‘Mediteranska americana’ splitskog indie benda procvala je u nešto vrckavo i posve neodoljivo.
Najviše volim albume koji se pojave niotkuda i probiju se preko reda u planove slušanja, pa onda i u potpunosti preuzmu playlistu pametnim tekstovima i zaraznim melodijama, a ja više ne moram brinuti što će i kako ove godine domaća scena skuhati, jer ja sam jednog od glavnih favorita pronašao na samom početku, sasvim slučajno iz e-maila koji sam jednako lako mogao i propustiti.
Za splitski bend New Gondoliers čuo sam s njihovim prethodnim albumom “Escape Town” koji su objavili prije četiri godine. Kolega Zoran Stajčić u recenziji usporedio ih je s domaćim bendovovima The Strange, The Marshmallow Notebooks i My Buddy Moose, a sada bi se tu moglo dodati i Slick Stings. Pod kreativnim vodstvom glumca Alena Čelića bend je tada predstavio svoju verziju “mediteranske americane” koja je obećavala, da bi na ploči nasljednici, u siječnju objavljenoj “Art Cartel”, procvala u nešto vrckavo i posve neodoljivo.
U spomenutom e-mailu producent i bubnjar Veljko Popović piše kako bend ima novu ploču i singl “Lovers par excellence” i kako bi voljeli da vijest objavimo na portalu. Kako je njihov album ostao u lijepom sjećanju, pripremajući vijest o novom izdanju odlučim poslušati njegovu uvodnu i ujedno naslovnu skladbu.
Već nakon spoken word uvoda, oko tridesete sekunde “Art Cartel” dobiva me country ritmom, kombinacijom trube i harmonike, zabavnim tekstom o tom nekom “umjetničkom kartelu” koji preuzima vlast i iz nekog razloga ovaj put mislim na Conora Obersta i Bright Eyes i do finala koje donosi i gotovo pankersku energiju u pjesmu ostajem zbunjen vlasitom reakcijom na prvo slušanje. Jebote, ovo je sjajno!
U Veljkovom mailu piše da je “album masterirao legendardni Howie Weinberg, dobitnik čak dvadeset nagrada Grammy, koji za “Art Cartel” kaže da je ‘a really cool album! Very vibey and fun!’” Pa, Howie, moram se složiti s tobom. Druga pjesma “Broken Records” povlači nas za rukav i vodi do prvog šanka svojim pripitim grooveom, da bi u “Fancy & Rough” uslijedilo kritičko profiliranje (možda s dozom simpatije) mentaliteta njihovog grada u kojem su ljudi fensi i grubi, pametni i tvrdi, ovisni o turistima koje ne vole, uvijek u nekim svojim kontradikcijama, a sve to omotano mašnom još jednog dopadljivog refrena.
Promišljanje o svom gradu Čelić će nastaviti i u brbljavoj “City” koju sam odmah zamislio da je otpjevana glasom Loua Reeda i kao takva bi se bez problema mogla naći na nekom iz njegovih albuma s kraja osamdesetih ili početka devedesetih. U “Who’s a-Ridin'” donosi još western motiva koji odgovaraju americana štihu pjesme, dok na “Late” uspijeva trčeći na terminal spomenuti dva albuma Kinksa, J. Masicsa iz Dinosaur Jr., pa čak i Fidela Castra te Diega Armanda Maradonu.
Sllično spajanje naoko nasumičnih motiva ponovit će i u narednoj “Zinedine Cezanne” u kojoj, kao što naslov sugerira, lirski subjekt u jednoj osobi objedinjuje dvojicu francuskih umjetnika, jednog likovnog (Paula Cezannea) i drugog, Zinedinea Zidanea, kojeg naziva artiste de football. Ova pjesma već na drugo slušanje postaje ono što bi se reklo “mojim jamom” jer zvuči kao nešto što bi mogli smisliti i snimiti mladi Belle & Sebastian, pomalo nostalgično u svojoj vedrini.
S time na umu, moram priznati da mi je pomalo žao što je “Lovers par excellence” izabrana kao singl jer vjerujem da bi i “Art Cartel” i “Zinedine Cezanne” bili bolji izbor. Ali, kako na albumu nema loše pjesme, Gondolijeri nisu mogli previše pogriješiti po tom pitanju. Jednako kvalitetno ploču zatvara “Wailing Song” sa svojim morskim motivima i sporo tinjajućom atmosferom koja dokazuje da bi bend jednako dobro funkcionirao da se odlučio okrenuti mračnijem stilu.
Neobično mi je drago da je prva recenzija nekog domaćeg albuma upravo ova, jer imam osjećaj da baca rukavicu u lice svakom izdanju koje će uslijediti. Kao da govori: “Pokušaj biti bolji od ovoga.” Letvica je postavljena na izazovnu visinu.
Ocjena: 9/10
(prime render d.o.o., 2025.)
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
