U Zagrebu je na nekoliko lokacija protekloga vikenda, 26.-29. travnja održana združena hrvatska i europska konvencija znanstvene fantastike SferaKon i Eurocon po 34. put. SferaKon je najstarija i najveća konvencija znanstvene fantastike u Hrvatskoj, dok je potonja njezin veći, međunarodni pandan koji se svake godine održava u drugoj europskoj zemlji.
Pored Powersa, ovdje su bili i drugi gosti.
Mihaela-Marija Perković: Drugi gosti, ne smijemo ih zanemariti, bili su Charles Stross kao jedan od najnagrađivanijih pisaca tvrde znanstvene-fantastike unazad nekoliko godina. Proslavio se romanima o singularitetu – trenutku kada umjetna inteligencija postaje ona iduća stepenica u evoluciji Svemira (ne ljudske rase jer prema teoriji singulariteta ljudske rase više neće biti). Iako to nije prevedeno kod nas, pa možda čitatelji ne znaju, on je išao dalje, pa je jedna od zanimljivijih stvari koje je pisao jest serijal o vešeraju – The Laundry. Ovdje spaja tvrdu znanstvenu fantastiku, lovecraftovski horor i Jamesa Bonda. Znam da je urednik Marko Fančević odabrao nekoliko priča koje će objaviti u posebnoj zbirci Kontakta. Dakle, to neće biti prijevod neke zbirke, već urednička zbirka koja će izići s izborom priča hrvatskog urednika i posebnim predgovorom koji je autor napisao. Ono što se meni u tom svjetu vešeraja posebno sviđa jest da ako si dovoljno pametan da shvatiš i počneš istraživati jednu određenu, vrlo visoku razinu matematike, u tom se trenutku automatski otvaraju vrata susjedne demonske dimenzije iz koje izlaze čudovišta s krakovima. Tu postoji pandan Bondovom MI6, agencija koja po svijetu hvata talentirane matematičare, fizičare i slične i tako ih sprečava da dođu do spoznaje an jednoj određenoj razini.
Stross je i autor sasvim novog RPG-a. Možete li nam pobliže predstaviti taj mali projekt, kao i edukativni potencijal ovakvih igara za mlade ljude i to ne nužno predadolescente i adolescente?
Mihaela-Marija Perković: Da, na Kontaktu se premijerno igrala igra koju je Charlie donio za naše gamere, a bazirana je na tom njegovom svijetu. Jedan od serijala koji piše je upravo o gamerima, gamerskoj kulturi ljudi koji igraju igre na stolu, igranju uloga uživo… To je jedan zasebni, ali vrlo živ dio subkulture znanstveno-fantastičnih konvencija. Na SFeraKonu već godinama imaju svoju posebnu sobu gdje igraju igre, a istovremeno nisu gluhi na književnost. Paradoksalno, do ove godine nismo nikada imali nekoga tko bi djeci pokazivao te igre. Ove godine,Udruga Igranje, premijerno u programu Kontakt Kids imala je učenje igranja tih igara za djecu. To je kod nas vrlo nepoznata metoda, ali vrlo učinkovita. Klinci u kasnijim razredima osnovne škole, kao i u srednjoj, znamo, imaju problema s identitetom, pa im razvojni put može uvelike olakšati proces igranja uloga uživo. Kroz igru postavljenu u fantasy svijet oni uče o ograničenjima svog lika, promišljati, uče gledati iz tuđih očiju. Kontrolira ih uvijek netko koga zovemo game master tko ih vrati u prostoriju ili ih izbaci iz igre ako iskoče iz lika. Naposljetku, uče se i strpljenju jer sessioni traju po 6-7 sati, nekad i više. Smatram da je to terapijski učinkovito. Jedna od članica hrvatskog fandoma, Ana Rajner, diplomirana antropologinja se ozbiljno bavi igranjem društvenih igara. Recimo u nordijskim zemljama klince uče tome u školama gdje su to ubacili u edukaciju zbog velike učinkovitosti, a djeci je zanimljivo.
Domaći gost bio je Darko Macan – ilustrator i strip crtač, esejist, ali i autor zanstveno-fanstastičnih djela koji se 1993. s Edvinom Biukovićem probio na američko tržište – u Disney i Dark Horse Comics, a zatim u Marvel… Niz je beskrajan, o Macanu se može puno toga reći.
Mihaela-Marija Perković: Darka Macana, kao hrvatskog počasnog gosta ne treba puno predstavljati. On je višestruki dobitnik nagrade SFERA i najbolji urednik znanstvene fantastike koji postoji. On je došao na ideju izdavanje zbirke priča domaćeg SF-a koji će se dijeliti uz SFeraKon i to je bilo prije osamnaest godina, a u mđeuvremenu je ta zbirka nadahnula još dvije takve u Hrvatskoj, što je hrvatsku književnu scenu u žanru učinilo jednom od jačih u Europi. Naime, u godini imamo stotinjak autora koji su barem negdje objavili po jednu priču. Po tome smo jači od jedne Njemačke.
Spomenimo i Dmitrija Aleksejevića Glukhovskog, proslavljenog romanom Metro 2033 i prvog izvjestitelja koji se uživo javio sa Sjevernog pola te Cheryl Morgan, osnivačicu i predsjedniu Science Fiction & Fantasy Translation Awards, urednicu online magazina Salon Futura…
Mihaela-Marija Perković: Uvjet da Eurocon ugosti nekog od pisaca jest da oni budu iz Europe, dakako. Tako da smo pozvali i Rusa Dmitrija Glukhovskog koji se proslavio na vrlo zanimljiv način. Dao je svoju knjigu besplatno na Internet i milijuni su je pročitali. Nakon toga je ukoričena i svejedno je postala nacionalni bestseller. Prevedena je na hrvatski. Dalje>>