László Krasznahorkai, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, počasni je gost pulskog 31. Sa(n)jam knjige u Istri koji će se održati od 28. studenog do 7. prosinca 2025. u Puli.

Lászla Krasznahorkaia je Švedska akademija danas proglasila dobitnikom Nobela za književnost za njegov uvjerljiv i vizionarski opus koji usred apokaliptičnog terora, potvrđuje moć umjetnosti.
Upravo će László Krasznahorkai i otvoriti ovogodišnji 31 Sa(n)jam knjige u Istri 28. studenog točno u podne ispred pulskog Doma hrvatskih branitelja, a ovaj veliki mađarski pisac u Pulu dolazi kao treći nobelovac-gost pulskog Sajma.
„Iako smo među milijun ljudi koji su našem gostu čestitali na Nobelovoj nagradi, mi s pulskog Sajma knjiga jedini smo uz Švedsku kraljevsku akademiju koji smo mu uz čestitku poslali i avionsku kartu. Prvi dolazak Lászla Krasznahorkaia 2022. u Pulu onemogućila je pandemija korona virusa, ali zato drugi još značajnijim čini to što smo prije tri godine trebali ugostiti nesumnjivo velikog i važnog autora i dobitnika, uz ostala priznanja, nagrade Man Booker International, a sada smo ponosni što nas očekuje domaćinstvo dobitniku Nobelove nagrade za književnost. Sajamska publika imat će tako priliku uživati u nastupima jednog od najoriginalnijih svjetskih autora današnjice i ispratiti ga na ceremoniju u Stockholm“, rekla je direktorica Pulskog festivala knjige i autora – Sa(n)jam knjige u Istri Magdalena Vodopija.
László Krasznahorkai rođen je 1954. godine. U Budimpešti (Eötvös Loránd Tudományegyetem) je diplomirao mađarski jezik i književnost, te pravo koje je studirao i u Szegedu (József Attila Tudományegyetem; danas Szegedi Tudományegyetem). U njegovim romanima, pisanima pod utjecajem Franza Kafke i Samuela Becketta, prevladavaju motivi apokaliptična distopijskoga svijeta ispunjenog osjećajem beznađa, tjeskobe i propadanja. Nakon prvijenca Sotonski tango (Sátántangó, 1985), mračne parodije mesijanizma, objavio je romane: Melankolija otpora (Az ellenállás melankóliája, 1989.), gdje dolazak tajanstvenoga cirkusa u mađarski gradić pokreće niz zlokobnih događaja, te Rat i rat (Háborúés háboru, 1999.), o čovjeku obuzetu zagonetnim rukopisom. U djelu Seiobo je bila tamo dolje (Seiobo járt odalent, 2008.) Krasznahorkai je propitivao mogućnosti umjetničkoga stvaranja na različitim mjestima i u raznim vremenima.
O značaju i važnosti Lászla Krasznahorkaia za europsku i svjetsku kulturu govori i podatak da je neke od njegovih romana izuzetno uspješno i zapaženo ekranizirao još jedan veliki mađarski umjetnik, filmski redatelj Béla Tarr. Počasni gost ovogodišnjeg Sajma knjige u Puli je objavio i romane Zatočenik Urge (Az urgai fogoly, 1992.) i Ruševina i tuga pod nebesima (Rombolás és bánat az Ég alatt, 2004.), te pripovijetke Posljednji vuk (Az utolsó farkas, 2009.) i UnutraJeŽivotinja (ÁllatVanBent, 2010.) i druge, a na 31. Sa(n)jam knjige u Istri predstavit će svoju novu knjigu Herscht 07769 (OceanMore) koja upravo izlazi iz tiska.