Domaća indie scena došla je pod povećalo Croatia Recordsa. Rezultat ‘Tragova’ varira od izvođača do izvođača, no važno je da se ‘nešto događa’… Kamen se opet počeo kotrljati.
Kriza nije toliko loša stvar. Ona jednostavno potiče na promjenu postojećeg stanja koliko god da se to čini nemogućim. Isto je i u diskografiji – ne može se vječno živjeti od zicera i back kataloga, jer nova imena izviru sa svih strana, a kad postanu ziceri onda su i skupa. Domaća nezavisna scena se krčka već godinama i nije to više samo sporadična vatra ispod radara, pogotovo kad se dođe do godišnjih lista albuma pa onda ispadne da je pola od izlistanog po DIY scenariju objavljeno na Bandcampu. Kopernikanski obrat se dogodio. Nije više pravilo da diskografi odlučuju tko će ući u scenu, već se scena pokazala dovoljno žilavom i životnom da je i u ovim skučenim uvjetima došla do toga da može i ne mora s diskografima. Dobra je stvar što je to oslobodilo glazbu, time donijelo nova pravila i puno veće rizike za sve. Rizike u koje se diskografi upravo u ovoj krizi moraju upuštati jer danas se gradi ono što će biti zicer za pet godina.
Kompilacija „Tragovi“ jedan je od primjera ispipavanja izvanestradnog terena i to sigurno neće donijeti opipljive rezultate, bar ne iz prve. No to je nužna diskografska etapa i svakako je dobra stvar što se događa. Ova indie kompilacija nije super-reprezentativan uzorak onog što se događa na domaćoj indie sceni, ali ima više dobrih nego loših strana, više potentnih nego impotetntnih imena.
Sabina Herman aka Queen Of Sabe pjesmom „Tragovi“ odlično se uklapa u ovogodišnju indie pop špicu koju su u svijetu nabrusile sestre Haim, stoga je i dobra odluka da po istoj pjesmi bude nazvana i cijela kompilacija. „Tango“ Olovnog plesa čiji album „Nulti dan“ ne bi trebao zaobići ljubitelje rocka okreće priču u smjeru rokerskog samo-egzorcizma, dok hermetično lo-fi ozračje nude pjesme „Rokenrol snovi“ Ante Perkovića i „Bijeg“ grupe Mika Male. „Tragovi“ je već druga ovogodišnja kompilacija na kojoj se našla pjesma „Bijeg“. Ista je bila i na prvoj u nizu kompilacija „Bistro na rubu šume“. Uvrštavanje na „Tragove“ čini se tako kao nešto poput amajlije za sreću.
Zaokret prema country ozračju dolazi s baladom „Svaki put kad me slome“ grupe Nezahvalnici u kojoj je pobjednik 4. Croatian Blues Challengea Teo Aničić. Zvonim Varga je pak s pjesmom „Zora Bjelousov“ preotvoreno ušao u dvorište Pips Chips & Videoclipsa, a takvo naslanjanje svakako nije dobar smjer za kantautorstvo. Ugodno iskustvo je „Negacija savršene priče“ mladig benda Big Strip Gorila koji se napaja na izvoru Arctic Monkeysa, ali s dovoljno osobnosti za razliku od sponemutog Varge. Kao što je „Negacija savršene priče“ dobro ubačeno razmrdavanje tempa u središnjem dijelu kompilacije. Možda bi bilo bolje da je slabija pjesma „Vremenom“ grupe Droid stavljena prije Big Strip Gorile, jer je ovako oscilacija kvalitete u negativnom smjeru preočita.
Grupa Orvel s „Vodi me“ je na sigurnom teritoriju post punka, ali bez znatne nadogradnje. Kimiko s „AK 47“ u pravom trenutku upumpava osobnost i kvalitetu kao i misao da najbolji aduti kompilacije nisu ispucani na njenom početku. Isto vrijedi i za šibensko-zagrebačkog autora Krešimira Dujmovića koji se odaziva na umjetničko ime Ketz. Njegova „Outistic“ koliko otkriva inspiraciju Radioheadom i/ili Placebom toliko je i svedena u zdrave manire aranžmanskog nenatrpavanja. „Outistic“ je dovoljno šarolika minijatura koja ‘diše’ i putuje prema katarzi, kao što je i Ketz najkvalitetniji muški vokal na ovoj kompilaciji. Za prpošno i iskričavo rokersko zatvaranje „Tragova“ pobrinuli su se Go No Go pjesmom „Tommy Boy“.
Kompilacija ima dvije osnovne zamjerke. Prva je što ima najmanje dva izvođača bez kojih se moglo i što bi u konačnici donijelo uravnoteženost u njenoj slušateljskoj fludnosti i ravnomjernosti kvalitete. Druga je redoslijed koji je rađen po sistemu stilskog sparivanja sličnih. Jasno je to već nakon Perkovićevih „Rokenrol snova“ i „Bijega“ Mika Male, a ponavlja se s ‘toplom akustikom’ Nezahvalnika i Zvonimira Varge, bendovskom poletnošću Big Strip Gorile i Droida i lo-fi elektronikom Kimika i Ketza, što je preočito da bi bila slučajnost, čime je i faktor iznenađenja znatno prigušen.
No opet pozitivno je što su ovi indie izvođači zabilježeni na CD pločici diskografa kao što je Croatia Records, što je i prvi korak da neki odvažniji urednik hrvatskog formatiranog radijskog etera (čitaj: gotovo neprobojnog zida preme svemu što je novo i nepoznato) nešto od toga i emitira. Iako kad se podvuče ova godina, nedvojbeno je da su ‘neprofesionalci’ daleko umješniji u slaganju indie kompilacija, a riječ je naravno o cijeloj seriji kompilacija „Bistro na rubu šume“ od kojih se ona „Vol. 2“ za domaće prilike već može smatrati eponimnom.
Ocjena: 7/10
(Croatia Records, 2013.)
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
