‘Angela Merkel sere’ prvi je kompletan studijski albuma Leta 3 nakon gotovo 11 godina.
Let 3 već godinama nasrću na nas agresivnim uvjeravanjem, ali ne ide. Nitko nas, naime, pa ni Mrle i Prlja osobno, ne može uvjeriti da ispod svih tih brnjica, babinih kuraca i živih pičaka, ovčjeg krzna preko ramena i dlakavih prsiju, i dalje ne leži punokrvna ideja punk-rock benda s lucidno razrađenim osjećajem za strofu-refren-strofu. I da sav taj performerski cirkus, koji je u zadnjih 15 godina evoluirao od blesave provokacije do društveno-političke kritike, ne služi ponajprije kako njima ne bi dosadilo baviti se glazbom, a tek onda da bi nekog isprovocirali, promovirali bend ili bili drugačiji.
U mjesecu kad ostatak naroda navlači maske i paradira gradovima, Let 3 odlučio je, barem djelomično, skinuti svoje i nakon skoro jedanaest godina od posljednje ploče, odsvirati album koji ih vraća na „organski“ način rada. Kažemo djelomično, jer zaorani trag suludog turbo-bastarda „Bombardiranje Srbije i Čačka“ predubok je da bi se stvari tek tako mogle vratiti na staro. Let 3 je shvatio da im treba odmak od bizarnih varijanti regionalnih elektrošok-napjeva, odmak dobrodošao i njima i nama. No level na kojem su sada nipošto nije povratak na staro. Drugim riječima, njihov nekadašnji frankeštajnski turbo-punk s „Bombardiranja“ danas je prešao na srodnu razinu koju ćemo nespretno prepoznati kao vulgar-porn punk.
Album „Angela Merkel sere“, koji Let 3 predstavlja u dosad najnećudorednijem izdanju, dolazi u najboljem mogućem trenutku, ako se njih pita. Jer fućkaš provokaciju ako na nju nasjedne samo podobna mladež iz Siska. A „nasjedača“ se, srećom po Let 3, u zadnjih nekoliko tjedana u Hrvatskoj namnožilo, pa će se sranje Angele Merkel sasvim neprirodno nasloniti na novoproklamiranu kulturu u kojoj je opet domoljubna neposrednost najcjenjenija. Kako će se u tom kontekstu snaći singlovi poput „Prdni majko“, „Punjeta“, „Kurac Marko“ i „Ribokemija“ u kojoj glavnu rolu ima „pička sa četiri cice“, čitat ćemo na neprofitnim portalima, dok ih još ima.
Let 3 su krenuli đonom na ustreptalu kršćansku aktualnost. I to ne više sarkazmom kao u „Hvala tebi Kriste“. Sad to stihom zvuči ovako: „Smrdi zemlja, raspukla se crna grana / Iz nje pička nasapunana / To je Markov kurac / Pizda neoprana / Džija, džija, drkadžija, džija, džija, drk, drk“. Tako je to u „Kurac Marko“. No, isto tako, naglasit će da su oni ipak „anđeli novog vremena / duhovna bića u zemlji bez srca“ u pjesmi „Gladni“, a i da izbora uvijek ima govore u „Mazi“: „Šest ili seven / Pakao il’ heaven“. I tako to uvijek biva; kad alternativa postane nepoželjna, obično postane brutalno jasna, voljena i masovna. Izdajnička.
Glazbeno je „Angela“ mješavina mainstreamovskih melodija s „Jedine“ i zvučnog pretrpavanja s „Bombardiranja“. Akordi su masivni, ritam brz, Prlja zvuči bijesno, a Mrle je sebi priuštio još jednu „Ciklamu“. „Zlato“, „Prdni Majko“, „Gladni“, „Ribokemija“ i „Mazi“ pet je sjajnih komada, koji ostvaruju tezu, iznesenu nekoliko puta i na ovom portalu, da Letu 3 pod hitno treba novi album, po mogućnosti dovoljno dobro i konkretno odsviran da se ne pretvore u karikaturu sebe samih. Čudovište koje im spava u njedrima ipak, s vremena na vrijeme, pomoli glavu i isporuči nam „Copopipo“ i „Punjetu“, kao i završni suludi krešendo „Angela“ i „Kurac Marko“.
Let 3 se vratio žestoko, stao na prvu crtu obrane i podigao još jedan stameni spomenik nepoćudnosti. Ovoga puta, stvarno slušljiv…
Ocjena: 9/10
(Dallas Records, 2016)