‘Ka-frobeat’ možda nije revolucija, ali je dobrodošla, znalački izvedena i pamtljiva zezancija s kockom leda i kriškom limuna.
Malik Mezzadri, poznat još i kao Magic Malik, francuski je flautist abiđanskih korijena koji uspješno spaja svoju afričku krv s modernijom evropskom vizijom afrobeata, isporučujući pitak, ali nikako i banalan album “Ka-frobeat”.
Malikova diskografija seže još u 1997. godinu, a broji čak 13 samostalnih albuma te još barem toliko u suradnji s najraznovrsnijim glazbenicima, od saksofonista Juliena Louraua i Stevea Colemana do brazilskog gitarista Nelsona Verasa, kubanskog perkusionista Anga Diaza ili pak nanteške hip-hop grupe Hocus Pocus. Svi su oni utjecali u manjoj ili većoj mjeri oblikovali “Ka-frobeat” koji, iako zadržava neka davno utemeljena opća mjesta afrobeata poput prepoznatljivog repetativnog bubnjarskog ritma, zadržavanja jednog te istog tonalnog centra i ispreplitanja kratkih, ali upečatljivih vokalnih i puhačkih dionica, ipak donosi prijeko potrebnu svježinu žanru.
Malikov afrobeat, prigodno nazvan ‘ka-afrobeat’, suptilna je i odmjerena mješavina funka, jazza, popa i hip-hopa upakirana u deset pjesama prosječnog radijskog trajanja koje dodatno donosi pristupačnosti materijala, kao i vrhunska, ali nenametljiva suvremena produkcija. Iako je Malik u ovom slučaju bandleader, njegova flauta nije u prvome planu, a njegovi flautistički pasaži više podsjećaju na rani funk 70-ih, nego na nešto što bismo očekivali u okvirima afrobeata. Spomenuti žanrovski miks izuzetno je pitak, ali nikako banalan pa “Ka-frobeat” bez problema možemo slušati dok peglamo, kuhamo ručak ili uživamo neko osvježavajuće piće na balkonu u proljetno poslijepodne, no pažljivog će slušatelja koji ovom materijalu odluči posvetiti usmjereniju pažnju istodobno nagraditi skrivenom kompleksnošću i dobro smještenim opuštenim igrarijama.
Te su igrarije očitije u drugoj polovici albuma u pjesmama poput “Ka tranz” gdje susrećemo i dvojezični spoken-word ili u “Ferye mawon” koja pak donosi i ritmički otklon od strogo zadane forme natruhama brazilskih ritmova, ali i nešto klasičnijim jazz solažama na trubi i saksofonu. “Ka-frobeat” možda nije revolucija, ali je dobrodošla, znalački izvedena i pamtljiva zezancija s kockom leda i kriškom limuna.
Ocjena: 8/10
(Onze Heures Onze, 2022.)
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
