Zagreb ponekad zaista zna iznenaditi. Subotnja večer bila je jedna od onih (ne)očekivanih…
Nakon njih, stejdž su zaposjeli Eksodusi, predvođeni Tomijem Phantasmom, ujedno i organizatorom čitavog događaja, koji su odsvirali odličan, opušteni koncert za kraj, prepun energije koju kao da su oduzeli Električnom orgazmu, čije je „Nebo“, čini se, bio leitmotiv večeri. Tomi Phantasma, frontman Eksodusa i kultne Phantasmagorije, koji čak i fizički podsjeća na Sida, pjevao je zatvorenih očiju klasike Sex Pistolsa, Stoogesa, UK Subsa, Termita, ali i nekolicinu vlastitih pjesama, prebacivši publiku koja je naočigled guštala u atmosferu karakterističnu za osamdesete, i na trenutak sam se osjećala kao da sam na setu nekog filma smještenog u londonski punk milje. Cijela bi priča, doduše, bila još bolja da je zvuk bio malo jasniji, ali na pankerskim događanjima ovakav je tip zamjerke gotovo pa nepotreban, jer je energija ono što je u punku važno, a nje je zaista bilo na pretek.
Nakon ove pankerske poslastice koja je spasila večer, preselih se u drugi kraj grada, u klub Vintage na rockabilly showdown. Estetika filmskog seta prometnula se iz pankerski sirove u ispeglani šareni rockabilly svemir, koji su ispunile nevjerojatne količine ljudi koji kao da su ispali iz vremenskog stroja. Lucky Marcell and the Ramblin’ Man iz Beograda i B and the Bops iz Zagreba, privukli su nevjerojatan broj znatiželjnika koji su u kokoticama i kripersicama plesali koreografije sa svojim djevojkama odjevenim u pin-up stilu, i na trenutak sam imala osjećaj kao da sam se vratila u Zagreb s početka ’90-ih, kada je rockabilly bio gotovo jedna od dominantih supkultura u gradu, pa je i domaća glazbena rockabilly produkcija pratila taj interes, iznjedrivši neke od kultnih bendova, poput Greaseballsa. Onaj tko nikada nije prisustvovao nijednom rockabilly koncertu, zakinut je za snažni doživljaj, jer gotovo da nema ništa seksipilnije od rockabilly koncerta, pogotovo ako bend ima kontrabasista, što je gotovo pa obavezno jer upravo je kontrabas ono što daje tu karakterističnu rockabilly notu, a čupanje žica tog glomaznog instrumeta djeluje kao nježni tretman obljubljene žene.
Nakon Vintagea, preselih se u Jabuku, klub koji je mnogim generacijama bio logičan izbor za kraj večeri već punih 45 godina. Taj najdugovječniji zagrebački rokenrol klub primio je u svoje okrilje nevjerojatan broj čestitara koji su došli nazdraviti kontinuitetu kluba, jednom od rijetkih koji je uspio opstati, unatoč brojnim prijetnjama zatvaranjem, ponajviše zahvaljujući svom voditelju Marinu Stivu Viduki, duši Jabuke, koji za taj klub živi već desetljećima i koji je u njemu ugostio mnoga velika glazbena imena. Atmosfera u prekrcanoj Jabuci predivno je zaokružila večer clubbinga, i nije jenjavala sve do jutra, a potrajat će i ostatak svečarskog mjeseca, pa ako već niste, svakako dođite nazdraviti ovoj važnoj zagrebačkoj pop-kulturnoj instituciji.
Zagreb ponekad zaista zna iznenaditi. U subotu navečer gotovo da nije ličio na sebe, čovjek se na trenutak mogao zabuniti i pomisliti da nam je grad zaista postao metropola. I svom gradu i nama želim što više takvih trenutaka zabune.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
