Predstavljeni su rezultati novog istraživanja o navikama slušanja glazbe u Republici Hrvatskoj. Prvo istraživanje takve vrste bilo je sprovedeno 2018. godine. Istraživanje je organizirala Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), a provedeno je u srpnju ove godine od strane agencije Hendal.
Istraživanje je imalo za cilj utvrditi na koji se način glazba sluša, koliko često i iz kojih izvora, s posebnim osvrtom na pitanja vezana uz korištenje digitalnih glazbenih servisa, navodi i brošura tiskana za Istraživanje o navikama slušanja glazbe u Republici Hrvatskoj koje je u utorak predstavljeno u prostoru Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Istraživanje je provela agencija Hendal na reprezentativnom uzorku 800 građana Hrvatske u dobi od 16 do 64 godine i 50 u dobi od 12 do 15 godina sprovedeno tzv. CAWL metodom online intervjua. Uzorak je uravnotežen po dobi i spolu, dok se istraživanje sprovodilo u šest regija i četiri veličine naselja prema popisu stanovništva iz 2021. godine.
„Uz istraživanje je bilo je važno ustanoviti i koji su stavovi ispitanika prema intelektualnom vlasništvu“, istaknula je Maja Vidmar Klarić ispred Hrvatske diskografske udruge.
U vezi toga, rezultati su bolji u odnosu na one iz 2018. godine. Među ispitanicima njih 73% navodi kako im je jasan pojam intelektualnog vlasništva kao što se slažu s tvrdnjama kako bi umjetnici i kreativna industrija trebali moći živjeti od svog rada.
Rezultati su pokazali kako je Hrvatima glazba važna u životu slušajući je 16,4 sata tjedno, a 85% ispitanika je potvrdilo kako glazba pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje. 90% ispitanika smatra da danas ima više načina za slušanje glazbe nego ikada prije te se glazba u prosjeku sluša na 5 različitih načina. Značajan pomak dogodio se kod korištenja digitalnih glazbenih streaming servisa pa tako 95% ispitanika poznaje barem jedan streaming servis, a u odnosu na 2018. godinu značajno je porasla i konzumacija glazbe preko glazbenih streaming servisa (44% ispitanika sluša glazbu na plaćenim streaming servisima). Mladi od 12 do 15 godina pokazuju nešto drugačije navike: dominantni načini slušanja glazbe su besplatni Youtube streaming (80%), a 70% mladih sluša glazbu i na plaćenim servisima. Također, među mlađom populacijom često je i slušanje glazbe na društvenim mrežama.
Radio i plaćeni servisi imaju najveći udio svakodnevnih korisnika – oko 80%, a i dalje je besplatno streamanje glazbe najkorišteniji i najprihvatljiviji način dolaženja do glazbe. Kao najčešći razlog nekorištenja plaćenih glazbenih servisa ispitanici ističu dostupnost glazbe na besplatnim servisima, poput Youtubea.
Po pitanju glazbenih žanrova i podžanrova dominira pop (70,6*), slijedi ga rock (66,4*), a potom narodna glazba (35,6*). Na četvrtom mjestu po slušanosti je dance i elektronička glazba s (26,3*), zatim kategorija nazvana turbo folk (narodnjaci) (17,2*), a identičan postotak ima R&B kategorija. Slijede; filmska glazba (14,3*), techno (13,4*), hip-hop / rap (12,8*), latin (11,9*), klasična glazba / opera (11,5*), country (10,7*), heavy metal (10,1*), duhovna glazba (10*), ambijentalna glazba (8,7*), punk (8*), jazz (7,2*), soul (6,9*), indie (5,1*), reggae (5*), trap (4,6*) i K-pop (3,1*).
Istraživanje je pokazalo da po porijeklu glazbe ispitanici iz glavnog uzorka (odrasli) najviše slušaju hrvatsku glazbu, potom stranu glazbu i zatim glazbu iz regije. Kod mladih pak dominira strana glazba, nakon nje hrvatska glazba, dok je glazba iz regije također na trećem mjestu.
Nakon predstavljanja rezultata Istraživanja uslijedila je i panel rasprava na temu „Glazba i identitet: kako glazba oblikuje naše živote?“ koja je okupila relevantne dionike iz područja autorskog i srodnih prava, gospodarstva, znanosti i glazbene industrije. Na panelu su sudjelovali Jasminka Martinović, direktorica granske udruge Kreativnih i kulturnih industrija pri HUP-u, Dario Draštata, član Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge, predsjednik Regionalne udruge nezavisnih glazbenih izdavača i predsjednik Upravnog odbora IMPALE (Europske udruge nezavisnih glazbenih izdavača), Nenad Marčec, glavni direktor ZAMP-a, Marko Kutlić, autor i glazbenik, te Marija Žagmešter Kemfelja s odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dok je razgovor moderirala novinarka Ivana Brkić Tomljenović.
Tom prilikom su se mogla čuti mišljenja i zanimljivi komentari, a Nenad Marčec je čak otvorio i temu o fenomenu Aleksandre Prijović koja će uskoro održati pet uzastopnih koncerata u zagrebačkoj Areni, navodeći nimalo slavodobitno da će jedan pohoditi i njegova kćer, jer trendovi i služe da bi se ljudi povodili za njima. No rasprava nije otišla u tom senzacionalističkom smjeru.
Draštata je to komentirao riječima da se ti trendovi jasno vide i na Croatia Song Billboard Chartu na koju hrvatski izvođači teže dolaze od regionalnih, kao i to da se u Hrvatskoj daleko manje piše i govori o uspjesima hrvatskih izvođača u Srbiji, kao što za hrvatske medije i nije bogzna kakva vijest kad Gibonni dvaput napuni zagrebačku Arenu. Također je naveo primjere da kad se susretne s beogradskim kolegama iz branše uglavnom od njih dobiva informacije kako se u Srbiji puno sluša hrvatska glazba, od radijskih postaja pa do arena i dvoranskih gostovanje. Za sprovedeno istraživanje je rekao da su rezultati logični, a to je da je sve veći trend streaminga, kao uostalom i u svijetu, kao i to da hip-hop odnosno trap ide prema tome da uzme primat popu, obzirom da je trap novi pop i da se, globalno gledano, u tu glazbu ulaže najviše sredstava.
Marija Žagmešter Kemfelja izjavila je da nije oduševljena zbog turbofolka među mladima, ali je navela da u odnosu na neka prijašnja vremena mladi to ne vežu uz nešto što je zabranjeno, već uz sferu glazbe i zabave što smatra pozitivnim pomakom. Također je navela, obzirom na važnost glazbe u životu mladih, da bi bilo poželjno da se satnica predmeta glazbenog odgoja u školama poveća (a potpisnika ovih redaka prilično ohrabruje da ta ideja kruži i Hrvatskim katoličkim sveučilištem).
Možda su po prvi put izašle i konkretne brojke vezano za streaming servise, čijoj popularnosti je po Marčecu na ruku dosta išla pandemija, navodeći da je u prvom istraživanju (provedenom 2018.) Deezer kao jedina platforma tada imao svega nekoliko tisuća korisnika, obzirom da se strateški slabo pozicionirao na tržište, dok je danas situacija da od milijun kućanstava u Hrvatskoj njih čak 300.000 je pretplaćeno na neki servis računajući tu uz Spotify i spomenuti Deezer i televizijske streaming servise poput Netflixa i HBO-a.
Draštata je naveo kako postoje problemi poput toga da kao zemlja nismo ravnopravni s ostalim tržištima u digitalnoj sferi kao i činjenicu da hrvatski diskografi više ulažu u servise nego servisi u diskografiju objašnjavajući da ih ni playliste još uvijek ne prate kako bi trebale obzirom na diskografske ulaganje u nove glazbenike rekavši: „Bez nove glazbe i novih autora, nema napretka i budućnosti“.
Jasminka Martinović je iznijela podatak da glazbeni sektor u Hrvatskoj „raste brže od naše ekonomije“, te je rekla kako glazbena industrija u Hrvatskoj daje veliki doprinos gospodarstvu s obzirom da u klasteru kreativne industrije prednjači sektor računalnih igara. Uz podatke o najbržem rastu, Martinović je rekla da je izuzetno pozitivno što od 54.000 zaposlenih i uključenih na razne načine taj sektor posebno privlači mlade ljude.
Pokrenulo se djelomično pitanje i o korištenju umjetne inteligencije u glazbenoj industriji. Marko Kutlić je rekao da se on kao „staromodni pjevač“ u toj situaciji osjeća pomalo nelagodno. „Zasad vidim samo paniku“, izjavio je Marčec i dodao kako se nada da se neće ponoviti praksa kao s Youtubeom koji je desetljeće i pol bio u zoni sive ekonomije prije nego li je donesena legislativa i da će s AI tehnologijom taj pravni proces brže biti rješen u svijetu, time i kod nas, kao što je izrazio mišljenje da umjetna inteligencija treba ostati samo alat.
Treba još navesti da je u HUP-u uvodnu riječ dobrodošlice svim prisutnima uputila Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, pa su tom prigodom okupljeni mogli saznati da je i ona, kako je rekla, „glazbeni freak“ i kako joj je drago što je HUP pomogao u ostvarenju „jednog ovakvog zanimljivog istraživanja“, po vlastitim riječima.
* Pitanje o glazbenim stilovima bilo je formulirano na način da je ponuđena lista glazbenih stilova (bez detaljnih opisa ili navođenja primjera autora/pjesama), a ispitanici su mogli odabrati do 3 odgovora. Postotak odgovora za svaki glazbeni stil je udio broja odgovora za svaki stil na ukupnom uzorku ispitanika. S obzirom da su ispitanici mogli dati više od jednog odgovora (tj. jedan ispitanik ne znači i jedan odgovor) i suma udjela svih odgovora logično prelazi 100% na totalu.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
