Ahmed Burić & Translajt orkestar premijerno su pred zagrebačkom publikom Lisinskom predstavili album ‘Valceri iz Translajtanije’.
„Uz Cislajtaniju i Translajtaniju bio je i kondominium Bosna i Hercegovina. Odmah se iz te topografije vidi da ‘nešto nije u redu’“, rekao mi je Ahmed Burić u intervjuu vezano za period nakon Austro-ugarske nagodbe iz 1867. godine. Takva pojašnjenje nekako su nužna obzirom na njegovo posljednje glazbeno djelo, album „Valceri iz Translajtanije“ koji predstavlja neuobičajen potez uglazbljivanja lirske ekspresije na temu istoimenog književnog djela autora Nenada Rizvanovića. Na premijernom koncertu održanom u srijedu u maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, Burić je uz spomenutu crticu pred publikom još dodao: „Dakle, ta Austro-Ugarska bila je uređena kao današnja Evropska unija – nikako.“
Na određeni način to je bilo i dobro pojašnjenje onoga što je te večeri izvodio na pozornici u pratnji svog mješovitog Translajt orkestra, a to su bile pomalo košmarne vizure i komadići svojevrsnih svjedočanstava iz mozaika svijeta uskomešanih zakona i morala, jer zakoni i moral kao da se povlače pred nečim tjeskobnijim, nečim čije konture se tek naziru.
Naizgled, sve zvuči kao oživljavanje trenutaka davno minule epohe zaprežnih kola, smrada tuberkuloznih periferija i mirisa burmuta koji nos modernog čovjeka uglavnom nikad nije upoznao. No na taj svijet se povremeno pretope neki lirski motivi, poput lika u majici Metallice, itekako poznati tom istom modernom čovjeku, pa sve dobije poznatu aromu sadašnjice koja smrdi jednakim vonjem novokošmarnog bivstva u nemoći, jer i ovaj naš svijet je uskomešan i globalno živi na rubu zakona i morala u imperijalnom poretku za koji nitko ne zna je li u pitanju neki njegov novi početak ili potpuni kraj.
Nekako u sličnom narativu su Burić i Translajt orkestar. U ovom našem post-post-modernizmu koji se kao epoha voli pohvaliti da je u glazbi više-manje sve izmišljeno, Ahmed Burić se nameće kao originator nečeg drukčijeg. Obzirom da je u tome usamljeni slučaj, posebno na Balkanu, nemoguće ga je komparirati s nekim tko je u „sličnom filmu“, a to je uvijek ono nešto što djeluje i na publiku koja se nađe pred nečim s čime se prije nije susretala – pred nečim začudnim. Jer Ahmed Burić & Translajt orkestar se drže forme pjesme, ali to nisu pjesme. Također posjeduju teatarsku i kabaretsku strukturu, a nisu ni kabaret ni teatar. To što izvode postoji u obliku knjige, ali stopljeno s glazbom to i dalje nije uglazbljena knjiga. Svaka pjesma koju su izveli, odiše svojim samostalnim narativom, a opet nedjeljiva je od cjeline koncerta.
Uz to, dešifriranje cijele te priče nije ponuđeno publici na pladnju, već je svakome ostavljeno na izbor da se bavi traženjem srži, a najbolje je bilo prepustiti se kompletnoj začudnosti te večeri koja je bila možda poput posjete Pitiji na Delfima i kad dvoranu napuštate s mislima koje kao da premeću zareze i točke izrečenog i viđenog kako bi se proniknulo u strukturu, jer i Burić i Rizvanović spadaju u onaj intelektualni soj koji jako dobro zna s riječima, zarezima i točkama.
Jednako začudan, ali i uspješan bio je taj eksperiment i s onima vičnijima zvuku, tj. glazbi, a to se odnosi na sam Translajt orkestar, jer je Burić tu okupio oko sebe svojevrsnu all stars ekipu Balkana. Imati na istoj pozornici violinisticu Meliku Hadžić, gitarista Tonija Kitanovskog, kontrabasista Žigu Goloba, perkusionista Nenada Kovačića, multiinstrumentalista Tomislava Jovanovića – Tokca, uz njih i mladu glumicu i pjevačicu Marušku Aras samo po sebi je kulturni događaj koji je zbog geografskih širina i duljina na kojima obitavaju spomenuti akteri u sferi logističke noćne more svakog organizatora da bi se takav sastav na potezu od Vardara pa do Triglava okupio na jednom mjestu.
No, ipak je tu ključna i želja svih spomenutih za kreiranje sineastičnih zvukova oko Burićeve vizije translajtanijskih valcera, bluesa i punka i u izvođenju širokog glazbenog spektra koji istovremeno zahtijeva majstore tradicijske glazbe preko džezerske prilagodbe pa do waitsovštine zvukovne škripe i ‘raštimanosti’. Na koncu to je i taj neki neuhvatljivi duh Balkana u kojem se sudaraju svjetovi, kulture i religije – nekad s tvrdo iscrtanim granicama, nekad bez njih, prostor istovremene trpeljivosti i netrpeljivosti – grenadir marš i burek, Metallica i šargije.
Burić je u toj konstelaciji šetao iz uloge u ulogu – od istaknute figure čiji narativni ton odiše sudbinskom težinom, do pozadinskog igrača koji se ‘zavuče’ u stražnji dio pozornice kako bi nonšalantno prebirao po tipkama klavira, ili pak opuštenog i skoro neformalnog konferansjea koji se šetucka i predstavlja glazbenike nakon njihovih točki – s bijelim šeširom na glavi posjedovao je taj neki bonvivansko-intelektualni šarm, kao da je kapetan broda koji će se svojim putnicima obratiti jednakim tonom bilo da je plovidba završila uspješno ili se brod nasukao.
„Valceri iz Translajtanije“ su te večeri izvedeni u cijelosti u svoj svojoj predivnoj začudnosti da bi finalno poglavlje, pjesma „Treći svjetski“ s Burićevog albuma „Sin pustinje“ objedinila viziju svega dotad izrečenog i izvedenog, kao što je i njen groove s pozornice pridonio onome što se obično naziva momentom završne katarze.
Prilikom naklona publici, Burić je iz publike pozvao i Nenada Rizvanovića da se pridruži njegovoj neobičnoj glazbenoj trupi koja se već sutradan zaputila u Češku, a potom i u Ljubljanu, što je samo dokaz da za translajtanijskim valcerima postoji potreba i u Cislajtaniji. I tamo smrdi na treći svjetski.
Saznajte više:
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
