Objavljen ‘Silmarillion’, roman koji je Tolkien pisao cijeli život

‘Da biste istinski razumjeli Gospodara prstenova, morate pročitati ‘Silmarillion’, fascinantnu priču o čovječanstvu koje je izgubilo raj zemaljski’, napominje urednica knjige Miroslava Vučić iz Lumen izdavaštva.

J.R.R. Tolkien ‘Silmarillion’

Nakon novih hrvatskih prijevoda “Hobita” i “Gospodara prstenova”, izdavačka je kuća Lumen ovih dana objavila “Silmarillion”, nezaobilazan roman za sve ljubitelje J. R. R. Tolkiena i fantasyja, djelo neobične ljepote koje pripovijeda o mračnim danima Međuzemlja, kada je njime vladao prvi Gospodar Tame – Morgoth.

Tolkien je zametak ideje o Silmarillionu dobio na ratištu za Prvoga svjetskog rata. Gledajući kako cijeli jedan naraštaj Engleza nestaje u blatu, odlučio je napisati skup legendi i posvetiti ih svojoj zemlji. Želio je tim legendama podariti uzvišen ton i neuhvatljivu ljepotu. Isprva ih je nazvao “Knjiga izgubljenih priča”. Poslije je rukopis preimenovao u “Silmarillion”. On je njegov prvi i posljednji rukopis. Kako je sâm rekao: “Ideju o Silmarillionu gradio sam otkad znam za sebe.” Silmarillion je počeo pisati 1917. godine, a uređivao ga je i dopisivao cijeloga života. Posmrtno je objavljen 1992. godine pod uredničkom palicom njegova sina Christophera Tolkiena.

“Silmarillion” daje širu sliku Međuzemlja, u koje su smješteni “Hobit” i “Gospodar prstenova”. To je priča o Starim danima, o Prvom dobu, kad je u Međuzemlju živio Morgoth, prvi Gospodar Tame, a vilenjaci visoka roda ratovali protiv njega kako bi vratili silmarile, dragulje koji sadržavaju čisto svjetlo Valinora. Ovo je štivo iscrpno, detaljno i drukčije pisano od “Hobita” i “Gospodara prstenova”. Ono je vrsta povijesnog zapisa, prožeta ljubavlju, izdajom, prijateljstvom i moći. Daje dubinu romanima koji su mu prethodili, te popunjava praznine i nudi povijesni kontekst dotad tek dotaknut Tolkienovim perom.

J.R.R. Tolkien (Izvor: John Wyatt Harper Collins – promo)

“Da biste istinski razumjeli Gospodara prstenova, morate pročitati “Silmarillion”. Bez iskustva čitanja “Silmarilliona”, Galadriel je samo kraljica koja se boji da će izgubiti kraljevstvo, no ona je puno više od toga, ona je posljednja Noldorka i sudionica Fëanorove pobune, kojoj nije nimalo lako ostaviti sve što je sagradila u Međuzemlju i moliti oprost od Valara. Ako niste pročitali “Silmarillion”, mislite da je Aragorn samo prijestolonasljednik staroga kraljevstva koji ostvaruje svoje pravo i uzima krunu. No… Aragorn je, zapravo, posljednji nasljednik edaina, vilin-drugova koji su se suprotstavili Morgothu, kao i Númenorana, nekad ponosnog naroda koji je digao ustanak protiv Valara i propao”, napominje urednica knjige Miroslava Vučić te ističe da je Tolkien, oslonjen na Bibliju i mitologije mnogih naroda, koje je kao poliglot izvrsno poznavao, stvorio fascinantnu priču o čovječanstvu koje je izgubilo raj zemaljski.

Slavni engleski književnik, filolog i profesor John Ronald Reuel Tolkien (1892. – 1973.) pisao je fantastične priče i romane nadahnute germanskim epovima i nordijskim sagama. U njima je opisivao zamišljeni svijet, Međuzemlje (Middle-earth), naseljen različitim bićima: vilenjacima, patuljcima, hobitima, orcima i dr. Kao strastveni filolog, za njih je smislio i posebne jezike, većinom po uzoru na finski i velški. Djela su mu prevedena na desetke jezika i objavljena u milijunskim nakladama.

Svjetsku slavu stekao je trodijelnim romanom “Gospodar prstenova” (The Lord of the Rings, 1954. – 1955.), koji je ekranizirao redatelj Peter Jackson (2001. – 2003.). Iznimno je popularno i njegovo djelo “Hobit” (The Hobbit, 1937.). Od filoloških studija ističe se “Beowulf: čudovišta i kritičari” (Beowulf: the Monsters and the Critics, 1936.). Svojim je djelom znatno utjecao na žanr fantasyja u književnosti, na filmu te u likovnoj umjetnosti (strip).

“Silmarillion” je s engleskog jezika preveo Marko Maras, a dostupan je u knjižarama Školske knjige.

Zadnje od Vijesti

Idi na Vrh
X