Dana 12. rujna prije 50 godina izdan je album Pink Floyda ‘Wish You Were Here’. Iako je ‘Dark Side of the Moon’ prodavaniji, ‘The Wall’ pompozniji, a ‘Piper at the Gates of Dawn’ cjenjeniji među probirljivom publikom, ‘Wish You Were Here’ je po mom, katkad prilično iskrivljenom ukusu definitivni album grupe Pink Floyd.
“Wish You Were Here” je suza za zagorske brege u kontekstu Watersa, Gilmoura, Masona i Wrighta. Kao što anonimni Zagorec odlazi iz rodnog kraja i sebe lažno tješi da će se vratiti natrag na brege, samo da zaradi novac, tako i Gilmour, Waters i ekipa sebe uvjeravaju da nikad neće potpasti pod kotač socijalnog darvinizma, i da će njihova formativna okolina ostati netaknuta u vremenu i čekati dok se oni ne vrate (a neće). Najgore je to, što ta besmrtna muzika i sugerira, cijelo su vrijeme svjesni što gube i osjećali su nemoć da išta promijene. U prvom dijelu pjesme “Shine On You Crazy Diamond” Wrightove klavijature dočaravaju tugu koja se razlijeva poput čaše prolivene vode na stolu, dok Gilmourova gitara reže skalpelom.
Mason, Waters, Wright i Gilmour nisu ni prvi ni zadnji koji napuštaju društvo s kojim su odrastali, koje zna sve o njima i nije to iskorištavalo, da bi zadovoljili svoje ambicije i ostvarili svoje snove družeći se s društvom koje malo zna o njima, a sve što dozna – može upotrijebiti protiv njih, i ono najgore – može okrenuti jedne protiv drugih. “Welcome to the Machine” je upozorenje, a “Have a Cigar” direktan opis kako djeluje dezintegracija čovjeka u industriji umjetnosti (zapravo – u svakoj industriji): obećanja o brzom uspjehu, predstavljanje uspjeha isključivo kao financijsku dobit, malo emocionalnog ucjenjivanja, ozbiljno sumnjanje u sebe i druge. Budućnost je pokazala da su cca pet godina poslije izdavanja “Wish You Were Here” izbacili Wrighta iz grupe, a potom je, cca pet godina poslije, otišao i Waters. Mala je utjeha što se Wright vratio, vrijeme i energija su već bili potraćeni na ratove među taštinama, a unutarnja kemija, tako važan segment u svakoj grupi, zauvijek se promijenila.
Album “Wish You Were Here” je posveta velikom inovatoru i ludom dijamantu Sydu Barrettu koji je kao autor dominirao u ranim danima grupe Pink Floyd i koji se teško mogao uklopiti u glazbenu industriju onako kako je ona od njega tražila. Bend mu je pokazao poštovanje (ne samo ovim albumom) i istovremeno se okliznuo na puno toga protiv čega se na albumu “Wish You Were Here” borio: Roy Harper je pitao: “Koliki je moj dio?” nakon što je otpjevao “Have a Cigar”, pa je pravdu utjerivao preko advokata, slično kao i Clare Torry, koja je otpjevala vokalnu dionicu na “The Great Gig in the Sky”. No, kao i svi mi, Waters, Gilmour, Mason i Wright bili su ljudi koji su griješili, a katkad i nekritički konzumirali vlastite iluzije.
Ono što je bitno je da je briljantno snimljeno i opisano osjećanje koje je mnogo puta doživljeno, ali rijetko izraženo: koliko smo spremni dati ono što se ne daje – da osiguramo egzistenciju?
“Wish You Were Here” je pozdrav s manje prilagodljivom ekipom koja se više ne snalazi u sve nepredvidljivijoj sadašnjosti s još tmurnijom perspektivom budućnosti. To je trenutak spoznaje da povratak u bezbrižnost više nije moguć. Stara prijateljstva ostaju u sjećanjima i u prošlom svršenom vremenu, a nova prijateljstva su samo poslovni odnosi i brakovi iz interesa.
Na jučerašnji dan, prije 10 godina, bio sam na koncertu Davida Gilmoura u pulskoj Areni. Sjećam se da sam u jednom trenutku pomislio da je na scenu došao David Crosby (a nije). Sjećam se lijepe muzike. Naravno da je svirao “Wish You Were Here” i “Shine On You Crazy Diamond” i da smo se svi sjetili Syda, Ricka i drugih dragih ljudi koji više nisu s nama.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
