U zagrebačkom kinu Kinoteka kreće ciklus posvećen Raineru Werneru Fassbinderu, velikom njemačkom redatelju koji je kroz priče o prepletanju društvene i psihološke stvarnosti razbijao tabue.
Od svog prvog dugometražnog filma iz 1969. godine pa do prerane smrti 1982. Rainer Werner Fassbinder iza sebe je ostavio impresivan korpus koji uključuje 24 dugometražna kinofilma, 13 televizijskih filmova i tri TV serije. Istraživao je duhovnu i socijalnu stvarnost poslijeratne Njemačke, revitalizirao je žanr melodrame i bio je jedan od predvodnika političkog modernizma u europskoj kinematografiji 1970-ih. Bio je redatelj koji se nije ustručavao propitivati društvenu stvarnost i razbijati tabue, a svojim je beskompromisnim stavovima često stajao na žulj gledateljima svih političkih svjetonazora.
“Ciklus Fassbinder: Pravo jačeg” podijeljen je u sedam manjih cjelina, koje će zagrebačku publiku upoznati s temama koje su obilježile Fassbinderov opus, a među njima su transakcijska priroda osjećaja u novoj ekonomskoj i socijalnoj stvarnosti, progresivna seksualna politika, suočavanje s nacističkom prošlosti i aktivističkim terorizmom te sprega politike, policije i medija, koja je obilježila Zapadnu Njemačku sedamdesetih.
Ciklus se sastoji od ukupno 34 filma, a uključuje Fassbinderove ikoničke naslove kao što su Gorke suze Petre von Kant (1972.), Svi drugi se zovu Ali (Strah jesti dušu) (1974.), Brak Marije Braun (1978.), i Querelle (1982.), ali i one rjeđe prikazivane poput Prava jačeg na slobodu (1975.), Čuvaj se svete kurve (1971.) i Treće generacije (1979.). Fassbinderovi radovi bit će prikazani uz rame filmova koje otvoreno citira, kao što su oni Douglasa Sirka (Sve što nebo dopušta, 1955.), Josefa von Sternberga (Obeščašćena, 1931.), Billyja Wildera (Bulevar sumraka, 1950.) i Luchina Viscontija (Sumrak bogova, 1969.), te uz radove njegovih suvremenika koji su obrađivali slične teme (Jean-Marie Straub i Danièle Huillet, Margarethe von Trotta, Völker Schlöndorff, Rosa von Praunheim i Frank Ripploh). Program uključuje i filmove autora u kojima se osjeti Fassbinderov utjecaj, od Sve o mojoj majci (1999.) Pedra Almodóvara, preko Bennyjevog videa (1992.) Michaela Hanekea pa do Dobrog posla (1999.) Claire Denis. Mnogi od ovih filmova prikazuju se u restauriranim inačicama, a neke od njih i po prvi put na velikome platnu.
Cilj programa je publici pružiti sveobuhvatni uvid u društveni, politički i umjetnički kontekst koje su oblikovale Fassbinderov senzibilitet, a pritom i ukazati na načine na koje nasljeđe ovog filmskog velikana i dalje živi u radovima brojnih filmskih autora.
Program počinje u srijedu, 4. listopada projekcijom filma “Svi drugi se zovu Ali (Strah jesti dušu)”, a završava 1. prosinca projekcijom Fassbinderu omiljenog “Sumraka bogova” Luchina Viscontija.
Više informacija o filmovima i programu potražite na službenoj stranici kina Kinoteka.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
