Genijalna politička basna o neprolaznoj naravi tiranije i korupcije.

„Sve su životinje jednake, ali neke su životinje jednakije od drugih.” Ta upečatljiva rečenica velikoga Georgea Orwella savršeno sažima neprolaznu istinu o moći i korupciji koja obasjava književni i stvarni svijet od 1945. godine kad je nastala “Životinjska farma”. I osam desetljeća nakon prvog objavljivanja Orwellova genijalna basna jednako blista – bistra i oštra kao staklo, mudra i sućutna – u najnovijem hrvatskom prijevodu Marka Marasa i u izdanju Lumena.
“Orwell po prirodi nije bio pesimist ni pretjerano opsjednut politikom. Puno ga je toga zanimalo i vjerojatno bi bio vedar čovjek da je živio u manje bolnom vremenu. (…) Ali našim vremenom dominira politika, kao što je 4. stoljećem dominirala teologija, pa će Orwell biti zapamćen upravo po svojim političkim djelima – a nadasve po ‘Životinjskoj farmi’”, napisao je svojedobno jedan od najsvestranijih znanstvenika 20. stoljeća, nobelovac Bertrand Russell.
Književni i politički buntovnik
I uistinu, poznati engleski romanopisac, esejist i kritičar, rođen kao Eric Arthur Blair, proslavio se upravo djelima “Životinjska farma” i “1984”. Već je svoju prvu knjigu “Nitko i ništa u Parizu i Londonu” (1933.) objavio kao George Orwell (prezime je uzeo od lijepe rijeke Orwell u Istočnoj Angliji). S vremenom se toliko vezao uz pseudonim da su rijetki osim rodbine znali da mu je pravo prezime Blair. Promjena imena popratila je duboku promjenu u Orwellovu načinu života – od uzdanice britanskog imperijalizma postao je književni i politički buntovnik.
“Životinjska farma” politička je basna zasnovana na Ruskoj revoluciji i Staljinovoj izdaji njezinih ideala. Skupina domaćih životinja svrgne i otjera ljudske gospodare i izrabljivače, pa uspostavi vlastito egalitarno društvo. Pritom ih vode pametne i vlastoljubive svinje. Međutim, svinje potkopaju revoluciju nadahnutu uzvišenim idealima i uspostave diktaturu u kojoj vlada represivnije i bezdušnije ropstvo od onoga koje su nekad nametali ljudski gospodari. Usred bitaka, izdaja i prekršenih obećanja životinje nauče da revolucija ima svoju cijenu – i da je nisu svi spremni platiti.

Rukopis spašen u ruševinama
Tu divno napisanu političku alegoriju mnogi smatraju Orwellovim najboljim djelom, vrhunskom satirom mračnog lica moderne povijesti. Pisao ju je između studenoga 1943. i veljače 1944. Rukopis je zamalo uništen 1944. kad je njemačka raketa V1 razorila njegov londonski dom. Nakon što je satima kopao po ruševinama, Orwell je izvukao netaknuti rukopis.
Svijetu je u to vrijeme itekako trebala “Životinjska farma”. Sovjetski Savez postao je britanski saveznik u ratu protiv Njemačke, pa je svaka kritika Staljinova surova režima bila cenzurirana ili ignorirana.
„Mnogi intelektualci na ljevici i dalje su veličali Sovjetski Savez tvrdeći da su tamošnji montirani procesi, metode tajnih policija i pogubljenja po kratkom postupku preuveličani i nužni. No Orwell je Staljina oduvijek smatrao ‘odvratnim ubojicom’ i želio je ljudima to predočiti na snažan i dojmljiv način. Ali kako? Znao je da politički esej ne bi pročitao širi krug čitatelja, a tradicionalni roman morao bi dugo pisati. Tada se dosjetio: spojit će tradicionalnu poučnu basnu sa satirom Gulliverovih putovanja”, navodi urednica knjige i glavna urednica Lumena Miroslava Vučić.

Malo remek-djelo bez izdavača
George Orwell je u početku imao teškoća s nalaženjem izdavača za to malo remek-djelo. Predao je rukopis “Životinjske farme” nakladničkoj kući Faber & Faber, no odbio ga je jedan od direktora, pjesnik T. S. Eliot. Knjiga je napokon objavljena u kolovozu 1945., nakon svršetka rata. Knjižica je ubrzo postala nezaobilazan tekst u „hladnom ratu” (izraz je skovao sâm Orwell). Postala je i poprište tog sukoba jer je bilo različitih pokušaja da se potkopa i pogrešno tumači, napominje Miroslava Vučić te ističe da je “Životinjska” farma dojmljiva basna o naravi tiranije i korupcije koja vrijedi za sva vremena.
Kada je 1945. objavljena “Životinjska farma”, pisac je postao slavan i prvi put u životu imućan. Kupio je kuću na hebridskom otoku Jura u kojoj je napisao posljednje stranice glasovitog romana “1984”. Radio je kad god nije bio u bolnici zbog tuberkuloze od koje je na kraju i umro u jednoj londonskoj bolnici u siječnju 1950. godine.
Orwellova neprolazna alegorija o moći i danas je aktualna kao što je bila kada je prvi put objavljena. Nezaboravni likovi “Životinjske farme” nesmiljeno razotkrivaju političko licemjerje i opasnost da sloboda nestane zbog želje za vlašću. Novo Lumenovo izdanje te gorke, univerzalne satire može se nabaviti u svim knjižarama i webshopu Školske knjige.