U Zagrebu je na nekoliko lokacija protekloga vikenda, 26.-29. travnja održana združena hrvatska i europska konvencija znanstvene fantastike SferaKon i Eurocon po 34. put. SferaKon je najstarija i najveća konvencija znanstvene fantastike u Hrvatskoj, dok je potonja njezin veći, međunarodni pandan koji se svake godine održava u drugoj europskoj zemlji.
Kako je bogati program satkan od izlaganja, predavanja, radionica, organiziranih igranja poznatih, ali i novih igara, kostimiranja i cjelodnevnih druženja bilo teško popratiti i dokumentirati u cijelosti, donosimo vam manje poznate segmente konvencije koje su razgovorima predstavili njihovi akteri.
Svakako pritom moramo početi s jednom od organizatorica i koordinatoricom za odnose s javnošću i medijima, Mihaelom-Marijom Perković.
Mihalea, objasnite nam za početak ime Kontakt koje bi moglo zbuniti čitatelje koji razlikuju SferaKon – hrvatsku godišnju konvenciju znanstvene fantastike i veću konvenciju europske razine kojoj je Zagreb ove godine bio domaćin. Obje su se dogodile po 34. put, no odakle Kontakt?
Mihaela-Marija Perković: Kontakt je „split“ dvije konvencije – SFeraKona koji je hrvatska nacionalna konvencija i Eurocona koji je europska konvencija znanstvene fantastike. Inače, SFeraKon je modeliran po Euroconu i WorldConu. To je jedna klasična SF konvencija, a to podrazumijeva da je organiziraju fanovi, amaterski, dakle, neprofesionalno, što znači da to oni ne rade za novce. Dakle, mi smo isključivo volonterska organizacija. Plaćanjem kotizacije mi sebi pokrivamo troškove. To znači da je rade samo fanovi koji doniraju svoje vrijeme i tu nema zarade, a ako se ona i dogodi, onda se to koristi za financiranje idućega Cona. Druga stvar koja je bitna jest da ljudi ne misle da je to okupljanje geekova koji žive u podrumu. To nije okupljanje ljudi koji su antisocijalni koji žive kod roditelja u podrumu i samo gledaju Star Wars, već okupljanje ljubitelja znanstvene fantastike koji se žele družiti s drugim ljudima koji dijele njihove interese za znanost, spekulativnu fikciju, fantasy, eventualno igranje igara i niz aktivnosti koje su vezane uz žanr znanstvene fantastike. On je u sebi vrlo širok. On ju postavlja ne samo kao književnost koja piše o budućnosti, izumima i tehnologiji, nego i kao fantasy, poput Tolkienovih Lord of the Rings i nadnaravni horor. Dakle, horror u kojem su glavna stvar, recimo, duhovi.
I ove godine imate cijeli niz počasnih gostiju, pa kad smo se već dotakli duhova, možemo najprije spomenuti Tima Powersa kao počasnog gosta čija se fikcija bavi ovakvim fenomenima.
Mihaela-Marija Perković: Da, to je isto tradicija takvih konvencija da se dovodi nekakav strani pisac koji je na neki način značajno obilježio žanr. Kada se Eurocon, koji se svake godine seli iz države u državu, pripoji najvećoj nacionalnoj konvenciji, onda se toj konvenciji daje novo ime, a ono je ovoga puta Kontakt. Svaki Eurocon tradicionalno ima više od jednog gosta. SFeraKon će svake godine imati jednog počasnog gosta ili možda više njih, ali kad je Eurocon uz njega, onda će uvijek biti više od jednog počasnog gosta. Tim Powers, kao jedan od počasnih gostiju, najpoznatiji je posljednje dvije godine po tome što je njegov roman alternativne povijesti o Crnobradom, koji se zove Na čudnijim plimama poslužio kao predložak zadnjeg nastavka Pirata s Kariba. Kad sam čula da je netko kupio taj prvi nastavak, bojala sam se da će izobličiti tu knjigu, ali sam jako sretna što to nije tako. Ono što ljudi ne znaju jest to da film Pirati s Kariba, ljudi koji su ga radili i Tim Powers 1980-ih su početnu inspiraciju imali u diznijevoj vožnji koja se zove Pirati s Kariba. Powers je vrlo popularan u Hrvatskoj kako je preveden 1980-ih s romanom koji ga je proslavio – Anubisova vrata. On je sada nanovo izdan za Algoritam u izvornom prijevodu Predraga Raosa. Riječ je o prvom steampunk romanu. Kada je izašao, bio je vrlo inovativan. Powers je napisao roman o putovanju kroz vrijeme u kojem je točno znanstveno objasnio kako se to putovanje dogodilo, što njegov roman čini znanstvenom fanstastikom. Međutim, kako je to roman o putovanju kroz vrijeme, a ima elemente magije, bez obzira što je ona objašnjena, to znači da se radi o fantasy romanu. Kako se susrećemo s tehnologijom svijeta alternativnog onog kakvog mi poznajemo, to je steampunk.
Možda sam u krivu, no steampunk redovito povezujemo s osebujnim fikcionalnim likovima, pomalo baroknog karaktera koji spajaju visoku (nerijetko nepostojeću) tehniku i tehnologiju s ikonografijom koja je prethodila tehnološkim revolucijama kasnog 19. i ranog 20. stoljeća.
Mihaela-Marija Perković: Steampunk u principu nije pretjerano zaživio unutar književnosti nakon osamdesetih, iako se danas pomalo vraća. Međutim, unatrag sedam godina steampunk je jako zaživio u likovnim medijima, tako da postoje igračke, radionice, kostimi, itd. Ako je itko gledao film The League of Extraordinary Gentlemen, takva bi bila vrsta te likovne umjetnosti i izražaja na koju vuče steampunk. Mi smo u sklopu Kontakta na FER-u izložili staru pisaću mašinu kao Kontakt Twitter-point, naravno, u steampunk stilu. Dalje>>
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
