Osma epizoda ‘Dnevne sobe’ donosi razgovor s Branimirom Vidmarevićem, doktorom međunarodnih političkih odnosa.
Branimir Vidmarović doktorirao je međunarodne političke odnose u Moskvi, živio je u Kini i jedan je od rijetkih političkih analitičara koji ima znanstveno i životno iskustvo iz Rusije i Kine.
Dobar poznavatelj ruskog i kineskog društva, ali i međunarodnih političkih odnosa općenito Vidmarović u Dnevnoj sobi analizira prvenstveno novosti na ukrajinskom ratištu, koje je zbog tragedije u Gazi nekako palo u drugi plan.
Razgovarali smo o Trumpovoj politici prema Ukrajini i Rusiji, ulozi Velike Britanije, Njemačke i Francuske u obrani Ukrajine, kao i ulozi Hrvatske u tim procesima.
“Ako pojednostavnimo sve na odnos SAD-a prema Ukrajini Od početka sukoba je to politika jednog proksi angažmana i cilj je bio oslabiti Rusiju, ali ne u onoj mjeri u kojoj bi se Rusija osjetila stjeranom u kut i posegnula za nuklearnim oružjem. Dakle, ići do one mjere pomaganja Ukrajini do koje će Ukrajina moći preživjeti, ratovati s Rusijom kako bi se ona slabila, ali uvijek stati prije nekakve crte kada može biti opasno. Amerika ni za vrijeme Bidena nikad nije dala svjetlo Zelenskom za akcija izlaska u Kursk i gađanje ciljeva duboko u ruskom teritoriju”, mišljenja je Branimir Vidmarović koji tvrdi da Ukrajina to radi na svoju ruku kad je ona sama u kritičnoj situaciji, ne bi li pokazala da još uvijek ima elana i da još uvijek vrijedi ulagati u nju.
“Trump ne želi pomoći Rusiji, iako se tako nekima čini. On prvenstveno želi pomoći samom sebi, time posredno i svom MAGA pokretu”, nastavlja Vidmarović navodeći da je američki predsjednik po svojoj prirodi osvetoljubiv i da zbog odnosa koji je ukrajinski predsjednik razvio s njegovim prethodnikom Bidenom ne želi pomoći ni Ukrajini.
“Nažalost je sad već činjenica da u takvoj situaciji iscrpljivanje Rusije ide preko leđa Ukrajine, jer ako govorimo o NATO savezu, niti jedan Nijemac, Francuz ili Šveđanin ne želi ići ratovati tamo, dok s druge strane Trump s onim sporazumima o rijetkim metalima s Ukrajinom želi dokazati američkoj javnosti i svojim biračima da je u svemu glavna ekonomija”, mišljenja je Vidmarović koji uz to tvrdi da se s ruske strane provlači teza da američki predsjednik nije sklon ni Europskoj uniji koja je veliki trgovinski partner s Kinom i da on želi i taj odnos poremetiti jer se i EU zbog slanja pomoći Ukrajini sama iscrpljuje.
“Trump time želi i tu simboličnu pobjedu nad Kinom preko grbače Europske unije”, zaključuje Vidmarović.
Vidmarović posebnu pažnju pridaje problemima u demokratskim društvima i da danas sve izgleda kao da se provode zaključci iz knjige “The Crisis of Democracy: On the Governability of Democracies” (Kriza demokracije) koju su 1975. za Trilateralnu komisiju napisali su Michel Crozier, Samuel P. Huntington i Joji Watanuki kako bi se analiziralo “preopterećenja” demokratskih sustava u SAD-u, Europi i Japanu tijekom 1970-ih zbog porasta političke participacije, zahtjeva građana i slabljenja autoriteta tradicionalnih institucija.
Kaže kako se na same demokracije počelo gledati kao na neučinkovite zbog navodno previše obrazovanih ljudi koji “predugo razmišljaju” o odlukama što usporava rad sistema, odnosno da bi mnogi htjeli uvesti više stege.
“Europa je počela sve više sličiti na Sovjetski savez, po sistemu da se stalno gleda da postoji neki vanjski remetilački faktor i da treba utjecati na izborne sustave kao što je to bilo u Rumunjskoj, plus što desetak godina nakon terminologija ‘hibridnih ratova’ i fake newsa’ ispada da su izborni ciklusi postali opterećenje za demokratske sustave, pa se postavlja pitanje: U čemu je snaga te demokracije ako je u tome problem?” – kaže Vidmarović.
Naravno, razgovarali smo i o izraelskom napadu na Gazu i tamošnjoj humanitarnoj katastrofi i ratnim zločinima. Bilo je riječi i o zločinima u Siriji i teroru koji tamo provode dojučerašnji islamski radikali i teroristi, koji danas vode državu uz potporu SAD-a.
Vidmarović nam donosi zanimljive informacije o povijesti iransko-izraelskih odnosa i o tome kako je Izrael u sukobu s Iranom imao pomoć iz samog Irana.
Pogledajte prijašnju emisiju:
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
