Sjajni svestrani skladatelj spada u vrlo uzak krug autora čija su djela zasjenila njegov i te kako jasan stvarateljski pečat i samim time, žive svoj život odvojeno od reputacije i života skladatelja.
Postoje frazetine koje u tekstovima treba izbjegavati. Recimo: “bio je jedan od najboljih”, “ne treba ga posebno predstavljati”, “dobivao je brojne nagrade za svoj rad”, “pjesme su mu se svugdje izvodile”, “teško je nabrojati sve uspjehe”. Kad govorimo o Alfiju Kabilju, točno je sve od navedenog, i uistinu je teško sve pobrojati.
I ne samo to: sjajni svestrani skladatelj spada u vrlo uzak krug autora čija su djela zasjenila njegov i te kako jasan stvarateljski pečat i samim time, žive svoj život odvojeno od reputacije i života skladatelja. Vjerujem da više ljudi pjevuši “Tvoju zemlju” ili “Neka cijeli ovaj svijet” nego što zna tko je tim pjesmama udahnuo melodiju, i vjerujem da sličan “problem” imaju i bezvremenski hitovi drugih velikih autora (primjerice Arsen Dedić i “Odlazak” ili Rajko Dujmić i “Za ona dobra stara vremena”).
Alfi Kabiljo je preminuo u 90. godini života. Žao mi je što nije još malo poživio da još koji put ispriča što mu se sve dogodilo prije 10. rođendana onima “kojima je loša bila ’45”, naročito “ako ne znaju šta je bilo”. Žao mi je što neće moći podrobnije rastumačiti kako je, nakon svih nepravdi koje je doživio, imao snage onako veličanstveno uglazbiti pjesmu “Tvoja zemlja” i napisati mjuzikl koji će desetljećima oduševljavati publiku svojom katarzičnom završnom arijom. Mjuzikl “Jalta, Jalta” je odavno premašio četveroznamenkasti broj izvedbi, no to je samo “jedan od” velikih hitova.
Skladateljev život nije bio uvijek lagan: do svog desetog rođendana bio je hapšen triput, sva tri puta ga je hapsila ustaška policija, sukladno rasnim zakonima, i na “objašnjenjima” je uvijek pisalo: “Za dom spremni!”. Kao djetetu od 5 godina ustaše su mu u pretresu uzeli album s poštanskim markicama koje je skupljao. Kabiljo je, naime, židovskog porijekla, i u svojoj je obitelji doživljavao multikulturalnost kao jednu od osnovnih funkcija bez kojih nema života, što nije bio omiljen način razmišljanja vrhuške u nacističkoj Njemačkoj ili tadašnjoj NDH.
Sam Kabiljo će priznati da su ga oblikovala ogromna kolekcija gramofonskih ploča njihovog obiteljskog prijatelja, kao i obrazovanje kod Rudolfa Matza, a ni klasično muzičko obrazovanje mu nije odmoglo. Iako se Alfijev talent vidio u ranijoj dobi, nije završio glazbenu akademiju, već kao i svoj otac – studij arhitekture.
Trebat će dulja ekspertiza da se iz serije ovakvih podataka dobije jednostavan odgovor na pitanje što je najviše utjecalo da Kabiljo ima tako sjajan osjećaj za mjeru u svojim djelima, no upravo je osjećaj za mjeru bio ključan sastojak njegovog autorskog habitusa. Drugi ključan sastojak je razrađenost, osjećaj za zvuk i prostor. Treći ključan sastojak je ljudska vedrina, kod Kabilja nije bila patvorena ili prisiljena, osobno, čini mi se da je svaki novi dan doživljavao kao neočekivani poklon, kao priliku i mogućnost da ga se svrhovito iskoristi, da se nešto novo stvori i napravi ugodno za sebe i druge.
Kao kompozitor, Kabiljo je djelovao na “svim frontovima”: kao kompozitor pjesama zabavne glazbe, kao kompozitor filmske i kazališne glazbe, kao autor primijenjene glazbe i kao autor glazbe za djecu. Potonje naglašavam jer napisati dobru pjesmu za djecu koja će trajati desetljećima je jednostavno kao vratiti se u japankama s osvajanja Mount Everesta.
Kao i Arsen Dedić, Kabiljo je pokazao da je mogao biti razigran i bezbrižan na dječjem nivou te zadržati dosljednost u izražavanju muzičkih ideja. “Zekini jadi” (najpoznatija u izvedbi Zdenke Vućković), “Ne daj se, Floki” (iz istoimene dječje TV serije u izvedbi Stjepana Jimmyja Stanića) ili “Ako želiš dozvat’ druga” (iz mjuzikla “Ivan od leptira”) se i danas rado izvode i pjevaju. Kuriozitet je da je sredinom osamdesetih zbor “Trešnjevački mališani” snimio “Ako želiš dozvat’ druga”, solist je bio tada mladi, a danas poznati glumac Robert Ugrina.
Kao autor primijenjene glazbe Kabiljo je pokazao snagu na kolekciji “YU aerobic”: iskustvo slušatelja je takvo da muzika bitno nadilazi svoju ulogu u popunjavanju tišine doke se razgibavaju mišići. Jedan je dio filmske muzike je zabilježen na kompilaciji “Sex, Crime and Politics (Cinematic Disco, Jazz and Electronica From Yugoslavia 1974-1984)”. Naslov je samopojašnajvajući – Kabiljo se hrabro hrvao s nadolazećim muzičkim trendovima i s novim zvukovima.
Kao autor filmske muzike sudjelovao je u filmu “Novinar” Fadila Hadžića. Iako postoje i poznatiji projekti koje je Kabiljo obogatio svojom glazbom, čini se da je za ovaj povijesni trenutak najpodesnije spomenuti baš ovaj film koji se bavi propitkivanjem koliko je čovjek spreman propatiti da iznese istinu na vidjelo, te da se bori za pravdu.
U tom filmu, osim sjajnih instrumentalnih pasaža je svoj trenutak imao i Krunoslav Kićo Slabinac otpjevavši pjesmu “Dan koji se pamti”. Nježna, ljupka tema poput negativa prianja na baš optimističan kraj filma “Novinar” i ostavlja dodatan kamen u želucu. Cjelokupan Kabiljov rad prepoznalo je i Europsko udruženje kompozitora i autora (ECSA) je Kabilju 2022. dodijelilo Nagradu za životno djelo, a bio je s glazbom za film “Sky Bandits” nominiran za nagradu BAFTA i za Oscar.
Vijest o smrti velikog kompozitora se gužvala s vijestima koje sugeriraju kako pohlepa, mržnja i netolerancija opet uzimaju maha, kao i u vrijeme Kabiljovog rođenja. Za sve one koji žele biti blizu nečeg što je cijepljeno od tih užasa, te odati počast čovjeku čiji su talenti i radne navike bili veći od država u kojima je živio i radio, preporuča se poslušati kompilaciju “Pjesme za sva vremena – Alfi Kabiljo Song Collection”.
Iako je s Kabiljom teško pogriješiti ako u reproduktor zvuka stavite bilo koju drugu kolekciju Alfijeve muzike (solidan dio njegovih pjesama je možda najpoznatiji u interpretacijama Radojke Šverko), s ovom kompilacijom u otprilike dva sata slušatelj će dobiti dojam kao da sluša sve najbolje hrvatske pjevače svih vremena koji su se okupili s ciljem da odaju zasluženu počast velikanu i pritom daju najbolje od sebe.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
