i nasilje olakšava nekolicina internetskih tvrtki koje predstavljaju najveći propagandni stroj u povijesti.

Najveći propagandni stroj u povijesti.

Razmisli o tome. Facebook, YouTube i Google, Twitter i drugi – dostižu milijarde ljudi. Algoritmi ovih platformi ovise o namjernom pojačavanju vrste sadržaja koji korisnike zanima – priče koje se sviđaju našim baznim instinktima i koje izazivaju bijes i strah. Zbog toga je milijarde puta YouTube preporučio videozapise zavjerenka Alexa Jonesa. Zbog toga lažne vijesti nadmašuju stvarne vijesti, jer studije pokazuju da se laži šire brže od istine. I ne čudi što je najveći propagandni stroj u povijesti proširio najstariju teoriju zavjere u povijesti – laž da su Židovi nekako opasni. Kao što je jedan naslov rekao, “Samo razmislite što bi Goebbels mogao učiniti sa Facebookom.”

Na internetu se sve može činiti jednako legitimnim. Breitbart nalikuje BBC-u. Izmišljeni protokoli Sionskih starješina izgledaju valjano kao i izvješće o ADL-u. A ocjene luđaka izgledaju jednako vjerodostojno kao i nalazi dobitnika Nobelove nagrade. Izgleda da smo izgubili zajednički smisao osnovnih činjenica o kojima ovisi demokracija.

Kada sam, kao wannabe gangster Ali G, pitao astronauta Buzza Aldrina “kako to volim hodati po suncu?”, Šala je djelovala, jer smo i mi, publika, dijelili iste činjenice. Ali ako vjerujete da je slijetanje na mjesec bila laž, onda šala nije bila smiješna.

Kad se Borat u Arizoni složio sa stavom da “Židovi kontroliraju svačiji novac i nikad ga ne vraćaju”, šala je djelovala jer je publika podijelila činjenicu da je prikazivanje Židova kao škrtaca mizerno poput teorija zavjere koja potječe iz srednjeg vijeka.

Ali kad se zahvaljujući društvenim mrežama zavjere uzmu u kontrolu, lakše je regrutirati skupine mržnje, lakše se strane obavještajne agencije upliću u naše izbore, a zemlji poput Mijanmara lakše je počiniti genocid protiv Rohingye.

Zapravo je prilično šokantno koliko je lako zavjere pretvoriti u nasilje. U svojoj posljednjoj emisiji “Tko je Amerika?” (Who Is America), našao sam obrazovanog, normalnog momka koji se dobro držao posla, ali koji je na društvenim mrežama ponovio mnoge teorije zavjere koje je predsjednik Trump, putem Twittera, proširio više od 1.700 puta svojim 67 milijuna sljedbenika. Predsjednik je čak tvitnuo da razmišlja o imenovanju Antife – antifašista koji marširaju protiv krajnje desnice – kao terorističku organizaciju.

Dakle, prerušen u izraelskog stručnjaka za borbu protiv terorizma, kao izmišljeni pukovnik Erran Morad, rekao sam sugovorniku da je na Maršu za žene u San Franciscu Antifa planirala ubaciti hormone u dječje pelene kako bi bebe „učinili transrodnima“. I on je povjerovao.

Uputio sam ga da na maršu podmetne male uređaje na tri nedužne osobe i objasnio sam da kad pritisne gumb aktivira eksploziju koja bi ih sve pobila. Nisu bili pravi eksplozivi, naravno, ali on je mislio da jesu. Htio sam vidjeti – bi li on to stvarno učinio?

Odgovor je bio da. Pritisnuo je gumb i mislio da je zapravo ubio tri ljudska bića. Voltaire je bio u pravu: “Oni koji vas mogu natjerati da vjerujete u apsurde, mogu vas natjerati na počinjenja zločina.” A društveni mediji dopuštaju autoritarima da gurnu apsurde u milijarde ljudi.

U svoju obranu, ove društvene medijske tvrtke poduzele su neke korake kako bi smanjile mržnju i zavjere na svojim platformama, ali ti su koraci uglavnom površni.

Danas govorim zato što vjerujem da su naše pluralističke demokracije i da bi sljedećih 12 mjeseci i uloga društvenih medija mogle biti presudne. Britanski glasači izaći će na birališta, dok internetski zavjerenici promoviraju očajnu teoriju o “velikoj zamjeni” da bijele kršćane namjerno zamjenjuju muslimanski imigranti. Amerikanci će glasati za predsjednika, dok trolovi i botovi održavaju odvratnu laž o “latino invaziji”. A nakon godina YouTube videozapisa koji klimatske promjene nazivaju “lažnima”, Sjedinjene Države su na putu da se službeno povuku iz pariških sporazuma već godinu dana. Kanalizacija bigotičnosti i groznih teorija zavjere koja prijeti demokraciji i našem planetu – to tvorci interneta nikako nisu imali na umu.

Vjerujem da je vrijeme za temeljno promišljanje društvenih mreža i kako šire mržnju, zavjere i laži. Prošlog mjeseca, Mark Zuckerberg s Facebooka je održao veliki govor koji je, nimalo iznenađujuće, upozorio protiv novih zakona i propisa o tvrtkama poput njegove. Pa, neki od tih argumenata jednostavno su apsurdni. Sagledajmo.

Kao prvo, Zuckerberg je čitav problem pokušao prikazati kao “izbore … oko slobodnog izražavanja”. To je smiješno. Ovdje se ne radi o ograničavanju nečijeg slobodnog govora. Riječ je o pružanju mogućnosti ljudima, uključujući neke od najgorih ljudi na zemlji, najveću platformu u povijesti koja zauzima trećinu planete. Sloboda govora nije sloboda dosega. Nažalost, uvijek će biti rasista, mizoginista, antisemita i zlostavljača djece. Ali mislim da smo se svi mogli složiti da ne bismo trebali davati rasistima i pedofilima besplatnu platformu da pojačaju svoje poglede i ciljaju svoje žrtve.

Drugo, Zuckerberg je tvrdio da bi novo ograničenje onoga što je objavljeno na društvenim medijima bio “udar na slobodu izražavanja”. Ovo je potpuna glupost. Prvi amandman kaže da “Kongres neće donijeti zakon” smanjujući slobodu govora, no to se ne odnosi na privatne tvrtke poput Facebooka. Ne tražimo od ovih kompanija da određuju granice slobodnog govora širom društva. Mi samo želimo da budu odgovorni na svojim platformama.

Ako se neonacist dogega u restoran i počne prijetiti drugim mušterijama i kaže da želi ubiti Židove, bi li vlasnik restorana trebao da mu posluži elegantno jelo od osam na meniju? Naravno da ne! Vlasnik restorana ima svako zakonsko pravo i moralnu obvezu da istjera naciste, kao i internetske tvrtke.

Treće, činilo se da je Zuckerberg regulaciju tvrtki poput njegove izjednačio s postupcima “najrepresivnijih društava”. Nevjerojatno. Ovo je jedan od šestero ljudi koji odlučuju kakve podatke vidi toliko svijeta. Zuckerberg na Facebooku, Sundar Pichai na Googleu, u matičnoj kompaniji Alphabet, Larry Page i Sergey Brin, Brinova bivša sestra, Susan Wojcicki na YouTubeu i Jack Dorsey na Twitteru.

Silicijska šestorka – svi milijarderi, svi Amerikanci – više im je stalo do unapređenja cijene dionica nego do zaštite demokracije. Ovo je ideološki imperijalizam – šest neizabranih pojedinaca u Silikonskoj dolini nameću svoju viziju ostatku svijeta, neprimjereno bilo kojoj vladi i ponašaju se kao da su iznad dosega zakona. Kao da živimo u Rimskom Carstvu, a Mark Zuckerberg je Cezar. Barem bi to objasnilo njegovu frizuru.

Evo ideje. Umjesto da Silicijska šestorka odluči o sudbini svijeta, neka naši izabrani predstavnici, za koje glasuje narod, svake demokracije na svijetu, imaju barem malo prava glasa.

Četvrto, Zuckerberg govori o tome da pozdravlja „raznolikost ideja“, a prošle godine dao nam je primjer. Rekao je da je pronašao postove koji negiraju holokaust “duboko uvredljivim”, ali nije smatrao da bi ih Facebook trebao ukloniti “jer misli da postoje stvari zbog kojih različiti ljudi pogriješe”. U ovom trenutku, na Facebooku još uvijek postoje demantiji holokausta, a Google vas i dalje jednostavnim klikom vodi na najodbojnija mjesta za uskraćivanje istine o holokaustu. Jedan od čelnika Googlea jednom mi je rekao nešto nevjerojatno, a to je da ove web stranice pokazuju samo „obje strane“ problema. To je ludilo.

Citirajući Edwarda R Murrowa, čovjek “ne može prihvatiti da u svakoj priči postoje dvije jednake i logične strane u jednom argumentu”. Imamo milijune dokaza o holokaustu – to je povijesna činjenica. A negirati to nije neko slučajno mišljenje. Oni koji negiraju holokaust imaju za cilj potaknuti još jedan.

Ipak, Zuckerberg kaže da bi “ljudi trebali odlučiti što je vjerodostojno, a ne tehnološke tvrtke.” Ali u vrijeme kada dvije trećine milenijala kažu da nisu čuli za Auschwitz, kako bi trebali znati što je “vjerodostojno”? Kako bi trebali znati da je laž laž?

Postoji takva stvar kao što je objektivna istina. Činjenice postoje. A ako te internetske tvrtke stvarno žele napraviti razliku, trebale bi angažirati dovoljno monitora da ih stvarno prate, usko surađuju sa skupinama poput ADL-a, inzistiraju na činjenicama i očiste te laži i zavjere sa svojih platformi.

Peto, kada se razgovaralo o poteškoćama uklanjanja sadržaja, Zuckerberg je pitao “gdje povlačiš crtu?” Da, povlačenje crte može biti teško. Ali evo što on zapravo kaže: uklanjanje tih laži i zavjera jednostavno je preskupo.

Ovo su najbogatije tvrtke na svijetu, a imaju i najbolje inženjere na svijetu. Mogli bi riješiti ove probleme ako žele. Twitter bi mogao implementirati algoritam za uklanjanje više bijelog supremacističkog govora mržnje, ali navodno nisu jer bi to izbacilo neke vrlo ugledne političare iz njihove platforme. Možda to nije loše! Istina je da se te tvrtke neće temeljito promijeniti jer se njihov cijeli poslovni model oslanja na povećanje angažmana, a ništa ne stvara više angažmana od laži, straha i bijesa.

Vrijeme je da ove kompanije konačno nazovete onim što oni stvarno jesu – najvećim izdavačima u povijesti. I evo ideje za njih: pridržavati se osnovnih standarda i praksi, baš kao što to čine novine, časopisi i TV vijesti svaki dan. Imamo standarde i prakse u televiziji i filmovima; postoje određene stvari koje ne možemo reći ili učiniti. U Engleskoj su mi rekli da Ali G ne može psovati kad se pojavio prije 21 sat. Ovdje u SAD-u, Američko udruženje za filmove regulira i ocjenjuje ono što vidimo. Imali smo prizore u mojim filmovima koji su bili izrezani ili reducirani kao bi poštovali te standarde. Ako postoje standardi i prakse za ono što kinematografi i televizijski kanali smiju pokazati, onda bi se sigurno tvrtke koje objavljuju materijal milijardama ljudi također trebale pridržavati osnovnih standarda i praksi.

Pogledajte objavljivanje političkih oglasa. Srećom, Twitter ih je napokon zabranio, a Google također uvodi izmjene. Ali ako ih platite, Facebook će pokrenuti bilo koji “politički” oglas koji želite, čak i ako je to laž. I čak će vam pomoći da mikro lažirate te laži na njihove korisnike radi postizanja maksimalnog učinka. Prema toj zakrivljenoj logici, da je Facebook negdje u 1930-ima, Hitler bi mogao objaviti 30-sekundne oglase o “rješenju” židovskog problema. Dakle, ovo je dobar standard i praksa: Facebook, počnite provjeriti političke oglase prije nego što ih pokrenete, odmah prestanite mikro ciljane laži, a kad su oglasi lažni, vratite novac i ne objavljujte ih.

Evo još jedne dobre prakse: usporite. Svaki pojedinačni post ne mora biti odmah objavljen. Oscar Wilde je jednom rekao da “živimo u vremenu u kojem su nepotrebne stvari naša jedina potreba.” Ali je li svaka misao ili videozapis odmah objavljen na mreži, čak i ako je rasistički ili zločinački ili ubojit, zaista nužnost? Naravno da ne!

Strijelac koji je masakrirao muslimane na Novom Zelandu uživo je prenosio svoju zločin na Facebooku, da bi se zatim proširio internetom i gledan je vjerojatno milijunima puta. Bio je to snuff film, koji su vam donijeli društveni mediji. Zašto ne možemo imati više odgode, tako da se ta prljavština koja izaziva traumu može uhvatiti i zaustaviti prije nego što se objavi?

Konačno, Zuckerberg je rekao da kompanije s društvenim medijima trebaju „ispuniti svoje odgovornosti“, ali on potpuno ćuti što bi se trebalo dogoditi kad one to ne urade. Do sada je već sasvim jasno, njima se ne može vjerovati da se mogu sami regulirati. Kao i kod industrijske revolucije, vrijeme je da regulacija i zakonodavstvo suzbiju pohlepu tih pljačkaša iz visokih tehnologija.

U svakoj drugoj industriji tvrtka može biti kažnjena za štetu proizvoda. Kada motori eksplodiraju ili ne rade sigurnosni pojasevi, automobilske tvrtke povlače se desetke tisuća vozila, po cijeni od više milijardi dolara. Facebooku, YouTubeu i Twitteru čini se fer: vaš proizvod je neispravan, dužni ste ga popraviti, bez obzira koliko košta i bez obzira koliko moderatora trebate zaposliti.

U svakoj drugoj industriji možete tužiti za nanesenu štetu. Izdavači se mogu tužiti za klevetu, ljudi se mogu tužiti za klevetu. Tužili su me mnogo puta! Trenutno me tuži netko čije ime neću spomenuti jer bi me opet mogao tužiti! No društvene medijske tvrtke uglavnom su zaštićene od odgovornosti za sadržaj koji njihovi korisnici objavljuju – bez obzira koliko to bio nepristojno – piše u njihovom članku 230, pripremite se za to, Zakona o komunikacijskoj pristojnosti. Apsurdno!

Srećom, internetske tvrtke sada se mogu smatrati odgovornima za pedofile koji svoje stranice koriste za ciljanje djece. Kažem, neka i ove tvrtke budu odgovorne za one koji se na njihovim web stranicama zalažu za masovno ubojstvo djece zbog njihove rase ili religije. A možda novčane kazne nisu dovoljne. Možda je vrijeme da kažete Marku Zuckerbergu i izvršnim direktorima tih kompanija: već ste dozvolili da se jedna strana sila miješa u naše izbore, već ste omogućili jedan genocid u Mjanmaru, učinite to ponovo i idete u zatvor.

Na kraju se sve svodi na to kakav svijet želimo. U svom govoru, Zuckerberg je rekao da je jedan od njegovih glavnih ciljeva “podržati što je moguće veću definiciju slobode izražavanja”. Ipak, naše slobode nisu samo sebi svrha, one su i sredstvo za drugi cilj – kao što ovdje kažete u SAD-u, pravo na život, slobodu i potragu za srećom. Ali danas tim pravima prijeti mržnja, zavjere i laži.

Dopustite da vam ostavim prijedlog drugačijeg cilja društva. Krajnji cilj društva trebao bi biti osigurati da ljudi ne budu ciljani, ne maltretirani i ne ubijeni zbog toga tko su, odakle dolaze, koga vole ili kako se mole.

Ako to učinimo svojim ciljem – ako damo prednost istini nad lažima, toleranciji spram predrasuda, empatiji spram ravnodušnosti i stručnjacima spram nerazumima – onda možda, samo možda, možemo zaustaviti najveći propagandni stroj u povijesti, možemo spasiti demokraciju, još uvijek možemo imati mjesto za slobodan govor i slobodno izražavanje, i što je najvažnije, moje će se šale i dalje funkcionirati.

Puno vam hvala.

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.

Hvala vam.

1.00 €

5.00 €

10.00 €

20.00 €

50.00 €

100.00 €

200.00 €

Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute