In memoriam: Sly Stone (1943. – 2025.) – breme crnog genija

U 83. godini umro je vizionar koji je stapao žanrove i raskrčio put za cijele generacije koje su poslije njega dolazile.

‘Sly Lives! (aka The Burden of Black Genius)’

Svijet je jučer ostao bez još jednog glazbenog genija kad ga je u 83. godini napustio Sylvester Stuart, poznatiji pod umjetničkim imenom Sly Stone. Ovaj legendarni stjegonoša kontrakulture šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća stapao je glazbu različitih žanrova u uzbudljivi novi stil koji će utjecati na cijele generacije izvođača koij će slijediti njegove stope kao što su Stevie Wonder i Prince, a na njegovim beatovima sagradit će se neki od najvećih hitova ranog hip hopa.

Sve to, nažalost, došlo je s cijenom bremena pod kojim će Slyeva leđa pokleknuti, a upravo to je i tema jednog od zasad rijetkih izvrnih filmova objavljenih ove godine, “Sly Lives!” podnaslovljenog upravo s tom cijenom na pameti “The Burden of Black Genius”. Autor ovog filma je Ahmir “Questlove” Thompson, bubnjar legendarnih Rootsa, DJ, pisac i povjesničar glazbe te Oscarom nagrađeni filmaš za svoj raniji uradak “Summer of Love” koji se također, između ostalih, bavio i Stoneom, točnije njegovim nastupom na Harlem Music Festivalu 1969. godine.

Budući da “Sly Lives!” nismo recenzirali na našem portalu, možemo se poslužiti njegovom potkom kako bismo se prisjetili svega što je Stonea činilo jednim od najbitnijih glazbenika svojega doba. Glazbom se počinje baviti još kao dijete pjevajući i svirajući razne instrumente svakodnevno u crkvi, što će ga primpremiti i za ulogu vođe satsava kad osnuje The Family Stone, bend djelomično doista sastavljen od članova vlastite obitelji, ali i sasta miješan po pitanjima rase i spola, jednako kao i glazbenog stila koji je u jednakoj mjeri grabio iz žanrova koji su dotad bili stogo segregirani – popa, R&B-ja i rocka.

Predvodeći bend sastavljen od crnaca (i crnkinja) i bijelaca, The Family Stone su prenosili hipijevsku poruku rasnog pomirenja i zajedništva u vremenu obilježenom turbulencijama rata u Vijetnamu, ali i rasnih nemira u Sjedinjenim Državama zbog kojih je stav Slyevoga benda bolje prolazio na bijelačkim radiopostajema nego kod crne publike koja se s pravom smatrala suviše potlačenom da bi prihvatila lulu mira koju je naoko pružao Stone.

Ipak, pjesme poput himnične “Stand!” iz 1969. postat će veliki hitovi, što će Slyu i njegovom bendu osigurati nastup na Woodstocku, gdje će briljirati, te će im se stoga otvoriti vrata slave kroz brojne televizijske nastupe, rasprodane koncerte i Slyev status kojeg će uskoro proglasiti sličnom onome “crnog Elvisa”.

Kao što je to često slučaj, Stone se nije lako nosio sa slavom te je sve češće počeo posezati za drogama kako bi mu dale hrabrost da se suoči s teretom popularnosti. Sve je češće viđan na televiziji pod jasnim utjecajem, prvo marihuane, zatim kokaina i PCP-a, a kasnije i cracka koji je trošio s kolegom Georgeom Clintonom iz kolektiva Parliament-Funkadelic. Prekomjereno uživanje u opijatima utjecalo je i na nastupe benda koji je zbog njega sve češće ili kasnio na svirke, ili ih u potpunosti otkazivao.

Sve to dovest će i do prvih razlaza u obitelji iz naziva njegovog benda, ali i usporiti njegov tempo rada, te će trebati tada dugačke dvije i pol godine da Sly objavi sljedeći album “There’s A Riot Going On” mijenjajući bubnjara revolucionarno korištenom ritam mašinom kakvu možemo čuti na hit singlu “Family Affair”. Na ovom albumu Sly odbacuje dosadašnji hipijevski svjetonazor i mijenja ga za militantniji stav po pitanjima rase, a album (čiji naslov služi kao odgovor onome koje je postavio Marvin Gaye u imene svoje ploče objavljene svega nekoliko mjeseci ranije – “What’s Going On”) postat će idealnim sountrackom za svaku od budućih revolucija, sve do one koja se upravo danas odvija na ulicama Los Angelesa.

Nakon toga Sly će se sve više okretati sebi, a sve manje koristiti bend u studiju, što će dovesti do još više udaljavanja, ali i sve manje pozornosti koje će mu pridavati publika. Kako bi uspio napuniti Madison Square Garden, Stone će morati tamo na koncertu uprizoriti vlastitu sladbu, ali nakon skorašnjih koncerata u Radio Cityju, svima će postati jasno da je Slyevo drogiranje iscrpilo previše njegovog talenta da bi opstao na sceni koju su sad preuzeli klinci stasali upravo na njegovoj glazbe.

Nakon albuma “Fresh” iz 1973. žalosno je gledati Stonea kako puca od bremenom i prepušta se bezumnom trošenju kokaina koje će ga u devedesetim natjerati da se potpuno povuće sa scene (osim iznenađujućeg kriptičnog pojavljivanja na ceremoniji uvođenja u Kuću slavnih rock and rolla) te će mu trebati još mnogo vremena da se pomiri s članovima obitelji u tišini i pokuša u starim danima nadoknaditi ono što im je ostao dužan u razdoblju slave.

Ni dva mjeseca prije Slyeve smrti beogradski bend Deca loših muzičara vratio se na scenu nakon dva puna desetljeća s novim albumom nazvanim “Ustani Slaj Stoune, Srbija te zove”. Naslov je duhovit i zgodan i može se tumačiti kao da njime tamošnja studentska revolucija zaziva umirovljenog američkog genija da i za njihov ustanak napiše soundtrack. Ali isto kao i u nazivu Questloveovog filma, osjetio sam da je i ovaj naziv upućivao da je umirovljeni Stone već praktički otpisan, prisutan samo još kroz svoju ostavštinu u glazbi onih koji su slijedili njegove tragove.

Sly je jučer umro, a čitajući vijesti čini se da se svijet nije suviše promijenio od dana njegove slave. Ratovi bijesne, a na ulicama američkih gradova automobili ponovno gore dok represivne snage treniraju strogoću na pripadnicima manjina. Odvijaju se neki novi neredi, a na vidiku nema novog Slya koji bi nam dao osjećaj da bitke koje se vode, kako u Americi, tako i u Srbiji, nisu unaprijed izgubljene.

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.

Hvala vam.

1.00 € 5.00 € 10.00 € 20.00 € 50.00 € 100.00 € 200.00 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Tema

Idi na Vrh
X