Istaknuti književnik i intelektualac preminuo je 2. veljače u 85. godini u Zagrebu.
Predrag Matvejević je jedan od naprevođenijih bosanshohercegovačkih i hrvatskih književnika u svijetu. Autor je poznatog esejističkog djela “Mediteranski brevijar” (preveden na 23 jezika). Bio je i ostao od kolega iznimno cijenjeni intelektualac, ljevičar, koji se nije libio zamjerati svim političkim sistemima u kojima je djelovao, javno ih kritizirao i zbog toga, nažalost, bio i kažnjavan. Posljednji takav slučaj dogodio se u Hrvatskoj 2001. gdje je optužen za klevetu, te bio uvjetno osuđen na pet mjeseci zbog teksta “Naši talibani” objavljenog u Jutarnjem listu što je izazvalo lavinu negodovanja u međunarodnim intelektualnim krugovima, posebice od strane Umberta Eca i francuskog filozofa Bernarda Henry-Levyja. U tom tekstu je pisce Dobricu Ćosića, Matiju Bećkovića, Momu Kapora, Rajka Petrovu Nogu, Gojka Đogu, Ivana Aralicu, Anđelka Vuletića i Milu Pešordu prozvao “kvislinškim piscima” odgovornima za zločine počinjene u agresiji na BiH.
Na Sorbonni je doktorirao, a predavao na Nouvelle Sorbonne nakon što je 1991. morao napustiti Zagrebu gdje je bio dugogodišnji profesor francuskog jezika na Filozofskom fakultetu.
Predrag Matvejević rođen je 1932. u Mostaru u mješovitom braku. Otac mu je bio Rus rodom iz Odese, a majka bosanska Hrvatica. Školovao se u Sarajevu i Zagrebu, a doktorirao na Sorbonni. Književni ugled dobiva nakon što je 1969. objavio “Razgovore s Krležom”. Za vrijeme Jugoslavije objavio je i provokativna “Otvorena pisma – moralne vježbe” epistolarno djelo sastavljeno od pisama slanih institucijama i visokim dužnosnika kako bi se oslobodili disidenti koji su bili stigmatizirani zbog svojih nacionalnih osjećaja, kao što je 1982. knjigom “Jugoslavenstvo danas” nakon Titove smrti analizirao taj pojam.
Posljednja knjiga koju je napisao na hrvatskom jeziku bila je “Druga Venecija” 2002. za koju je dobio i nagradu u Italiji.
Matvejević je bio doživotni počasni potpredsjednik Međunarodnog PEN-a, član Akademije nauka i umjetnosti BiH i počasni građanin Sarajeva. Primio je jedan počasni doktorat u Francuskoj (Perpignan) i dva u Italiji (Genova, Trst), a dodijeljen mu je 2002. godine i počasni doktorat na Sveučilištu „Džemal Bijedić“ u njegovu rodnom Mostaru. Bio je predsjednik Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija u Napulju, te savjetnik za politiku spram Sredozemlja Europskog povjerenstva i član Vijeća Šuvarove političke stranke SRP u Zagrebu.
Matvejević je 1989. godine, zajedno s Pupovcem i Puhovskim, uz podršku generala Koče Popovića, bio među osnivačima Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), prve neovisne političke asocijacije u tadašnjoj Jugoslaviji, koja je imala službeni slogan “Jugoslavija, ili rat!” i u Zagrebu prethodila osnutku nacionalnih stranaka (HSLS, HDZ).
Kao talijanski državljanin 1999. godine bio je kandidat talijanskih komunista na izborima za Europski parlament.
Nositelj je odlikovanja koje su mu dodijeli predsjednici Republike u Francuskoj (Legija časti), Hrvatskoj (Red Danice hrvatske), Sloveniji i Italiji.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
