Ovog ponedjeljka u novootvorenom zagrebačkom Guliver Baru održan je prvi Runda Pop Up event na kojem su dodijeljene regionalne nagrade Runda za najbolje izvođače i izdanja u 2024. godini.
U kategoriji izvođač godine trijumfirao je IDEM, čiji je album “CIAO” (JeboTon/Mudri brk) također nagrađen kao najbolji album 2024. godine. Za novog izvođača godine proglašen je bend Ki Klop, dok je najbolji singl onaj grupe Nemeček “Milila” (Lack of Records).
“Ove smo godine uveli promjenu da se za nagrade mogu nominirati izdanja i izvođači svih nezavisnih izdavača, ne samo naših članova, što je donijelo širinu i bolji pregled diskografske godine na regionalnoj sceni. Dominacija upravo ova tri izvođača na listama najboljih izdanja prošle godine pokazala je da smo povukli pravi potez i ovogodišnje nagrade ponovo su otišle u prave ruke. Posebno veseli što se radi o izvođačima koji su ili novi ili ne djeluju dugo na sceni što pokazuje da i dalje imamo nepresušan izvor novih izvođača u regiji koji tek čekaju da ih šira publika i industrija otkrije. Ovo je jedan od glavnih razloga što cijelo vrijeme ističemo važnost poticanja raznolikosti u promoviranju nezavisne glazbene scene u medijima, na glazbenim festivalima te najbitnije, na digitalnim streaming platformama gdje smo i dalje u drugom planu naspram izvođača koje plasiraju svjetski major izdavači. To je također jedan od motiva zbog kojih je Runda je prošle godine pokrenula inicijativu kojom bi se definirao nacionalni plan za glazbenu industriju u Hrvatskoj i time unaprijedila pozicija svih dionika glazbene industrije, a pogotovo onih koji svojim radom i investicijama najviše doprinose njezinom rastu. Cilj nam je na isti način pokrenuti slične inicijative i na drugim teritorijima u regiji”, izjavio je Dario Draštata, predsjednik Runde i predsjedavajući izvršnog odbora IMPALA-e.
Uz dodjelu nagrada na Runda Pop up eventu, predstavljen je rad udruge Runda u proteklih pola godine, kao i prioriteti kojima se udruga bavi u koordinaciji sa IMPALA-om i svjetskom udrugom nezavisnih izdavača WIN. Okupljenima su predstavljene novosti vezane uz projekt BELEM, financiran od strane EU, u kojem Runda sudjeluje kao jedan od partnera, a koji ima za cilj poticanje razvoja prevođenja glazbenih tekstova kako bi se time unaprijedili prihodi autora, publishera, ali i izvođača izdavača.
Kroz javne pozive BELEM projekt dodijelio je poticaje za 40 projekata prijevoda i snimanja već postojećih djela na neki od europskih jezika, a čak 8 autora i izvođača iz regije uspješno je apliciralo za taj projekt te su ostvarili pravo na bespovratne subvencije za prijevode i produkciju. Predstavljen je i projekt CEE Independent Music Academy koji podržava IMPALA, koji će krenuti na jesen i za koji vlada veliki interes, sa ciljem edukacije buduće generacije glazbenih profesionalaca ali i onih koji već rade i koji žele unaprijediti svoja znanja.
Prezentirane su nove inicijative i projekti IMPALA-e, poput nove sheme za potpore projektima koji potiču ekološku održivost te jednakost, raznolikost i uključivost (EDI), pokretanja kampova za izvođače i izdavače, 12 ključnih preporuka za povećanje prihoda i raznolikosti u glazbi sa naglaskom na straming, kao i IMPALA 100 Artist To Watch lista na kojoj se i ove godine našlo 11 izvođača iz regije po izboru članova Runde.
Upravo su dvije mlade kantautorice sa te liste, Natalee i Nika Turković, nastupile na prvom Runda Pop Up eventu i oduševile sve koji su došli u Guliver Bar. Najavljen je i ovogodišnji Runda Dilital Day koji će se održati u Beogradu (23./24.9.) i u Zagrebu (28./29.10.), pri čemu će zagrebački event ugostiti cijeli izvršni odbor IMPALA-e kao i prvi IMPALA summit, a na njemu će biti održan i novi skup partnera projekta BELEM.
U sklopu eventa razgovaralo se i o umjetnoj inteligenciji u glazbenoj industriji, a uvid u najaktualnije stanje na tu temu dali su Dr. sc. Dino Gliha stručnjak u području prava intelektualnog vlasništva i umjetne inteligencije, te Mladen Milić, direktor Hrvatske diskografske udruge.
“S jedne strane, suočavamo se s izazovima korištenja zaštićenih sadržaja za treniranje AI modela bez pristanka nositelja prava i bez isplate primjerene naknade. Iako autorskopravni režim pruža odgovarajuće mehanizme zaštite nositelja prava, u praksi se problem pojavljuje u provedbi – osobito kada su u pitanju manji i neovisni autori i drugi nositelji prava. S druge strane, postavlja se pitanje etičnog korištenja AI alata u procesu glazbenog stvaranja. Danas svjedočimo brojnim copy-paste primjerima korištenja AI generiranih sadržaja. Takva uporaba AI alata nije nužno protuzakonita, ali ako ljudski doprinos u stvaranju glazbenog djela izostane ili je zanemariv, ne može se govoriti o autorskopravnoj zaštiti”, kaže Dino Gliha, te pritom ističe, “kako su alati oduvijek pratili glazbeno stvaralaštvo, pa tako i AI može biti instrument koji potiče – a ne zamjenjuje – kreativnost čovjeka-umjetnika. Nema razloga da se takva uporaba umjetne inteligencije, uključujući i u glazbi, ne prepozna i ne podrži. AI može osnažiti umjetnički izraz i povećati stvaralačke mogućnosti. Kako će se umjetna inteligencija koristiti u praksi – ovisi isključivo o čovjeku.”
Mladen Milić je dodao: “Hrvatska diskografska udruga i ZAPRAF aktivno sudjeluju u raspravama i lobiranju vezanom uz donošenje regulative na europskoj razini koja se odnosi na umjetnu inteligenciju, poput AI acta, ali i donošenje provedbenih propisa poput Code of practice čija četvrta verzija je trenutno u postupku raspravljanja konačnog teksta. Ovo svakako ne bi bilo moguće bez suradnje s međunarodnim partnerima poput IMPALA-e i IFPI-a, ali i suradnje s nacionalnim tijelima poput Ministarstva gospodarstva i Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Regulativa uvijek dolazi nakon tehnologije i nastoji držati korak i urediti nove odnose koji nastaju kao posljedica tehničkih napredaka, izuma i promjena koje donose. Razlika koja je očita u pogledu umjetne inteligencije je u tome da su te promjene opsežnije i dolaze brže nego što je bio slučaj s ijednom drugom tehnologijom prije toga. Djela koja su u potpunosti stvorena korištenjem umjetne inteligencije ne bi trebala uživati autorskopravnu zaštitu i moći ostvarivati naknade za korištenje autorskog i srodnih prava. Mnoge kolektivne organizacije, pa tako odnedavno i ZAPRAF ne priznaju zaštitu djelima nastalim pretežno ili isključivo pomoću umjetne inteligencije. Najveći problem predstavlja provedba regulative tj. mogućnost pouzdanog razlikovanja djela nastalih korištenjem umjetne intelgencije od onih kod kojih to nije slučaj. Veliki dio toga kako će glazbena industrija nastaviti svoj put je i dalje u rukama ljudi i načinu na koji će podržati svoju lokalnu i širu zajednicu i glazbenike kroz koncerte, streaming ili druge oblike konzumiranja glazbe.”
Uz podršku članova Runde, izvođača, novinara i kolega iz glazbene industrije, prvi Runda Pop Up pokazao je da postoji veliki interes za ovakve susrete kolega na kojima su uz program i ozbiljnije teme svakako jednako bitni druženje, razgovori i neformalni networking gdje se u opuštenoj i prijateljskoj atmosferi svaki kontakt puno lakše i brže postiže. Sljedeći Runda Pop Up eventi planirani su za period nakon ljeta.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
