U Zagrebu je na nekoliko lokacija protekloga vikenda, 26.-29. travnja održana združena hrvatska i europska konvencija znanstvene fantastike SferaKon i Eurocon po 34. put. SferaKon je najstarija i najveća konvencija znanstvene fantastike u Hrvatskoj, dok je potonja njezin veći, međunarodni pandan koji se svake godine održava u drugoj europskoj zemlji.
Fandomska gošća je Cheryl Morgan. Ona je osam puta nominirana za nagradu Hugo, što je pandan Oscaru u svijetu SF-a, a osvojila ga je četiri puta. Vlasnica je vrlo zanimljive izdavačke kuće Wizard’s Tower. Naime, objavljuje u e-book formatu bez ikakvih restrikcija priče i knjige renomiranih autora koje su nakladnici prestali tiskati. Ono što se više ne može kupiti u tiskanom izdanju, onda će ju ona izdati.
Na samoj konvenciji su se mogle primijetiti pripadnice ljepšega spola, da ne kažem nježnijeg – dapače, kad se radi o jeziku, artikulaciji, maštovitosti i inventivnosti, nisu nimalo nježnije i slabije od dominantne muške populacije fandoma.
Mihaela-Marija Perković: Ono na čemu nam još zavide jest velik broj žena u fandomu. Tomislav Šakić, urednik antologije Adastra, o trideset godina domaće SF novele je prilikom pregledavanja publicistike unatrag trideset godina u Hrvatskoj, zajedno sa Žiljakom otkrio da su priče koje su pričale žene u principu kvalitetnije i dugotrajnije. Rekao je rečenicu koju mi jako puno ponavljamo, a to je da su žene tiha snaga hrvatskog SF-a.Ono što je zanimljivo jest da je Milena Benini prije nekoliko godina napravila istraživanje o fandomu i usporedivši neke brojke otkrila je da od svih književnih nagrada u Hrvatskoj, SFERA je dodijeljena najvećem broju žena točno u onom omjeru u kojem imamo ženskih spisateljica. Dakle, 25% nagrada SFERA dodijeljeno je ženskim autorima, a upravo je toliko spisateljica znanstvene fantastike u hrvatskom fandomu. Dakle, potpuno smo ravnopravni, po čemu smo opet vrlo posebni u svijetu zato jer, recimo, u Americi tek 2% žena sudjeluje aktivno. Uglavnom ih ignoriraju, pa su si prije tridesetak godina morale osnovati vlastiti feministički SF festival da bi se probile, dok, recimo, najveću nacionalnu konvenciju u Hrvatskoj vode žene.
Da ne bismo percipirali Kontakt, odnosno ove dvije konvencije isključivo kao forum poklonika SF fikcije, naglasimo da je manifestacija ove godine dobila akademski dio sadržaja.
Mihaela-Marija Perković: SferaKonsk program je vrlo raznolik. Ono što smo pokušavali napraviti na ovom SFeraKonu, na prijedlog europskog društva za znanstvenu fanatastiku jest utemeljiti jedan dio programa koji će se baviti akademskom razinom znanszvene fantastike. Tako smo imali panel o Darku Suvinu, a Elena Rudan je održala predavanje na temu doktorskog rada o mitološkim bićima Istre, odnosno elementima naracije narodnih predaja kako su se predavale na području Istre. Dio akademskog programa je panel o Darku Suvinu koji je vodio Silvestar Mileta. Zaista bi bilo nečuveno da u Zagrebu bude Eurocon koji utemeljuje akademski dio konvencije, a da pritom nema govora o čovjeku koji je utemeljio akademsko proučavanje znanstvene fantastike u svijetu.
Silvestar Mileta, mladi magistar komparativne književnosti i profesor povijesti ljubiteljima filma poznat je po filmološkim studijama i analizama, kao i filmskim recenzijama objavljivanim u Hrvatskom filmskom ljetopisu, Filmonautu. No posljednjih se godina bavi teorijom znanstvene fantastike pri čemu je u Književnoj republici, Ubiqu, kao i brojnim drugim časopisima objavljivao radove o žanru. Pritom mu je u fokusu bio najpoznatiji humanist i teoretičar SF-a s naših prostroa – Darko Suvin. On u svijetu slovi za najuglednijeg teoretičara književnosti s područja bivše Jugoslavije. Dobitnik je spomenute nagrade SFERA za životno djelo, a nerijetko se ističe kako je izmislio teoriju znanstvene fantastike što se veže uz njegovo epohalno djelo Metamorphoses of Science Fiction iz 1979.
Mileta je u svom panelu istaknuo kako je njegova poznata definicija žanra zasigurno akademski najutjecajniji opis SF-a na koji se pozivaju doslovno svi koji se žanrom bave. Moderator panela sažeo je Suvinovu definiciju, kao i značaj ovog teoretičara za opću teoriju znanstvene fantastike.
Dakle, znanstvena fantastika kao i svaki drugi književni i filmski žanr ima svoje teoretičare koji su je opisali i objasnili i koji su je iz sfere popularne rasprave uveli u onu akademske kritike i zapravo je tako učinili ravnopravnom nekim drugim književnim fenomenima. U svijetu je apsolutno najpoznatiji teoretičar znanstvene fantastike Darko Suvin. Rođen je u Hrvatskoj i on je bez iznimke ujedno i najcjenjeniji i najcitiraniji humanist s ovih prostora. Ipak, izvan domaćih, stručnih i panelskih krugova, a često i u njima samima, o njemu se zna malo ili gotovo ništa. Tome je više razloga, a jedan je svakako i taj što je Suvin uvijek ideološki bio internacionalist, a drugi je taj što je zemlju napustio u drugoj polovici šezdesetih i svoju karijeru nastavio u SAD-u i Kanadi gdje je akademik. Usprkos tomu, Suvin je kontinuirano prisutan u hrvatskoj humanistici putem svojih radova u književnim časopisima, iako je njegova najvažnija knjiga Metamorphosis of Science Fiction iz 1979. u nas prevedena tek 2010. godine. Dalje>>
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
