Ljubitelji SF-a svakako će naći mnogo razloga za uživanje u zapetljanom distopijskom trileru koji povlači brojna moralna pitanja koja su itekako aktualna i gotovo pedeset godina nakon njegova nastanka.
Izdavačka kuća Vuković & Runjić i dalje nastavlja s objavljivanjem prijevoda romana slavnog autora znanstvene fantastike Philipa K. Dicka, pa je tako nakon knjiga “Ubik” (1969.), “Čovjek u visokom dvorcu” (1962.), “VALIS” (1981.) te “Tri stigme Palmera Eldritcha” (1965.) na red došao i jedan naslov ovog autora nastao u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća. Riječ je o romanu “Tecite, suze moje, reče policajac”, još jednoj Dickovoj hičkokovskoj tech-noir distopiji o čovjeku čiji je identitet doveden u pitanje, kao što je slučaj bio i u njegovoj kratkoj priči “We Can Remember It for You Wholesale” kasnije slavno prenesenoj na filmsku vrpcu u “Total Recall” Paula Verhoevena 1990., a zatim i manje slavno pod istim nazivom i 2012. godine.
U središtu pozornosti ovog djela nagrađenog Memorijalnom nagradom Johna W. Campbella za najbolji znanstvenofantastični roman, a koje je bilo nominirano i u kategorijama najboljeg romana i za razvikane nagrade Hugo i Nebula, nalazi se pjevač pop šlagera i voditelj popularne televizijske emisije Jason Taverner koji se u jednom trenutku budi u svijetu u kojemu ga se nitko ne sjeća, a budući da ne može naći nikakve dokaze svojeg postojanja, postavlja se i pitanje je li uopće stvaran, odnosno je li doista onaj čovjek kojim se smatra. U pokušaju otkrivanja sila koje leže iza njegovog misterija, Taverner će se uplesti u odnose s nekoliko žena koje mu na tom putu pomažu ili odmažu, dok mu za petama puše naslovni policijski general Felix Buckman.
Radnja romana smještena je u blisku budućnost u odnosu na vrijeme nastanka knjige, odnosno 1988., svega četrnaest godina nakon što ju je Dick napisao. Unatoč tome, njegova vizija Amerike i svijeta uključuje politički sustav čvrste policijske države koja se obračunava s buntovnim studentima koji predstavljaju svojevrsni pokret otpora, kao i radne logore, marsovske kolonije i leteće automobile. Čitajući ovu knjigu u dvadesetima, gotovo pola stoljeća nakon njezinog nastanka, čini se nevjerojatnim da je Dick zamišljao da bi se takvi mračni scenariji mogli odviti u svega nekoliko godina, ali sasvim ih je lako zamisliti, recimo, 2088. godine. Posebno je strašna Dickova vizija zakona kojim je “riješeno” rasno pitanje prema kojem je crnačko stanovništvo ili pobijeno ili sterilizirano, a ljudi poput Tavernera, umišljenog prvaka celebrity kulture, nemaju problema s tim.
Ako se teško poistovjetiti s likom s takvim rasističkim stavovima, nije nam mnogo bliži ni njegov suparnik Buckner, koliko god slojevito zamišljen sa svojom ljubavi prema antikvitetima i renesansnoj glazbi Johna Dowlanda prema čijoj je apstraktnoj skladbi roman dobio ime, ali i sa sklonostima incestu te političkim makinacijama u kojima je spreman žrtvovati i nevine. Ipak, možda najveće razočaranje leži u neuvjerljivom raspletu Tavernerove situacije koji u skladu s Dickovim čestim motivima uključuje opasne halucinogene droge i djelomično daje odgovor na pitanje zašto ova knjiga nije doživjela kultni status ili upečatljivu ekranizaciju poput primjerice “Blade Runnera” unatoč napetom kriminalističkom i psihološkom potencijalu s kojim je započeta.
Sve to, naravno, ne znači da je u pitanju roman koji se ne isplati čitati. Na ovim stranicama naći će se mnogi kvalitetni odlomci, poput primjerice monologa jedne od žena koje Jason susreće na svojoj kratkoj ali zbunjujućoj odiseji, bivše ljubavnice Ruth Rae koja iznosi svoje promišljanje o ljubavi i gubitku. Ljubitelji SF-a svakako će naći i mnogo više razloga za uživanje u zapetljanom distopijskom trileru koji povlači brojna moralna pitanja koja su itekako aktualna i gotovo pedeset godina nakon njegova nastanka. Mnogim mračnim scenarijima koje Dick vizualizira bliže smo danas nego za vrijeme njegova života, pa su tako “Suze” u solidnom, ako već ne izvrsnom prijevodu Mirela Komada, dobrodošao prilog nizu hrvatskih izdanja iz bibliografije izrazito utjecajnog i fantazmagoričnog pisca.
(Vuković & Runjić, 256 str., meki uvez, 2021.)