U Zagrebu je u prostoru HUB385 u četvrtak 1. prosinca održana glazbena konferencija glazbenih profesionalaca iz Hrvatske i inozemstva na kojoj je u fokusu bilo digitalno tržište, snalaženje na njemu i raspravljanje o njegovim mogućnostima za boljitak svih faktora glazbene industrije.
Streaming servisi su ove godine u fokusu gotovo svake konferencije. RUNDA Digital Day #4 nije bila iznimka, no rakurs je bio drugačiji. Na prvoj prezentaciji je Angel Labrusse iz IMPALA-e donio okvire onoga kako se u digitalnom svijetu postavila ta Europska organizacija nezavisnih glazbenih kompanija i nacionalnih udruga, te izvijestio i o koracima za budućnost.
Srebrni metak
Dobra vijest vezana za streaming servise jest ta da je glazba iz svih perioda stvaralaštva dostupna pretplatnicima streaming servisa. Loša vijest je da su cijene pretplate niske, iz čega proizlazi da na vidiku nema rješenja da se zarada glazbenika značajno poveća u budućnosti. Uz sve tu je i inflacija.
„Ne postoji ‘srebrni metak’. Ne postoji jedna stvar koja će promijeniti sve na bolje preko noći “, rekao je Labrusse u izlaganju i predstavio nove strategije na kojima će IMPALA dugoročno biti fokusirana kako bi se došlo do pozitivnih pomaka. Riječ je o raznim prijedlozima za reformu distribucijskih modela i mehanizama prihoda, kao i kako usluge streaming servisa funkcioniraju (pretraživanje, algoritmi, rješavanje manipulacije streaminga itd.).
Iz IMPALA-e drže izuzetno važnim pomoć u proboju modernim umjetnicima, onima čije vrijeme tek dolazi. „Problem sa streaming servisima je što oni generiraju još veću popularnost onih koji su već popularni, ali je izuzetno sužen prostor najvećem broju onih koji se probijaju. Ne može se postati popularan na streaming servisima, ako niste postali popularni prije toga na ustaljene tržišne načine“, najavio je Labrusse prijedlog da novi glazbenici budu posebno ‘tagirani’ na servisima, te da se u njihovu korist smanje iznosi onih etabliranih i najpopularnijih. Time bi se radilo na održivosti i ulaganju u nove umjetnike, a također su u razmatranju modeli koji bi više promovirali lokalne i nacionalne scene, ovisno s koje točke se pristupa streaming servisu.
Po pitanju promocije različitosti i raznolikosti trenutno na putu stoje sadašnje postavke algoritama koje slušatelja drže u jednom oblaku tj. ‘cloudu’ iz razloga kako bi ga se što duže zadržalo na servisu. Problem je i piratstvo kojem još uvijek pripada 30% tržišta iz kojeg se ne mogu naplatiti prava, kao i zone s kojih se iz raznih razloge također ne mogu naplatiti prava iako se iz njih konzumira sadržaj.
Na izlaganje se nadovezao prvi panel „How to grow digital pie“ tj. „Kako uzgojiti digitalni kolač“ gdje su uz Labrussea u sferi te teme još govorili Kees Van Weijen (STOMP), Nikola Jovanović (Virgin Music / Universal Music) i Csaba Nasz (HAIL). Složili su se da je najvažnije raditi na kreiranju prostora za nove autore, a ne imati fokus na velikima, no nasuprot tome treba tražiti načine da svi rastu zajedno, a ne da se stvara rat u sub-sektoru, obzirom da je procjena da će se do 2030. na streaming servisima udvostručiti broj pretplatnika, ali i posao diskografa, koji po riječima Jovanovića: „Nikud ne idu“ na konto priča o tome da diskografi postaju suvišni u digitalnoj eri.
Kees Van Weijen je rekao kako se vlade agilnije moraju uključiti i da ih treba ‘pritisnuti’ na djelovanje u svemu, jer je riječ o velikom biznisu i nije samo piratski sektor onaj na kojem se gubi.
Bilo je riječi i o novim mogućnostima koje su otvorili NFT i Metaverse, ali je Labrosse kazao da još uvijek treba biti oprezan u projekcijama s tim novim platformama obzirom da im se u početku dogodio nagli rast, a potom isto tako nagli pad.
Metak na terenu
Izlazak i virtualnog u realni svijet donio je panel „Stayin’ (A)live“ na kojem su sudjelovali Danijel Sikora iz Pozitivnog ritma, Miran Rusjan iz Monlee Recordsa i u ime RUNDA-e, Berislav Marszalek iz Entrija i Zsolt Jeges iz HAIL-a. Riječ je dakle bila o funkcioniranju u postpandemijskom periodu i dakako preživljavanju unutar dvije najgore godine koje su zadesile glazbenu industriju. Svaki od spomenutih učesnika govorio je o prelasku na nove modele i strategije, svaki unutar svog sektora, kako bi stvorili disperziju gubitka koji je donijela pandemija kad je riječ o koncertima i općenito o organiziranju live evenata.
Možda najzanimljiviji detalj donio je Zsolt Jeges koji je pratio situaciju u susjednoj Mađarskoj. Osim što je rekao da je situacija dosta čudna i da se još uvijek ne može sa sigurnošću reći što se događa u ovom turbulentnom periodu u kojem u Mađarskoj o(p)staju veliki igrači, dok broj malih rapidno opada, osvrnuo se i na muljanje tamošnjih političara s 12 milijuna eura namijenjenih za pomoć event industriji kroz natječaje.
Konkretno, organizirane su (seoske) turneje besplatnih koncerata najpopularnijih imena, umjesto da se pomognu infrastrukture klubova i manje popularnih imena što je dovelo do gašenja brojnih klupskih prostora, manje komercijalnih profiliranih festivala i smanjenje broja glazbenika koji su kruh otišli tražiti u neke druge sektore. Uz sve, poznata imena su dobila i lavovske minutaže na radio stanicama što im je generiralo dodatnu zaradu. Zvuči poznato?
Slične kontroverzne hrvatske primjere „pomaganja industriji“ spomenuo je i Danijel Sikora objašnjavajući kako se i kod nas još uvijek u tim krugovima jako malo zna o rizicima organiziranja koncerata, time i o adekvatnoj pomoći. „Ako gubiš, gubiš puno. Ako zarađuješ, nikad nije puno obzirom da se uvijek moraš prilagođavati mogućnostima tržišta“, poentirao je Sikora probleme promotorskog posla u Hrvatskoj.
Također je bilo riječi i o ‘nusproizvodu’ korona-krize, a to su ilegalni koncerti i partyji. Jeges je rekao kako su u Mađarskoj oni uhvatili korijenje tijekom lockdowna jer su općenito bila zabranjena sva javna okupljanja, ali da su opstali zbog profitabilnosti i interesa publike. Dakle, popularni su i ima ih dosta. Nevezano na konferenciju, vijesti o nedavnim policijskim racijama na partyjima gdje je znalo biti i preko tisuću ljudi u susjednoj Italiji, samo govori u prilog koliko su ilegalni eventi raširena pojava u EU nakon korone.
Osobna iskaznica pjesme
Šveđanin Niclas Molinder, prijatelj i suradnik Björna Ulvaeusa iz Abbe i najpoznatijeg pop producenta današnjice Maxa Martina vratio je lopticu u sferu digitalnog svijeta i ponudio konkretno rješenje za mnoge glazbenike u smislu kako da zaštite i prate svoja autorska i izvođačka prava kroz ‘dva oceana pravnih zavrzlama’ – onog međunarodnog i onog digitalnog. Jer, ako netko razmišlja o tome kako zaštititi glazbu, to su svakako Šveđani.
Molinder je predstavio Session Studio aplikaciju koja omogućava svim učesnicima rada na nekoj pjesmi (i u svim fazama) da ostave svoj ‘digitalni potpis’ i time u budućnosti generiraju korist i maksimaliziraju zaštitu od gubitka tamo gdje se prava isplaćuju kumulativno organizacijama koje skupljaju prihode od prava iz razloga jer nedostaju podaci o akterima (što je itekako gorući problem posebno sada kad glazba ide kroz streaming servise). Aplikacija osim što je izuzetno korisna i kompatibilna sa Soundcloudom je uz to i besplatna. Naime, kako je Molinder otvoreno iznio i biznis model, aplikacija se financira od prodaje ekstra prostora za pohranu podataka. U osnovnom besplatnom paketu nudi se 5 Gb prostora, a obzirom na stvaralački kapacitet glazbenika, novi gigabajti za pohranu se naplaćuju kroz mjesečne i godišnje pretplate. Ako je ista korisna švedskim glazbenicima, nema razloga da ne bude i hrvatskim.
Youtube i TikTok
Prezentaciju o novim stremljenjima Youtubea priredila je video linkom iz svog britanskog ureda Tasha Taylor. Pored uobičajenog statističkog dijela kroz koji je bilo jasno da je Youtube i dalje jedna od dominantnih streaming platformi (ne samo kad je o glazbi riječ), možda najzanimljivije je bilo poglavlje o razvoju tzv. „Short“ segmenta za brzu video i foto prezentaciju (ne samo) glazbenika.
Tim potezom Youtube očigledno želi ući u prostor i imidž po kojem poznajemo TikTok kao najbrže rastuću društvenu platformu među mladima, što se nekako događa u isto vrijeme kad TikTok razvija segment višeminutnih videa, čime pak ulazi u prostor koji vežemo uz Youtube. Stoga ne bi trebali predugo čekati da saznamo tko će prije i uspješnije izaći s novitetom na tržište.
I veliki i mali igrači u ovom izuzetno izazovnom i riskantnom periodu imaju samo jedan cilj: ostati živ.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
