Čuvar hrvatske glazbene baštine, osnivač Legena i Kriesa te utemeljitelj Ethnoambient Salona festivala, nadugo i naširoko…
‘Treći svijet’ naziv je jednog čudesnog i divotnog mjesta negdje na tzv. administrativnoj granici između Kaštel Starog i Kaštel Novog. Prekrasan sjenoviti vrt, s mnoštvom raznovrsne bujne vegetacije i visokih gustih krošanja, raznolikog cvijeća, ukrasnog grmlja, bambusa, s maštovitim paviljonima, stolićima i klupicama, osebujnim umjetničkim ukrasima i slikovitim detaljima, koji se skladno stapaju u oku vrlo ugodnu i miroljubivu džunglu, a zapravo magičnu oazu u kojoj vlada zadivljujući mir i dojmljivo ozračje, usred meteža vanjskog svijeta, prometnog kolapsa i učestalog nadlijetanja aviona nedaleko od zračne luke, zapravo kao da ne pripada – nigdje. To je Treći svijet, sastajalište istoimene kaštelanske udruge kojemu se bolje ime vrlo vjerovatno i nije moglo nadjenuti. Nije stoga čudno što se tamo zatekao Mojmir Novaković, frontmen najprije glazbene družine Legen, a onda i Kriesa, a u međuvremenu i utemeljiteljEthnoambient Salona festivala, koji se održao ovoga ljeta po sedamnaesti put.
Dakle, nije ni čudo da Mojmir i njegova supruga i najbliža suradnica Antonia Kavas već godinama imaju baš Treći svijet kao bazu iz koje se na neki način svake godine gradi i stvara taj znameniti solinski festival, a koji je proteklih godina u Hrvatsku, kao jedina takva manifestacija u zemlji, na solinsku Gradinu doveo na stotine vrsnih glazbenika iz svih krajeva (glazbenog) svijeta.
Malo tko u proteklih dvadeset i nešto godina, otkad se Mojmir Novaković pojavio u javnom životu i medijima nastupajući na pozornicama i drugdje sa svojim prvim sastavom nazvanim Legen, nije zamijetio njegovu neobičnu pojavu, izražajni nastup i nesvakidašnju glazbu. Kad Mojmir raširi ruke u rasponu od neka dva metra i brzo zacupka i poskoči u ritmu glazbe, malo je onih koji tada ostanu mirni i nepomični, pogotovo među ženskom publikom. Dakako, van pozornice je Mojmir ipak ponešto drukčiji: energičnog frontmana benda koji izvodi hipnotičnu i posve originalnu glazbu mijenja staložen, miran čovjek, strpljiva karaktera i razgovijetna govora. A bogme i skroman čovjek, koji se previše ne zanosi činjenicom da je sa svojim radom u znatnoj mjeri pridonio hrvatskoj i svjetskoj glazbi, s prijateljima iz Legena i Kriesa snimio nekoliko albuma, izdao brojne kompilacije, stvarao za filmove i kazališne predstave, nastupao diljem planeta i pobrao laskave titule od, kako se to kaže, eminentnih svjetskih glazbenih kritičara, časopisa i institucija.
A tu je i EA festival u Solinu, koji svakoga ljeta iznova pretvori Solin u stjecište poklonika onoga što se najčešće naziva pojmom world music, a zapravo, jednostavnije rečeno, izvrsne glazbe koja svoje korijene ima u svakovrsnim tradicionalnim glazbenim nasljeđima. A još kad se spomene predani rad u istraživanju mahom zaboravljene glazbene baštine i njezino oživljavanje u odgovarajućoj fuziji s tzv. suvremenom glazbom, jasno je kako je riječ o osobi koja je na neki način zadužila hrvatsku i svjetsku glazbenu kulturu. Posebno je to važno jer se sve to stvaralaštvo na rekonstrukciji hrvatskog tradicijskog nasljeđa, tada u djelokrugu glazbe, odvijalo u vremenima kada su neki drukčiji ljudi u najkritičnijim vremenima mlade i nejake hrvatske države činili sve na destrukciji njezinih resursa i strateških interesa, kroz razne fatalne privatizacijske i druge malverzacije. Dok su jedni narodu oduzimali od usta i od sretne budućnosti radi vlastitog bezočnog bogaćenja, busajući se usput u prsa i kreštući o svom tzv. nacionalnom biću, dotle su neki drugi u tišini spašavali nacionalnu baštinu od zaborava i utapanja u ponor općeg svjetskog kulturnog sivila, te stvarali svojevrstan štit i pribježište od živuće pošasti domaćeg kulturocidnog glazbenog kiča.
U ove druge se, dakle, ubraja Mojmir, ‘junak’ ovog intervjua. Premda to nije popularno i uobičajeno za intervjue, razgovor smo vodili ‘na ti’, s obzirom na poznanstvo od splitskih školskih dana. Stoga će i ovaj intervju biti nešto drukčiji nego što je uobičajeno, a možda mu to i umanji kvalitetu.
No što je tu je. Dalje>>
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
