Curi posljednjih mjesec dana do trećeg izdanja SHIP festivala i konferenciju u Šibeniku. U međuvremenu je okončan i drugi po redu natječaj projekta AJMO! iza kojeg stoje We Move Music Croatia – ured za izvoz hrvatske glazbe i Ministarstvo kulture i medija RH kojem je za cilj pomoć manjim sredinama u klupskoj afirmaciji publike i scene čime se paralelno pored izvoza domaće glazbe radi i na razvoju domaćih prilika. Tim povodom porazgovarali smo s Draženom Baljkom, čelnim čovjekom WMMC-a, ujedno i Predsjednikom Hrvatske glazbene unije.
Koliko ste zadovoljni nakon druge sezone prijavama za projekt AJMO?
Dražen Baljak: Pa zadovoljni smo. I kvantitetom i kvalitetom. Prvi krug prijava zainteresiranih bendova je pokazao rast od 20%. Dakle, prijavilo se čak 370 zainteresiranih izvođača. Što se tiče organizatora, u prvoj je pilot-sezoni bilo 39 prijava što nam se s obzirom na poznavanje stanja na terenu činilo kao iznenađujuće puno. S obzirom na uspjeh prvog pilot-ciklusa nadali smo se da će broj prijava ove godine još narasti. I jest, ali ne previše. Ove smo godine dobili 42 prijave. To je znak da se u Hrvatskoj to dakle vrti oko četrdesetak sredina sa aktivnim ljudima koji su voljni probati probuditi svoje sredine iz “zimsko sna”. Ovo bi zapravo bio prvi konkretan brojčani zaključak kojeg smo dobili usporednom metodom zbog čega je bilo ključno da se u ide u drugu sezonu.
Ove godine su povećani i iznosi, tj. mogućnost da se financira veći broj koncertnih organizatora. Prva sezona projekta AJMO! rezultirala je s 53 održana koncerta diljem Hrvatske. Koliki porast očekujete u predstojećoj sezoni?
Dražen Baljak: Jest, ove godine biramo 15 korisnika koji će ostvariti sufinanciranje od 10.000 eura u usporedbi s prošlogodišnjih 12. Tih prošlogodišnjih 12 korisnika bilo je dužno odraditi svaki po četiri koncerta u periodu od 1.10.2024. do 1.3.2025. što bi u konačnici rezultiralo s 48 koncerata 48 odabranih izvođača. To da se odradilo 53 komada s preko 80 izvođača koje su organizatori angažirali uglavnom u svojstvu predgrupa je sjajna brojka. Koliko će ih ove godine zaista biti, to ne znamo. Ali odabranih 15 je dužno odraditi ukupno 60 koncerata sa 60 odabranih izvođača. Sve povrh toga je dobrodošao bonus.
Diskontinuitet klupskog života je problem za izvođače koji posljedično mogu egzistirati samo ljeti ovisni o sve manjem broju festivala ili o angažmanu od strane TZ-ova kao vodećih organizatora ljetnih koncertnih zbivanja.
Vratio bih se na početak, tj. prošlu godinu. Koji je bio razlog pokretanja projekta AJMO?
Dražen Baljak: Razlog je prilično rastrgana, nepovezana, negdje i nepostojeća klupska scena koja preživljava ili uopće ne živi u periodima kad bi trebala, a to su jesenski i zimski mjeseci. Diskontinuitet klupskog života je problem za izvođače koji posljedično mogu egzistirati samo ljeti ovisni o sve manjem broju festivala ili o angažmanu od strane TZ-ova kao vodećih organizatora ljetnih koncertnih zbivanja. Ali je to još i veći problem za sredine koje i na taj način propadaju, ne razvijaju novu publiku, ne razvijaju nove prostore kulture, ne stvaraju nove ljude koji će u tim sredinama imati razloga ostati i raditi kao bitni čimbenici scene… Na zavaravamo se da će svi ti problemi odjednom nestati, ali je naša dužnost probati stvar mijenjati kako znamo i umijemo.
Koji dijelovi Hrvatske su posebno kritični, odnosno gdje je koncertna i klupska kultura posebno slabo razvijena, tj. za koja područja se može reći da je gotovo i nema?
Dražen Baljak: To su zasigurno otoci što je s obzirom na dislociranost pa posljedično i logističku kompliciranost donekle i i jasno. To su zatim, očekivano, neki pasivniji krajevi kao što su Lika i Banija, ali i neki od najrazvijenijih kao što su Istra i dio Dalmacije koji se toliko iscrpe u turističkoj sezoni da za koncertni život van nje uopće više nemaju sape… S druge strane, prva sezona AJMO! projekta je pokazala da u nekim područjima za koje bi se možda reklo da su mrtva kao što su Zagora ili neki dijelovi Slavonije ima i publike i sposobnih organizatora.
Krajnji je neki cilj stvoriti stabilnu mrežu od idealno 10+ klubova koji će surađivati međusobno, te će osim svojih stabilnijih izvora financiranja senzibilizirati i lokalne vlasti da ih dožive kao bitne čimbenike u kulturi što za sada nažalost nije svugdje slučaj.
Koje su vaše projekcije za boljitak u godinama pred nama i što vam je neki krajnji cilj?
Dražen Baljak: Krajnji je neki cilj stvoriti stabilnu mrežu od idealno 10+ klubova koji će surađivati međusobno, te će osim svojih stabilnijih izvora financiranja senzibilizirati i lokalne vlasti da ih dožive kao bitne čimbenike u kulturi što za sada nažalost nije svugdje slučaj. Ti bi klubovi svojim kontinuiranim radom zadržali kvalitetene ljude u tim sredinama koji bi te glazbene prostore vodili i u njima radili, razvijali bi nove ljude iz povezanih djelatnosti koji kronično nedostaju u ovom poslu, razvijali bi i novu publiku, a glazbenici, pogotovo oni novije generacije, bi mogli računati na 10+ zimskih koncerata po manjim hrvatskim gradovima. Znam, to sad sve zvuči kao bajka. Ali mnoge su stvari zvučale kao bajke pa su sad stvarnost.
Koliko mi je poznato u jednom duplo manjoj Sloveniji to nije bajka. No, AJMO je fokusiran na manje sredine i koncertnu aktivnost izvan turističke sezone, dakle posvećen razvijanju interesa kod domicilne publike, no u Hrvatskoj ni tu nije lako podvući crtu, u smislu da imamo veće gradske sredine u kojima klupski život gotovo da iščezne s dolaskom jeseni do naredne sezone. Čak i jedan Split ima tih problema. Kako na to gledate, ili i Split spada u one sredine koje su u svojevrsnom nokdaunu nakon ljetne turističke sezone?
Dražen Baljak: Naše mapiranje stanja na sceni prije prvog AJMO! ciklusa pokazalo je da realno samo Zagreb ima stabilan i kontinuiran klupski život tijekom cijele godine. Ne možemo dakle reći ni za ostala tri veća hrvatska grada koja su isključena iz natječaja da je u njima stanje klupske scene skroz stabilno iako jest bolje nego u malima. Uz svo dužno poštovanje svima, mislim da ti gradovi s obzirom na svoju veličinu, regionalni značaj i ozbiljne proračune imaju i mogućnost i dužnost te probleme riješiti sami. Možda im i ovo bude neki “wake up call”.
Mi smo prilično razradili sve parametre natječaja, pa smo i u ovom dijelu oko našeg sufinanciranja pazili na to da minumim 70% ide na honorare i troškove izvođača.
Koje su općenito gledano najvažnije stavke u financiranju kroz projekt AJMO, jesu li to troškovi puta, najma opreme, honorara glazbenicima?
Dražen Baljak: Mi smo prilično razradili sve parametre natječaja, pa smo i u ovom dijelu oko našeg sufinanciranja pazili na to da minumim 70% ide na honorare i troškove izvođača. Ostalo ide na produkcijske i promotivne troškove. Dodatno su organizatori slobodni ostvariti i druga sufinanciranja kao i zadržati utržak od ugostiteljstva i prodaje karata. To nam se čini kao fer i održiv model.
Pratite li i odaziv publike, iako je možda prerano za to, obzirom da za tu vrstu senzibilizacije zasigurno nije dovoljna jedna godina?
Dražen Baljak: Pratimo odaziv naravno. Isti je varirao ovisno o gradu, periodu i naravno snazi izvođača. Ali možemo reći da smo generalno zadovoljni. Negdje je to debelo premašilo naša očekivanja, a negdje je jasno da je famozni pojam “razvoj publike” nužnost i da će se stvarni rezultati mjeriti nakon bar dvije sezone održavanja projekta AJMO!, a nadamo se i više.
Tužna je stvarnost, ali i dokaz potrebe ovog projekta, i to što su neki već postojeći prostori kroz evaluaciju jasno izjavili da bi bez AJMO! projekta vjerojatno bili stavili ključ u bravu.
Ima li situacija da su zahvaljujući projektu AJMO otvoreni i neki novi klupski prostori?
Dražen Baljak: Ima. U prvom je ciklusu zaživio prostor Galerija u Đakovu i čak dva prostora u Benkovcu. Ima primjera još, ali realno prerano je za znati hoće li se život tih prostora zaista nastaviti i dalje. I to ćemo mjeriti usporednom metodom. Jako me zanima tko će od ovogodišnjih dobitnika kako i gdje raditi koncerte, jer je sjajnih ideja puno… I to najviše veseli. Tužna je stvarnost, ali i dokaz potrebe ovog projekta, i to što su neki već postojeći prostori kroz evaluaciju jasno izjavili da bi bez AJMO! projekta vjerojatno bili stavili ključ u bravu.
Približava se treće izdanje SHIP festivala i konferencije u Šibeniku, koliko je to okupljanje glazbenih profesionalaca dosad pomoglo afirmaciji hrvatske scene po vašem mišljenju?
Dražen Baljak: Mi smo uvjereni da je već sad pomoglo dosta, iako je to dugotrajan proces. Naime, koncept SHIP-a jest da 50% od ukupnog broja izvođača (24 od 48) budu hrvatski izvođači koji onda po principu “izloga” – što i jest doslovan prijevod riječi showcase – budu predstavljeni glazbenim profesionalcima koji ovakve festivale pohode s jasnim ciljem da nađu nove talente. U dvije su se dosadašnje godine SHIP-a naši izvođači predstavili brojnim akterima iz industrije, ostvarili brojne kontakte, a neki upravo zaslugom SHIP-a bili pozivani na druge europske showcase festivale te su nastupali više u zemljama gdje prije uopće nismo bili prisutni, ali su i pojačali prisutnost u regiji. Rekao bih da je to za svega dvije i pol godine postojanja ureda i svega dva SHIP festivala dosta dobro, iako uvijek želimo bolje.
Što najviše zanima strane promotore, kako nas oni doživljavaju i prepoznaju?
Dražen Baljak: Pa taj proces ide “bothways”, tj. obostrano. U čisto promoterskom smislu prezentiranja njihovih aduta i predlaganja poslovnih modela prema Hrvatskoj, siguran sam da smo im i dalje zanimljivo festivalsko tržište. Koncertno su im zanimljivi i veliki gradovi s naglaskom na Zagreb. Što se tiče druge strane, dakle njihovog interesa za naše izvođače, tu stvari variraju, ali imam dojam da se otvara dosta mogućnosti i da se stvari polako mijenjaju. Na nama je da im predstavimo sve što imamo, a imamo puno toga sjajnoga, i da ih uvjerimo da se to “može tuć” sa svime postojećim drugdje. Neka je navika pogotovo zapadnoeuropejaca, koja me ponekad malo nervira, da sa ovih prostora gađaju najprije ono što im zvuči egzotično. Tako da tu malu prednost izbora imaju izvođači “autentičnijeg” zvuka iz ladice world musica. I to je ok. Ali i ta se navika mijenja kad im se sustavno i jednakomjerno podastire i sve druge, ne manje vrijedne, pravce.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
