Komemoracija za maestra Miru Belamarića održat će se u ponedjeljak, 13. ožujka u 12 sati u foyeru HNK u Zagrebu.
U nedjelju, 5. ožujka, u Beču je u 83. godini preminuo skladatelj i dirigent Miro Belamarić.
Miro Belamarić rođen je 9. veljače 1935. godine u Šibeniku. Nakon srednjoškolskog obrazovanja u rodnom gradu, studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, dirigiranje u razredu Milana Horvata i kompoziciju u razredu Stjepana Šuleka. Usavršavao se u Salzburgu kod Lovre pl. Matačića i Sieni kod Sergiua Celibidachea.
Bio je glazbeni urednik na nekadašnjem Radio Zagrebu te dirigent Simfonijskog orkestra RTV Zagreb, dirigent Gradskog kazališta Komedija, gdje je i debitirao kao dirigent u siječnju 1960. godine, ravnajući Leharovom Veselom udovicom. Pet godina nakon toga, prvi put je dirigirao u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, gdje je među ostalim ravnao hrvatskom praizvedbom Nabucca, 1984. godine, te izvedbama Wagnerovih opera. Bio je šef-dirigent Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te glazbeni ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara. Od 1965. do 1968. asistirao je Herbertu von Karajanu na festivalu u Salzburgu, a od 1975. do 1977. i Karlu Böhmu. Dirigirao je na opernim i koncertnim pozornicama u Hrvatskoj, Japanu, Austriji, Italiji, Grčkoj, Francuskoj, Češkoj, Njemačkoj, SAD-u, Luxemburgu, Rusiji, Švicarskoj i Meksiku. Bavio se i opernom režijom.
Među njegova najpoznatija ostvarenja ubrajaju se opere Ljubav don Perlimplina, Don Juan – buntovnik za sva vremena i Priče iz Bečke šume. Autor je orkestralnih djela Kako ubiti Mozarta za klavir i orkestar, Croatia, Spectrum, Pjesma mrtvim ljubavnicima, Svečana Euro-uvertira i Hrvatski marševi, skladbi za zbor (Hrvatska ljubavna lirika) i komornih djela (Portreti za klavir, 5 Poemas del Cante Jondo za sopran i klavir). Značajan je i kao skladatelj filmske i scenske glazbe. Bio je član Hrvatskog društva skladatelja do 2003. godine te član austrijskog AKM-a. Dobitnik je nekoliko nagrada među kojima treba istaknuti Večernjakovu nagradu Zvono Lotršćak (1963.), Nagradu Grada Zagreba (1975.), Nagradu Milka Trnina (1990.), Vjesnikovu nagradu Josip Štolcer Slavenski (1993.) te Nagradu Vladimir Nazor (1998.).
Od 1990. godine živio je i radio u Beču. Godine 2015. dodijeljena mu je nagrada Hrvatskoga glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
