Kontroverzna britanska reperica šrilančanskog podrijetla Maya Arulpragasam poznatija kao M.I.A. (Missed In Action) u nedjelju je gostovala u sklopu Filozofskog teatra, projekta Srećka Horvata kojim je inicijalno zamišljeno redefinirati povijesnu vezu između kazališta i filozofije. Njihove povijesne antagonizme ali i simpatije.
Valja reći da je dupkom puni HNK Zagreb osim ljubitelja filozofije, ako uopće možemo potegnuti ovu sintagmu, okupio i, uvjetno rečeno, manje zahtjevnu mlađu publiku, koja je svoju, prije svega, muzičku junakinju prvi put došla vidjeti uživo.
Toga su nekako bili svjesni i Srećko Horvat i Maya Arulpragasam, koja je, odmah po dolasku na pozornicu ustvrdila da će o društvenim fenomenima pokušati govoriti melodiozno, gotovo pjevajući kako ne bi razočarala onaj dio publike koji bi ju na sceni ipak radije vidio uz prateći bend i nešto drugačiji light show.
Razgovor je počeo puštanjem Mayinog kontroverznog spota “Born Free”, u režiji Romaina Gavrasa, inače sina poznatog grčko-francuskog redatelja Coste Gavrasa. Taj spot, inače gotovo u trajanju kratkometražnog filma, na provokativan način obrađuje problematiku represije poglavito šrilančanskih vlasti prema Tamilcima, dravidima koji čine drugu najveću etničku skupinu na otoku. Polazi od pretpostavke da istakne grozote i horore koje proizlaze iz rasne i etničke diskriminacije tako da ju stavlja u položaj diskriminacije prema gingerima, osobama crvene boje kose. Možda bi ovdje bilo interesantno napomenuti da je takva vrst diskriminacije, poglavito u Velikoj Britaniji, zemlji u kojoj je Maya odrasla, već debelo prisutna. Polazi iz povijesne netrpeljivosti prema Ircima i Škotima, nacijama koje su debelo zastupljene takvom bojom kose, odnosno njihovim pokretima za nezavisnost i otcjepljenje. Od tamo se proširila čitavim svijetom, pa smo i danas svjedoci memeova i popkulturnih referenci o gingerima koji nemaju duše.
M.I.A, Born Free from ROMAIN-GAVRAS on Vimeo.
Nedavno provedeno istraživanje u Velikoj Britaniji donijelo je radikalan zaključak da postoje četiri do pet puta veće šanse da će se osoba preobratiti na radikalni islam ukoliko je crvene boje kose. Razlog tomu je taj što su gingeri u Velikoj Britaniji često marginalizirani, maltretirani u školama i vrtićima, podvrgnuti raznim formama verbalnog i fizičkog nasilja. Upravo marginalizirani pojedinci na meti su radikalnih imama koji im pristupaju, vrbuju, obećavajući im novi identitet i utjehu u kolektivu. Slučaj traži da su u Velikoj Britaniji među najmarginaliziranijim skupinama i oni crvene boje kose.
Nadalje Maya se obrušila na binarni svijet u kojem živimo. Binarno tumačenje fenomena i pojava, nužno opredijeljivanje za opciju ‘a’ ili opciju ‘b’ dovodi do porasta isključivosti, odnosno antagonizira i polarizira društvo. Iz takve se vrste društvenog trenja neumitno rađa netrpeljivost, kreiraju se nove opasne društvene skupine i metode koje vrbuju nove generacije, stvara se jedan začarani krug što ga je poslije teško pomesti pod tepih. Puštanjem trailera za film The Congress iz 2013. godine s Robin Wright u glavnoj ulozi načelo se pitanje prodaje i kupovanja nečije osobe, odnosno imidža i identiteta koju slavni pojedinac nosi u svojoj društvenoj zajednici.
Razvojem tehnologije, društvenih platformi, konzument zahtijeva stalnu prisutnost svojih idola, od njih se traži da ga redovito obavještavaju o svojim postupcima i detaljima iz života, odnosno kako navodi Maya, konzument gotovo da traži da virtualno spava s njima. Dobrovoljno davanje takvih osjetljivih podataka, što anonimaca, što slavnih vodilo je k tome da se Maya osvrne i na činjenicu da su pojedini mediji, od kojih i mnogi utjecajni, poput Business Insidera, još uvijek uvjerenja da su programi nadziranja koje putem interneta provode pojedine vlade i obavještajne agencije ustvari u domeni teorija zavjera. I to sve u digitalnoj epohi u kojoj je javnost zatrpana slučajevima Wikileaksa, Juliana Assangea, Edwarda Snowdena, Panama Papersa i inih.
Nakon što smo odgledali videospot za pjesmu „Bad Girls“ Maya se dotaknula i problema kulturne aproprijacije, odbacujući fenomen kao glupost, komentirajući da je videospotom prvenstveno htjela pokazati da se i cure na Bliskom Istoku mogu zabavljati identično kao i one na ekstravagantnom Zapadu.
Za kraj, Maya i Srećko divili su se Hrvatskom Narodnom Kazalištu i njegovoj kupoli, a između redaka oni najoptimističniji mogli su iščitati da će Maya, ovoga puta kao M.I.A. uskoro pohoditi Zagreb i po nešto drugačijem, više muzikalnijem aranžmanu.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
