Predstavljeni su rezultati novog istraživanja o navikama slušanja glazbe u Republici Hrvatskoj. Prvo istraživanje takve vrste bilo je sprovedeno 2018. godine. Istraživanje je organizirala Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), a provedeno je u srpnju ove godine od strane agencije Hendal.
Istraživanje je imalo za cilj utvrditi na koji se način glazba sluša, koliko često i iz kojih izvora, s posebnim osvrtom na pitanja vezana uz korištenje digitalnih glazbenih servisa, navodi i brošura tiskana za Istraživanje o navikama slušanja glazbe u Republici Hrvatskoj koje je u utorak predstavljeno u prostoru Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Istraživanje je provela agencija Hendal na reprezentativnom uzorku 800 građana Hrvatske u dobi od 16 do 64 godine i 50 u dobi od 12 do 15 godina sprovedeno tzv. CAWL metodom online intervjua. Uzorak je uravnotežen po dobi i spolu, dok se istraživanje sprovodilo u šest regija i četiri veličine naselja prema popisu stanovništva iz 2021. godine.
„Uz istraživanje je bilo je važno ustanoviti i koji su stavovi ispitanika prema intelektualnom vlasništvu“, istaknula je Maja Vidmar Klarić ispred Hrvatske diskografske udruge.
U vezi toga, rezultati su bolji u odnosu na one iz 2018. godine. Među ispitanicima njih 73% navodi kako im je jasan pojam intelektualnog vlasništva kao što se slažu s tvrdnjama kako bi umjetnici i kreativna industrija trebali moći živjeti od svog rada.
Rezultati su pokazali kako je Hrvatima glazba važna u životu slušajući je 16,4 sata tjedno, a 85% ispitanika je potvrdilo kako glazba pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje. 90% ispitanika smatra da danas ima više načina za slušanje glazbe nego ikada prije te se glazba u prosjeku sluša na 5 različitih načina. Značajan pomak dogodio se kod korištenja digitalnih glazbenih streaming servisa pa tako 95% ispitanika poznaje barem jedan streaming servis, a u odnosu na 2018. godinu značajno je porasla i konzumacija glazbe preko glazbenih streaming servisa (44% ispitanika sluša glazbu na plaćenim streaming servisima). Mladi od 12 do 15 godina pokazuju nešto drugačije navike: dominantni načini slušanja glazbe su besplatni Youtube streaming (80%), a 70% mladih sluša glazbu i na plaćenim servisima. Također, među mlađom populacijom često je i slušanje glazbe na društvenim mrežama.
Radio i plaćeni servisi imaju najveći udio svakodnevnih korisnika – oko 80%, a i dalje je besplatno streamanje glazbe najkorišteniji i najprihvatljiviji način dolaženja do glazbe. Kao najčešći razlog nekorištenja plaćenih glazbenih servisa ispitanici ističu dostupnost glazbe na besplatnim servisima, poput Youtubea.
Po pitanju glazbenih žanrova i podžanrova dominira pop (70,6*), slijedi ga rock (66,4*), a potom narodna glazba (35,6*). Na četvrtom mjestu po slušanosti je dance i elektronička glazba s (26,3*), zatim kategorija nazvana turbo folk (narodnjaci) (17,2*), a identičan postotak ima R&B kategorija. Slijede; filmska glazba (14,3*), techno (13,4*), hip-hop / rap (12,8*), latin (11,9*), klasična glazba / opera (11,5*), country (10,7*), heavy metal (10,1*), duhovna glazba (10*), ambijentalna glazba (8,7*), punk (8*), jazz (7,2*), soul (6,9*), indie (5,1*), reggae (5*), trap (4,6*) i K-pop (3,1*).
Istraživanje je pokazalo da po porijeklu glazbe ispitanici iz glavnog uzorka (odrasli) najviše slušaju hrvatsku glazbu, potom stranu glazbu i zatim glazbu iz regije. Kod mladih pak dominira strana glazba, nakon nje hrvatska glazba, dok je glazba iz regije također na trećem mjestu.
Nakon predstavljanja rezultata Istraživanja uslijedila je i panel rasprava na temu „Glazba i identitet: kako glazba oblikuje naše živote?“ koja je okupila relevantne dionike iz područja autorskog i srodnih prava, gospodarstva, znanosti i glazbene industrije. Na panelu su sudjelovali Jasminka Martinović, direktorica granske udruge Kreativnih i kulturnih industrija pri HUP-u, Dario Draštata, član Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge, predsjednik Regionalne udruge nezavisnih glazbenih izdavača i predsjednik Upravnog odbora IMPALE (Europske udruge nezavisnih glazbenih izdavača), Nenad Marčec, glavni direktor ZAMP-a, Marko Kutlić, autor i glazbenik, te Marija Žagmešter Kemfelja s odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dok je razgovor moderirala novinarka Ivana Brkić Tomljenović.
Tom prilikom su se mogla čuti mišljenja i zanimljivi komentari, a Nenad Marčec je čak otvorio i temu o fenomenu Aleksandre Prijović koja će uskoro održati pet uzastopnih koncerata u zagrebačkoj Areni, navodeći nimalo slavodobitno da će jedan pohoditi i njegova kćer, jer trendovi i služe da bi se ljudi povodili za njima. No rasprava nije otišla u tom senzacionalističkom smjeru.
Draštata je to komentirao riječima da se ti trendovi jasno vide i na Croatia Song Billboard Chartu na koju hrvatski izvođači teže dolaze od regionalnih, kao i to da se u Hrvatskoj daleko manje piše i govori o uspjesima hrvatskih izvođača u Srbiji, kao što za hrvatske medije i nije bogzna kakva vijest kad Gibonni dvaput napuni zagrebačku Arenu. Također je naveo primjere da kad se susretne s beogradskim kolegama iz branše uglavnom od njih dobiva informacije kako se u Srbiji puno sluša hrvatska glazba, od radijskih postaja pa do arena i dvoranskih gostovanje. Za sprovedeno istraživanje je rekao da su rezultati logični, a to je da je sve veći trend streaminga, kao uostalom i u svijetu, kao i to da hip-hop odnosno trap ide prema tome da uzme primat popu, obzirom da je trap novi pop i da se, globalno gledano, u tu glazbu ulaže najviše sredstava.
Marija Žagmešter Kemfelja izjavila je da nije oduševljena zbog turbofolka među mladima, ali je navela da u odnosu na neka prijašnja vremena mladi to ne vežu uz nešto što je zabranjeno, već uz sferu glazbe i zabave što smatra pozitivnim pomakom. Također je navela, obzirom na važnost glazbe u životu mladih, da bi bilo poželjno da se satnica predmeta glazbenog odgoja u školama poveća (a potpisnika ovih redaka prilično ohrabruje da ta ideja kruži i Hrvatskim katoličkim sveučilištem).
Možda su po prvi put izašle i konkretne brojke vezano za streaming servise, čijoj popularnosti je po Marčecu na ruku dosta išla pandemija, navodeći da je u prvom istraživanju (provedenom 2018.) Deezer kao jedina platforma tada imao svega nekoliko tisuća korisnika, obzirom da se strateški slabo pozicionirao na tržište, dok je danas situacija da od milijun kućanstava u Hrvatskoj njih čak 300.000 je pretplaćeno na neki servis računajući tu uz Spotify i spomenuti Deezer i televizijske streaming servise poput Netflixa i HBO-a.
Draštata je naveo kako postoje problemi poput toga da kao zemlja nismo ravnopravni s ostalim tržištima u digitalnoj sferi kao i činjenicu da hrvatski diskografi više ulažu u servise nego servisi u diskografiju objašnjavajući da ih ni playliste još uvijek ne prate kako bi trebale obzirom na diskografske ulaganje u nove glazbenike rekavši: „Bez nove glazbe i novih autora, nema napretka i budućnosti“.
Jasminka Martinović je iznijela podatak da glazbeni sektor u Hrvatskoj „raste brže od naše ekonomije“, te je rekla kako glazbena industrija u Hrvatskoj daje veliki doprinos gospodarstvu s obzirom da u klasteru kreativne industrije prednjači sektor računalnih igara. Uz podatke o najbržem rastu, Martinović je rekla da je izuzetno pozitivno što od 54.000 zaposlenih i uključenih na razne načine taj sektor posebno privlači mlade ljude.
Pokrenulo se djelomično pitanje i o korištenju umjetne inteligencije u glazbenoj industriji. Marko Kutlić je rekao da se on kao „staromodni pjevač“ u toj situaciji osjeća pomalo nelagodno. „Zasad vidim samo paniku“, izjavio je Marčec i dodao kako se nada da se neće ponoviti praksa kao s Youtubeom koji je desetljeće i pol bio u zoni sive ekonomije prije nego li je donesena legislativa i da će s AI tehnologijom taj pravni proces brže biti rješen u svijetu, time i kod nas, kao što je izrazio mišljenje da umjetna inteligencija treba ostati samo alat.
Treba još navesti da je u HUP-u uvodnu riječ dobrodošlice svim prisutnima uputila Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, pa su tom prigodom okupljeni mogli saznati da je i ona, kako je rekla, „glazbeni freak“ i kako joj je drago što je HUP pomogao u ostvarenju „jednog ovakvog zanimljivog istraživanja“, po vlastitim riječima.
* Pitanje o glazbenim stilovima bilo je formulirano na način da je ponuđena lista glazbenih stilova (bez detaljnih opisa ili navođenja primjera autora/pjesama), a ispitanici su mogli odabrati do 3 odgovora. Postotak odgovora za svaki glazbeni stil je udio broja odgovora za svaki stil na ukupnom uzorku ispitanika. S obzirom da su ispitanici mogli dati više od jednog odgovora (tj. jedan ispitanik ne znači i jedan odgovor) i suma udjela svih odgovora logično prelazi 100% na totalu.