Berin Tuzić je svojevrsni renesansni čovjek modernog doba; glazbenik, animator i strip autor. Uz to je i predavač na kineskom Jilin institutu za animaciju koji godišnje upisuje 13 tisuća studenata. Uz pomoć umjetne inteligencije stvarao je glazbu još 2018. kad je sve bio u povojima, stoga smo baš o tom segmentu posebno popričali u ovoj eri u kojoj se sadašnjica rapidno mijenja.
Drumelody se oglasio novim spotom i singlom „Grey“ i još jednom suradnjom s pjevačicom Jasminom Makotom alias Madori Gray. Vaša prva suradnja započela je 2021. u Istri kad ste zajedno objavili singl „Boys And Girls“, a potom i pjesmu „Rain Dance“. Kako je nastao „Grey“, koji je koliko se vidi sniman na nekoj od egzotičnih lokacija?
Berin Tuzlić: Madori i ja smo napravili cijeli album s devet pjesama i sada lagano pravimo spot po spot, iz razloga učestalije prisutnosti u javnosti, jer danas je takav ritam muzike, stalno moraš biti prisutan, pa je čini mi se bolje tako. Bolje svaka dva-tri mjeseca lansirati video i audio singl, nego jedan spot i cijeli album odjednom. „Grey” video spot je nastao poslije svirke na Copacabani, kada sam malo zasvirao s prijateljima iz Brazila na jednom afteru koji je snimljen mahom mobitelima, pa sam onda i spotom zaokružio tu svirku. Brazil je doista čaroban, a posebno te lokacije kao što su Favele i Amazonija, Glava šećera itd.
Znači upravo si se vratio iz Brazila gdje si imao angažman i na Copacabani, kako je to prošlo?
Berin Tuzlić: Pa kao što sam upravo i spomenuo, zemlja od 250 milijuna stanovnika samo može da vas oduševi svojom snagom i vrijednostima koje posjeduje. Divni su ljudi koje sam upoznao. Naučio sam od Afrikanaca da je Bossanova ritam nastao, kada, kako oni kažu, potiho svirate Sambu! Zbog zabranjivanja da se Samba svira, od strane portugalskih kolonijalnih osvajača u prošlosti, kao i boks Kapuela, ona je nastala kao miks plesa i brazilskoga boksa, također zbog zabranjivanja boksa, pa su se onda Afrikanci pretvarali da plešu, a ne da treniraju boks, da ih ne skuže kolonizatori. Zanimljiva mi je i ta spiritualna religija brazilskih Indijanaca, koja je s katoličanstvom napravila miks kao neka nova treća religiju.
Godine 2021. Drumelody je proslavio 10 godina rada kompilacijom „For Friends“. Godinu prije s albumom „Freedom Of Imagination“ si simbolično kazano „pobjegao u prirodu“ tijekom tvrdih karantena. U kojem smjeru sada ide Drumelody i planira li se novi dugosvirajući uradak?
Berin Tuzlić: Počeo sam raditi sa setom V drums Roland TD kw 50, gdje ja sviram stojeći bubnjeve i ritmovima pozivam video i audio loopove preko spdx-a. Već sam dvije pjesme završio. Tako da nema povlačenja, nego samo u napad kao i dosad. Između svirki dRUMELODY i svirki sa bendovima Kolt Teatar, Kapitaklizma i Skaloni, za koje sviram bubnjeve, a za prva dva sam i pjesme radio za nove albume, radim neprestano, stvaram jer jednostavno volim da sviram i kreiram svoj mikro svijet.
Najljepše od svega je da će AI autore super razumjeti i prenositi njihovu kreativnost u muzički oblik. Treba uzeti u obzir da su se brojni bendovi u prošlosti raspadali iz razloga što dio muzičara nije mogao dobro razumjeti kreativce u istim tim bendovima. Ili pak producenti koji nisu razumjeli tuđe ideje, ili ih naprosto nisu uvažavali ni ako bih ih razumjeli. AI nudi ono što bi se moglo nazvati totalnom slobodom imaginacije.
Možemo malo i o ta dva paralelna projekta Kolt Teatar i Kapitaklizma? Početkom godine objavio si s njima i albume; novi album grupe Kolt Teatar naziva „Session“ i taj novi projekt nazvan Kapitaklizma i album „Vrijeme otimanja“. Što možeš reći o Kapitaklizmi, koja je već i po naslovu angažirano djelo?
Berin Tuzlić: Kapitaklizma je jedan od rijetkih bendova koji svira industrial na Balkanu. Album je baš bilo ispaljenje gdje smo bukvalno Mladen Mačar i ja prvo počeli surađivati tako što sam za nekoliko njegovih autorskih pjesama svirao bubanj, a onda sam odsvirao i industrial songove na koje je on snimio bass i napisao sve tekstove koje je otpjevao. Poslije smo pronašli Damijana i Strahinju tako da smo sklopili bend i pripremamo se za svirke. Mislim da je vjerojatno ovo jedan od rijetkih bendova iz Bosne i Hercegovine u kojem su članovi iz svih entiteta: s pjevačem i basistom sa Sokoca, gitaristom iz Foče, drugim basistom s Pala i bubnjarem iz Sarajeva. Već smo napravili dva spota. Jedan načinjen je od mog animiranog kratkog filma „Kapitaklizma“ za pjesmu po kojoj se i zove album „Vrijeme otimanja“, a drugi spot je nedavno izašao pod nazivom „Manitu”. To je nešto kao: “Manitua mi”, ili kako se to prevodilo u SFRJ: “Tita mi”, ha, ha, ha.
Koje su promjene u Kolt Teatru i što donosi album „Session“?
Berin Tuzlić: Kolt Teatar je ipak preživio nakon silnih dolazaka i odlazaka basista i klavijaturista. Preživio je tako što smo pjevačica Negra i ja jednog dana poslije svega probali sami da odsviramo pjesme, i stare, i nove, da ona pjeva i svira sinth, a ja bubanj, i to je baš zazvučalo kao session. Zbog toga smo tako i nazvali album koji je izašao u izdanju Dancing Beara. Meni lično najbolji osjećaj za pjesme Kolt Teatra. Pridružio nam se i Faruk Zulić „mladac“, koji super svira, a ja lično volim svirati sa mladim muzičarima koji su super odgovorni.
AI je alat znanja. Tek trebamo vidjeti kako ćemo upotrijebiti to znanje, obzirom na sve što se događa oko nas.
Još 2018. godine po objavi albuma „Hyperbola“ pričao sam s tobom o upotrebi umjetne inteligenciju u kreiranju glazbe. Na tom albumu si sve vokalne dionice složio preko programa, dakle bez učešća pravih pjevačica ili pjevača. Posljednjih godinu dana umjetna inteligencija ušla je na velika vrata u svim kreativnim segmentima. Kako to komentiraš?
Berin Tuzlić: Tada se to zvalo „robot vokali“, a nisam ni znao da je već odavno, prije 2018. počeo u svijetu rad sa AI-ijem. Bila je za taj album „Hyperbola” vezana i jedna anegdota sa Slavinom Balenom s Radija 101, pošto je on vidio djevojku u video spotu „Hyperbola” koja pleše, mislio je da je to pjevačica i tražio da ga upoznam s njom, na što sam mu rekao da mu je jedino mogu e-mailom poslati. Umjetna inteligencija, kao što i njeno samo ime kaže ne može bez umjetnosti, ha, ha, ha. Imam baš jedan strip fazon u „Fazonator” stripu gdje se glavni lik Fazzy pita: „Jel’ umjetna ili umjetnička inteligencija?” Šalu na stranu, Mislim da je s razvojem, ne samo AI-ja, već i tehnologije općenito porasla vrijednost znanja i da je to omogućilo i olakšalo da kreativnost brže izađe iz ljudskih mozgova. Ubrzala je i poslove, naravno sve one koji se mogu automatizirati, tj. da se ne gubi vrijeme. Odlična je ta dimenzija novog koraka naprijed za povećanje životnoga prostora za umjetnost. I život je ljepši s AI. Evo u Dubaiju AI upravlja javnim saobraćajem i nema nikakvih problema s regulacijom.
I kako misliš da će se to odraziti na glazbenu produkciju u bliskoj budućnosti?
Berin Tuzlić: Povećat će se sistem vrijednosti. Imamo novu dimenziju muzike i njenog stvaralaštva, mnogi kreativci pokazat će što znaju. I najljepše od svega je da će AI autore super razumjeti i prenositi njihovu kreativnost u muzički oblik. Treba uzeti u obzir da su se brojni bendovi u prošlosti raspadali iz razloga što dio muzičara nije mogao dobro razumjeti kreativce u istim tim bendovima. Ili pak producenti koji nisu razumjeli tuđe ideje, ili ih naprosto nisu uvažavali ni ako bih ih razumjeli. AI nudi ono što bi se moglo nazvati totalnom slobodom imaginacije. Ne samo za muziku, već i mnogo, mnogo toga drugog. Francis Bacon je rekao da je znanje moć. AI je alat znanja. Tek trebamo vidjeti kako ćemo upotrijebiti to znanje, obzirom na sve što se događa oko nas.
Obzirom da si počasni profesor na najvećem kineskom sveučilištu za animaciju koje pohađa čak 13.000 studenanta, što moram priznati, zvuči pomalo zastrašujuće za nas Evropljane, kako se tamo gleda na prodor umjetne inteligencije? Dakle, preuzima li AI i animaciju?
Berin Tuzlić: Ja sam od 2000. godine svake godine nekoliko puta odlazio u KINU sa ASIFA International udruženjem za promociju i afirmaciju animacije u svijetu koje djeluje pri UN-u, I od 2003. do 2005. sam sa Asifom international učestvovao u izgradnji Jilin instituta za animaciju kada je Kineska vlada dala novac da se to napravi. Danas taj institut zarađuje oko 120 milijuna dolara godišnje. A sto se tiče vizualnog djela, AI nije ništa drugo nego animacija koja je još prije 4.000 godina izmišljena u Iranu… Napravljena je ta animacija na ćupu od gline oko ćupa, nacrtana je gazela u ciklusu kako trči. I kako okrećete ćup, tako gledate prvu animaciju na svijetu. Hoću reći da animacija kao poezija – empatija bez kraja. Umjetna inteligencija u procesu može samo pomoći.
Kao autora animiranih filmova moram te pitati i što tu ima novoga ili u pripremi kod tebe?
Berin Tuzlić: Naravno da ima. Pripremam jedan novi kratki film o djeci iz Beograda i Sarajeva.
Mora se pohvaliti i proboj tvog autorskog stripa „Infra Devil“ jednako na kinesko, kao i na američko tržište. Kako je došlo do toga?
Berin Tuzlić: Pa „iNFRA DEVIL” je strip koji drugačije komunicira, što bi rekao Chris koji je u Dubaiju otkupio prvi prava za album „Psiho market” na ComiConu. Ono što je u ovom stripu za vas realizam, to je u SAD-u totalni SF. Što je samo dokaz kako ne znaš, kao i sa pjesmama kad ih napraviš, kome će se svidjeti. Ni najveći hitmejkeri ne znaju dal’ će song bit hit ili ne dok ne dođe do ljudi, naravno do što većeg broja ljudi, ali ipak će oni sami odlučit jel’ im se dopada ili ne.
Kad sam pitao Chrisa tko će čitati „iNFRA DEVIL” u Americi on je rekao da uvijek ima tridesetak hiljada ljudi koji žele pročitati neki strip koji nikad nisu imali priliku pročitati i koji im je totalno novi. Fascinacija mi je bila prodaja u Kini. „iNFRA DEVIL” strip album prodan je u 780.000 primjeraka. Distributer mi je rekao da se strip nije baš dobro prodao, kako oni inače prodaju druge stripove. To pokazuje kako je strip jedan ozbiljan posao. Uz to, ljudi oduvijek žele nešto novo i drugačije.
I za kraj gdje će uskoro hrvatska publika moći čuti Drumelody, Kapitaklizmu ili Kolt Teatar?
Berin Tuzlić: Dolazimo kad nas pozovu. Sve zavisi od gostoprimstva.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
