‘Raširim harmoniju, sednem u melodiju i odoh. Tako sam obišao pola sveta’ – Kralj Čačka.
Nenad Marić aka Kralj Čačka savršeno se uklapa u onaj legendarni stih „Pjesnici su čuđenje u svijetu“ Antuna Branka Šimića. Njegove pjesme i stihovi našli su utočište na papiru, tj. u kratkoj zbirci naslovljenoj „Zemlja nije moj dom“ po njegovoj dobro poznatoj i odavno uglazbljenoj pjesmi.
Još od 2014. godine, kada se predstavio singlom „Moj avatar“ Kralj Čačka je i na tada bujajućoj kantautorskoj regionalnoj sceni odavao sliku jednog drukčijeg kantautora koji je u stanju distopijsku stvarnost iscrtati ironičnim detaljima i dati joj svevremensko ruho izborom zvučnih narativa koji podsjećaju na glazbu nijemih filmova, a kasnije i na starinski blues i folk mantre američkih protestnih prvoboraca, čime je stvorio jedinstveni narativ starog zvuka i modernog jada.
Od tada se povlače i paralele s radom odavno dokazanih kantautorski legendi, a jedna o njih je i Đorđe Balašević, kako bi se objasnio rad Kralja Čačka koji ipak sja jednim drukčijim zagasitim sjajem koji je plodno tlo pronašao i na kazališnim ‘daskama koje život znače’ u glazbeno scenskoj suradnji sa zagrebačkom kantautoricom Ninom Bajsić u predstavi „Soundtrack za film koji nije snimljen“ u produkciji RadioTeatra 2021. godine. Ta predstava je djelomično pomogla u Marićevoj afirmaciji prvenstveno u zagrebačkim umjetničkim krugovima, čime je skinuta svojevrsna nomen est omen stigma da već sam spomen imena Kralj Čačka u Hrvatskoj ne pali dušebrižničke alarme i da tu nije riječ o nekom novom narodnjačkom pseudo kralju, već o punokrvnoj pjesničkoj duši koja je kojih tristotinjak kilometara dalje prema istoku u svojoj sredini prepoznata, obzirom da je u stanju napuniti Veliku salu beogradskog Doma omladine.
„Zemlja nije moj dom“ ne drži se sigurnog obrasca nuđenja već prije uglazbljenog materijala ukoričenog kao papirno izdanje, tj. u njoj su samo dvije takve pjesme „Zemlja nije moj dom“ i „Tražim način“ koje poput krešenda jedna za drugom zatvaraju ovu zbirku. Pored toga ova poetska zbirka ističe i Marićevu multidisciplinarnost.
Naime, on je 2006. diplomirao slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, a posljedično „Zemlja nije moj dom“ donosi i presjek njegovih likovnih djela iz kojih progovaraju kontrastni motivi dječjih figura u sumornim horor okruženjima, što donosi još jednu dimenziju koja dočarava sudar između nevine, zaigrane mlade ljudske duše i surovih okolnosti okoline. Kralj Čačka je pjesnik i na slikarskom platnu.
U poetskom smislu zna biti ubojito efektan i sa stihom, nekad i s par suštinskih redaka s kojima uspijeva zatvoriti cjelinu čineći suvišnim svaki napor da se od toga napravi pjesma. Ali ni tu ne gubi na pjesničkom zamahu s kojim iscrtava sudbine na patosu životne sredine na kojem venu ljubavne veze dok se kao kontrast nameće neutaživa ljubavna bol kao posljedica. U tom smislu „Zemlja nije moj dom“ otvara i onu vječnu dimenziju traženja (srodne) ljudske duše u tvrdo ustrojenom materijalističkom svijetu punom mehanizama za odvlačenja pažnje, ali i nemogućnost zadržavanja emotivne veze čak i kad ju se pronađe.
Po već spomenutom stihu da su pjesnici čuđenje u svijetu, Kralj Čačka djeluje kao da u potpunosti instinktivno osjeća da u svijetu u kojem ne posjeduje ništa konkretno (a nisu mu strani ni periodi gladi) kao posljednju odstupnicu drži to da se čvrsto opire situaciji da u njemu izgubi i svoju dušu. Duhovnost u svijetu programiranom na bezumlje za njega je najvažnija valuta, dapače ima trenutaka kad stihovima savršeno dobro iscrta moć duha spram materijalnih dometa. Jedan od tih predivnih momenata je minijatura „Moja putovanja“, odnosno stihovi: „Raširim harmoniju, sednem u melodiju i odoh. Tako sam obišao pola sveta.“
Ili kako je pak opisao svakodnevne prisile vanvremenskim mislima u „Neprijatelj“: „Tu je skoro svako jutro. Od mene traži da učinim sebi ono što pred zalazak sunca na morskoj steni s pogledom na pučinu nikada ne bih učinio.“
Kralj Čačka efektan je i kad lirikom barata na prozni način i time fotografski oslika momente („Najbolja žurka svih vremena”, „Džindžer, Žorž i Žak & Co.”) i kad s mikro ekspozicijom dočara makro sliku društva i trenutka, što bi vjerojatno bilo isuviše robusno tkivo za eventualnu uglazbljenu pjesmu.
Naime, forma pjesme za uglazbljivanje ispoštovana je, kako je već navedeno, na samom kraju zbirke, po svoj prilici iz dva razloga. Prvi je možda komercijalne prirode obzirom da je pjesma „Zemlja nije moj dom“ jedna od poznatijih u opusu Kralja Čačka, no drugi razlog je zanimljivije prirode jer je njome pjesnik napravio distinkciju od svih ostalih probranih literarnih momenata u zbirci. To je nešto poput pokazne vježbe s dva navedena primjera što sve moraju posjedovati pjesme koje traže glazbenu podlogu, jer sve prije toga funkcionira u potpunosti bez glazbe, jer bi glazba tu možda stvorila oprečnost, a ne bi pojačala dojam.
U tom smislu opravdanje za objavljivanjem zbirke „Zemlja nije moj dom“ čini se potpunim iz razloga što ukoričuje upravo one stihove i misli kakvima bi glazba bila suvišna po odluci autora koji je kompilacijski složio ovo djelo analizirajući brojne zabilješke nastale u trenucima inspiracije, makar i ta inspiracija bila naglo ugašena ili zadovoljena nakon desetak riječi bačenih na papir.
„Zemlja nije moj dom“ je svojevrsna kompilacija kreativnog procesa bez obzira na ishod, ili kako bi to sam Marić rekao, da se poslužim jednim stihom iz Zbirke, to je: „grebanje duše mislima čelične četke”. Unutar toga pak djeluje i kao one male knjižice ispunjene drevnim poslovicama i citatima poznatih osoba. Ukratko, može vam se dogoditi da češće posegnete za nekom misli na njenim stranicama i da je opet odložite nakon što ste zadovoljiti tu kratkotrajnu potrebu. Nije li to poanta svake dobre zbirke poezije?
(Liberland, 92 str., 2022.)
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
