Wavlake, Fountain i Nostr su platforme koje umjetnicima olakšavaju dijeljenje i primanje novca za svoju glazbu, a trenutno se čini da su to najlakša platforma za početak karijere.
Baca u očaj u današnje vrijeme biti nezavisni glazbenik, ili ako ste na početku karijere kad se pogleda stanje u industriji i onaj segment koji se još naziva: „zarada od streaming servisa“. Konkretno, ako vam se dogodi sretna okolnost da vam se odškrinu vrata prema afirmaciji i neka publika vas prepozna, za milijun streamova vaše pjesme na nekoj digitalnoj streaming platformi (DSP) poput Spotifyja ili Deezera kao autor ćete dobiti oko 1.500 eura. Istu sumu ćete zaraditi ako mjesec dana radite npr. u kiosku.
O toj situaciji su dosta razmišljali i Sam Means i Michael Rhee, utemeljitelji platforme Wavelake. Sam Means je veteran glazbene industrije koji je uvidio da DSP-ovi nimalo ne koriste nezavisnim i mladim umjetnicima, te je razmišljao na koji način povećati iznose i olakšati primanje i dijeljenje novca za preslušavanje. Rješenje koje je pronašao moglo bi se nazvati unošenjem DIY punk duha u bitcoin.
Suosnivač Wavelakea Sam Means uvodio je inovacije u glazbenoj industriji još od ranih 2000-ih. Spomenutu platformu za streaming glazbe koja integrira bitcoinov Lightning Network te Nostr (jednostavan otvoren protokol koji omogućuje rad globalnih decentraliziranih društvenih medija otpornih na cenzuru) iskoristio je za formiranje zajednice glazbenih konzumenata i izvođača koji unutar te platforme funkcioniraju modelom izravnog financiranja.
Svaka radnja je transparenta u zajednici i ne postoje skriveni asovi u rukavu. Veći broj izvođača na ovakvim platformama neće stvoriti ‘malu baru punu krokodila’ već će logikom decentraliziranosti samo povećavati mogućnost djelovanja.
Od promoviranja lokalnih koncerata do pomaganja u upravljanju vlastitim bendom dok je bio na svjetskoj turneji, a kasnije i vođenja velikog posla s umjetničkom robom. To iskustvo čovjeka iz glazbe kombinirao ih s onim što je naučio u bitcoin prostoru kako bi pomogao u stvaranju Wavlakea, platforme za streaming glazbe koja izostavlja posrednike, dopuštajući obožavateljima da izravno uplaćuju novac svojim omiljenim glazbenicima. Wavlake je kontra Spotifyju, poznatom po tome što jedva plaća mnoge umjetnike koji se pojavljuju na njegovoj platformi.
Dakle, u igri je bitcoin, odnosno njegovi djelići koji se nazivaju satoshiji (sat) i mnogi umjetnici zarađuju daleko više na Wavelakeu, nego na klasičnim DSP-ima.
Taj sistem se još naziva Valueverse, ili Value for Value (V4V) i odnosi se na niz platformi, uključujući Wavlake i Fountain, koje omogućuju korisnicima da doniraju glazbenicima, podcasterima i drugim kreatorima sadržaja u satoshijima. Sve više umjetnika diljem svijeta počinje doživljavati financijske prednosti dijeljenja svoje glazbe u V4V prostoru.
“U pet godina na tradicionalnim DSP-ovima, zaradila sam samo 750 dolara u tantijemama od više od 500.000 streamova,” izjavila je za Forbes američka glazbenica Ainsley Costello, te nastavila: “U skoro jednoj godini, točnije od 1. siječnja do 23. rujna 2024. distribucije preko Wavelakea i Fountaina primila sam više od 21 milijuna satoshija, što je ekvivalent 13.278,72 američkih dolara.“
„Neki sitniš odmah po uploadu par pjesama počeo se okretati“, kazao mi je Venko Burčul, basist hrvatskog benda Rabat, inače panker u duši i na djelu koji ne vjeruje da ga kao muzičara može spasiti ZAMP ili Spotify, te nastavlja: „Super je fora, plaća se u satoshijima. Sistem je sljedeći: poslušaš nekih 10 pjesama, jer postoji dnevni limit i za njih dobijem cca. 500 satoshija. Kako bitcoin trenutno vrtoglavo raste iznos može dosegnuti do cca 50 centi ili više na dnevnoj bazi. Praktično nisi uložio baš ništa a dobiješ nešto. E sad, mogu taj iznos odmah povući u svoj novčanik, ali isto tako mogu dio mogu donirati nekom izvođaču koji mi je ok što uredno napravim čisto kao znak podrške. Ukoliko taj izvođač privuče pažnju ostalih članova zajednice istom se zarada povećava a sve u principu funkcionira na dobrovoljnim malim donacijama. Dobiješ neki iznos besplatno a s tim istim nekom drugom pomogneš da zaradi još više. Naravno da se i ti drugi tebe „sjete“ kad se pojaviš sa svojim radom jer su sve donacije transparentne. Cijela priča je očito tek u povojima, ali ipak je potrebno i malo znanja kako funkcioniraju transferi kripto valuta. Ovdje konkretno kako funkcioniraju transferi preko Lightning mreže, ali za početnika nije neka drama.“
Projekt podržava ZBD digitalni novčanik za bitcoine, odnosno satoshije. Koristi se lightning mrežom koja je dosad najbrža za transakcije spomenute valute. „Od svih aplikacija koje propagiraju odnosno reklamiraju, ZBD pošteno funkcionira. Zarađeno se nađe u mom walletu za cca 2 sekunde čekanja“, kaže Burčul.
Još jedan pojam s kojim se treba upoznati je „zap“. “Zap” (ili “boost” na platformama poput Fountaina) predstavlja donaciju u satoshijima, poslanu putem Lightning Networka, sloja izgrađenog na Bitcoinu koji omogućuje brza i niskotroškovna plaćanja. Pojam je postao popularan među korisnicima decentralizirane društvene mreže Nostr, gdje ljudi mogu slati donacije za sadržaj.
Iako umjetnici općenito zarađuju znatno više satoshija putem platforme poput Wavlakea nego na Nostru, postoji optimizam da će Nostr u budućnosti igrati veću ulogu za umjetnike. Trenutačno zapovi primljeni na Nostru ne čine značajan dio dnevnih prihoda umjetnika, ali se predviđa budućnost u kojoj će se moći dijeliti isječci novih pjesama ili ekskluzivni sadržaj, a obožavatelji će slati čak i male iznose satoshija kao znak podrške.
Nostr je već sada ključan za mnoge umjetnike u angažiranju zajednice, objavljivanju svoje glazbe i suradnji s drugim kreatorima. Zapovi i boostovi nude izravnu i intimnu vezu s obožavateljima, koja se ne postiže jednostavnim “lajkovima” na tradicionalnim društvenim mrežama. Kada netko pošalje zap, pruža stvarnu vrijednost kroz mikroplaćanje, a ne samo virtualni znak odobravanja. Iznos nije važan; važna je namjera – bilo da je riječ o nekoliko centi ili nekoliko dolara, gesta čini razliku.
Kako započeti s Wavlakeom, Fountainom i Nostrom?
Wavlake, koji je osnovao veteran glazbene industrije s ciljem olakšavanja dijeljenja i zarade od glazbe, možda je najjednostavnija platforma za početak.
Korisnici otvore račun i mogu izravno uploadati svoje pjesme na platformu. Wavlake omogućuje i dijeljenje zarade između članova benda ili producenta, automatski šaljući dio satoshija tijekom uploadanja pjesme ili albuma. Wavlake ne naplaćuje umjetnicima postavljanje pjesama, već uzima proviziju od 10% na satoshije zarađene streamingom putem stranice.
Za streaming na Fountainu postoje dvije opcije. Prva je povezivanje Wavlake računa s Fountainom, a druga postavljanje RSS feeda. RSS Blue omogućuje umjetnicima kreiranje RSS feeda i upload do 10 pjesama mjesečno za naknadu od 5 američkih dolara mjesečno, uz dodatnu proviziju od 2% na svaku primljenu uplatu. Nakon što je RSS feed aktivan, korisnici mogu otvoriti račun na Fountainu i povezati svoj feed.
Za korištenje Nostra, korisnici prvo trebaju odabrati klijent, aplikaciju koja služi kao sučelje za protokol. Popularni društveni klijenti za Nostr su Primal i Damus. Wavlake aplikacija, dostupna za iOS i Android uređaje, također je klijent za Nostr.
Venko Burčul je dao konkretan primjer sa svojim bendom Rabat i pjesmom „Rock je mrtav“: „Upload pjesme je bio prije tri dana. Može se napravit “boost” od 10.000 satoshija (cca 10 dolara) da te više slušaju, a pritom i zarađuju na tebi. Ja to još nisam napravio nego sam išao po sistemu: ‘Ajmo samo uploadat pa ako tko šta uplati ok’. Na 15 slušanja uplaćeno je 545 satoshija od nekog (oko 50 centi). Dakle, sad nas je netko poslušao, nitko na meni nije zaradio, nego je jednostavno donirao ‘tips’. Kasnije ću napraviti “boost” tako da zarade od slušanja i drugi na meni, broj slušanja će se automatski povećati, a time vjerojatno i broj donacija prema mom uploadu.“
Mogućnost interakcije sa ostalim korisnicima mreže je izvrsna neovisno o vašem preferiranom žanru glazbe. Budući da je vjerojatno primarni interes svakog izvođača ne samo da skuplja mikrodonacije u ovom okruženju već da bude poslušan i prezentiran negdje, taj moment Rabatu se dogodio relativno brzo, otprilike dva tjedna nakon prvog emitiranja. Wavelake osim za korisnike izvođače služi ujedno i kao „bazen“ iz kojeg prezentirane pjesme proizvoljno grabe vlasnici mnogobrojnih podcasta.
“Našli smo se emitirani u desetak podcast emisija nakon kojih su se mikrodonacije prilično počele povećavati. Naravno, nemjerljive su u usporedbi s donacijama za aktualne predsjedničke kampanje, ali za kupnju novih žica za našeg gitaristu svakako će se naći sredstva i to u relativno kratkom vremenu”, kaže Burčul i dodaje: “Budući da isključivo pjevamo na hrvatskom jeziku ovdje to nije predstavljalo nikakvu barijeru osim što voditelji emisija na skandinavskom i engleskom govornom području prilično polome jezik u najavama naših pjesama. Sve u svemu naslov pjesme „Rock je mrtav“. Možemo čuti u različitim interpretacijama kao rok đe mjtav, rokne rtav i slično. No, samo bih se na trenutak vratio na usporedbu ovog kratkog eksperimenta sa Wavelakeom i postojećih radio postaja i servisa te na koncu i ZAMP-a. Prije točno četiri godine otkad je izdan EP od svih javnih nastupa koji su uredno prijavljeni ZAMP-u „unovčili smo“ samo jedan (prosvjedni koncert na Trgu bana Jelačića gdje smo bili malo vidljiviji nego u nekakvom klubu kapaciteta 50-100 ljudi i iznos je bio oko 64 kune. Kad smo zatražili isplatu, iz ZAMP-a nam je odgovoreno da ne možemo to podići jer oni ne isplaćuju nikakav honorar čiji je iznos manji od 100 kuna. Osim na izričito inzistiranje da pošaljemo zahtjev. Prilikom izlaska EP-a za promociju se pobrinuo naš tadašnji producent koji je poslao singl na otprilike 150-ak adresa domaćih radio postaja (osim desetak nemamo nikakvu povratnu informaciju da li je ikad nešto i emitirano), a ujedno nas je i sam puštao na svojoj internetskoj radio emisiji u to vrijeme stacioniranoj u Njemačkoj gdje je svako emitiranje uredno prijavila GEMA-i koja je te podatke proslijedila ZAMP-u. Otprilike oko 900-injak emitiranja. Od svega toga i nakon četiri godine ZAMP nema nikakav podatak da smo se ikad pojavili u bilo kakvom eteru pa je i takva zarada – NULA!”
Burčul kaže da na primjer na Bandcampu imaju pozitivnija iskustva, jer sve isto funkcionira po principu proizvoljnih donacija, ali za razliku od Wavelakea za kratko vrijeme u gomili izvođača postajete nevidljivi.
Mnogi glazbenici će se složiti da iako su DSP platforme „najveći novčanik“ glazbene industrije, one i dalje daje premalo realnog novca kreatorima sadržaja. No s kriptovalutama je očigledno druga priča, jer se pored vrijednosti uključio i adut stvaranja nove vrste zajednice.
“Na ostale streaming servise nisu se nikad previše ni obazirali jer tu je jasna politika. Vjerojatno je teško predvidjeti budućnost korištenja platformi poput Wavelakea ,no u usporedbi s ‘klasičnim’ gospodarima streaminga, etera i sličnim arhitekturama zaključak je više nego jasan: s jedne strane možeš biti promoviran, plaćen i slušan što je i svrha tvog rada, a s druge strane ni u startu nigdje ne dobivaš takvu mogućnost. Kad bi postavili pitanje kako to da takav jedan projekt može učiniti zadovoljnim vlasnika platforme i podcasta, izvođača i konzumenta glazbe, odgovor je više nego jednostavan. Usporedimo li ‘glavnog krivca svega’ bitcoin i klasičnu valutu razlika je u tome što je prvi sagrađen na temeljima decentralizacije. Svaka radnja je transparenta u zajednici i ne postoje skriveni asovi u rukavu. Veći broj izvođača na ovakvim platformama neće stvoriti ‘malu baru punu krokodila’ već će logikom decentraliziranosti samo povećavati mogućnost djelovanja. Generalno gledano tu ne postoji nikakav ‘glavni urednik’ koji diktira politiku emitiranja već o tom odlučuju isključivo slušatelji i izvođači. Cijela priča zvuči malo anarhično no zasad funkcionira u vrlo pozitivnom smjeru”, zaključuje Burčul.
Mnogi glazbenici će se složiti da iako su DSP platforme „najveći novčanik“ glazbene industrije, one i dalje daje premalo realnog novca kreatorima sadržaja. No s kriptovalutama je očigledno druga priča, jer se pored vrijednosti uključio i adut stvaranja nove vrste zajednice. Rudarenje Bitcoina na način kako se to radilo prije desetak godina danas se vjerojatno isplati jedino vlasnicima električnih centrala, s obzirom koliko je električne energije potrebno za to utrošiti, no sa zarađivanjem satoshija i njihovom upotrebom u glazbenom segmentu stvari se kreću u jednom sasvim neočekivanom smjeru.
Dojam je da glazbenicima ovi novi alati vraćaju moć, omogućujući im da prime pravednu vrijednost za svoju glazbu i time pridonesu promjeni u glazbenoj industriji, jer vrijednost bitcoina, time i satoshija je u stalnom porastu. Naime, 2010. godine vrijednost 1 bitcoina iznosila je 0,23 američkog dolara, odnosno 23 centa, a danas ona iznosi 92,352,32 eura u trenutku objave ovog članka. Bitcoin je danas deseta najvrjednija imovina na svijetu i nadmašuje Wall Street ogromnom maržom. Jest da je u jednom bitcoinu sadržano 100 milijuna satoshija, ali i bitcoin je kad se počeo rudariti 2009. bio ‘kikiriki’ od valute.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
