Krešimir Nemec ‘Glasovi iz tmine: Krležološke rasprave’ – sedam studija o književnom kolosu

Prvi svjetski rat, antinomije u ‘Legendama’, Zagreb, mađarska politika, dekadencija, dekanonizacija pisca, te njegov odnos s drugim ovdašnjim književnim velikanom Andrićem teme su knjige Krešimira Nemeca, koja objavljena u izdanju Naklade Ljevak, propituje različite slojeve Miroslava Krleže kao pisca i kao kontraverzne osobe koja je svojom veličinom zasjenila cijelo stoljeće domaće književnosti.

Krešimir Nemec “Glasovi iz tmine”

Knjiga povjesničara književnosti Krešimira Nemeca “Glasovi iz tmine: Krležološke rasprave” donosi pet studija o životu i djelu našeg najvećeg pisca Miroslava Krleže objavljenih u različitim publikacijama u posljednja dva desetljeća, te dva nova eseja objavljena po prvi put upravo u ovoj knjizi.

U raspravi o Krleži u Prvom svjetkom ratu, Nemec propituje na koji su način sve uloge koje je pisac za vrijeme tog velikog sukoba obnašao (kadet, vojnik, bolesnik, činovnik, vojni analitičar, dezerter) odigrale na prozu u najvećem djelu objedinjenu u zbirci novela “Hrvatski bog Mars”, odnosno na koje je sve načine bio intimno upoznat sa sudbinom malog, ali buntovnog naroda u stalnom stadiju pogibanja na tuđim bojišnicama.

Poglavlje “Struktura Krležinih antinomija” glavno težište ima u ranim dramskim tekstovima (“Legende”) i oprekama koje čine sukus radnje gdje se likovi proroka, otkrivača i umjetnika suočavaju sa svojim sumnjama koje upućuju na besmislenost njihovih poziva i ideala (Isus i Sjena, Kristofor Kolumbo i Michelangelo Buonarroti protiv Nepoznatog), a se pridružuje i par koji čine slikar iz naslova u “Povratku Filipa Latinovicza” i njegova mračna nemeza, Grk Kiriales.

U “Dvokatnom gradu” u središtu pozornosti je Krležin specifičan odnos prema svom gradu Zagrebu, koji često vidi kao provincijalno leglo dosade, s još jednom dubokom antinomijom u svojoj srži čiji kontrast sjajno oslikava u svom tekstu “O malograđnskoj ljubavi spram hrvatstva”, a predstavlaju je terasa hotela Esplanade i blato Trnja. Tekst “Mađarske teme u ‘Zastavama'” doima se kao naslabije poglavlje ove knjige jer pomalo zbrzano prolijeće kroz najveći Krležin tekst, pritom se uglavnom zabavljajući tek razlikama u pogledu na mađarsku politiku oca i sina, istoimenih glavnih likova romana.

Od dva nova teksta, Nemec se u jednom bavi dramom “Leda” koju opisuje kao konačni pad kuće Glembajevih u neukus i dekadenciju, dok se u drugom bavi usporedbom Krleže s njegovim svojevrsnim vječnim antipodom, nobelovcem Ivom Andrićem. Nemec govori o njihovim različitim osobnim odnosima (Krležino omalovažavanje Andrića, nasuprot podršci iz suprotnog smjera), temperamentu (Krleža kolerik i predstavnik aktivnog života, nasuprot melankoličnom i kontemplativnom Andriću), ideološke pozicije (Krleža kao Titov sluga, Andrić kao paž nepopularnih vlada koje su prethodile), pitanja identiteta (Krleža kao hrvatski pisac, a Andrić jugoslavenski), te poetiku (paralelno s Nietzscheom, Miroslav Dioniz i Ivo Apolon), sa zaključkom da ova dva pisca treba uzimati inkluzivno, Krleža i Andrić, a ne Krleža ili Andrić.

Neke od najzanimljivijih ideja Nemec iznosi u početnom poglavlju o dekanonizaciji Krleže, kada nakon studije recepcije Krležine književnosti koja je bila ili odveć negativna ili pak slijepo afirmativna, postavlja pitanje kako se odnositi prema takvom velikom kanonu u doba “digitalizacije, interneta, brzine, poetike fragmenta, SMS-a i bloga.” Autor pretpostavlja da će Krležu čitati samo rijetki pritom čineći “male rezervate, otoke visoke kulture i odnjegovanoga ukusa u moru radikalnog egalitarizma i umjetnosti ‘jednoga kroja’ kojom će dominirati spektakl, kič, estrada i estetika efekta.” Neka “Glasovi iz tmine” posluže kao dodatni poticaj za razvijanje tih malih rezervata u kojima se mora održati naš stalni dijalog s ostavštinom najvećeg pera prošlog stoljeća.

(Naklada Ljevak, 256 str., studeni 2017.)

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 kune.

Hvala vam.

1.00 HRK 5.00 HRK 10.00 HRK 20.00 HRK 50.00 HRK 100.00 HRK 200.00 HRK


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Recenzija

Idi na Vrh
X