Postoji tisuću i jedna zamka koja čeka one koji se odvaže na glazbeno putovanje na kakvo su krenuli Šumovi protiv valova, jer treba stalno postojati balans između izvođačke perfektnosti i nadahnuća koje treba sačuvati onaj prvotni impuls s trunkom nesavršenosti u sebi koju kao nesavršena bića podsvjesno osjećamo i volimo.
Šumovi protiv valova prva je domaća grupa u novijoj nam povijesti koja je snimila album trostrukom analognom tehnologijom, tzv. AAA pristupom. Za početak treba reći nešto o tome, tek toliko za uputiti laike o čemu se tu radi.
Nije AAA neki novi tehnološki i revolucionarni pothvat koji će glazbenicima dati vjetar u leđa. Dapače, upravo suprotno, AAA metoda je svojevrsno ogoljivanje izvedenog djela kojem uistinu mogu pristupiti oni najbolji, jer je od trostruke analogne tehnologije snimanja i započela era diskografije. Pojednostavljeno kazano, AAA pristup će pokopati loš bend, a dobrom pojačati komunikativnu moć prema slušatelju. Nekad, do izuma tranzistora u tzv. magnetskoj eri (magnetic era) koja je trajala od 1945. do 1975., svi albumi su bili „AAA“ i nije postojala potreba da se to posebno navodi na njihovim omotima. Grupe ili orkestri su svi zajedno ulazili u studio, svirali uživo i sve je bilježeno na analognu magnetofonsku vrpcu i ta snimka se direktno rezala na vinil. Ono što se naziva ‘mastering’ izmišljeno je u digitalnoj eri snimanja zvuka kako bi se spriječile deformacije zvuka iznad 0 dB (kad kazaljka WU-metra skače u crveno) i time zvuk dinamički ‘pripitomio’. U analognoj sferi (vinil, magnetofonska vrpca, audio kazeta) to iskakanje preko 0 dB je sam medij u stanju kompresirati do određene mjere. Jest da se čuju preopterećenja glasnoćom koja rezultiraju distorzijom, krčanjem ili pucketanjem, ali je uho konzumenata, ponajviše jazza i rocka, prihvatilo tu ‘agresiju’ i pomalo paradoksalno kroz te ‘peakove’ otkrilo ljubav prema energiji koja je izlazila iz te glazbe.
U sviračkoj praksi, preopterećenjem gitarskog pojačala dobiva se distorzija. A zašto se to uopće radilo? Treba se zahvaliti Chucku Berryju koji je do toga došao iz praktičnih ekonomskih razloga; imao je svega toliko novaca za platiti trio, a nedostajala mu je puhačka sekcija, stoga nije bilo druge nego da aranžmane napisane za puhačku sekciju pokuša odsvirati na gitari i odvrne glasnoću na pojačalu u nadi da će taj deformirani zvuk nadomjestiti ‘brundanje pleha’. Tako je stvoren riff, tako je nastao rock and roll. A popularno zvani ‘overdrive’ osim što je upisan u sam temelj rocka, svoju najveću ekpanziju doživio je u periodu psihodelije kada je rock postao više od glazbe za zabavu, a paralelno se dogodio i razvoj i usavršavanje analogne opreme za snimanje i reproduciranje zvuka.
Tu ćemo stati i napraviti vremenski skok u 2019. i doći do grupe Šumovi protiv valova koju predvodi orguljaš Hrvoje Nikšić. Nazivati taj bend eksperimentalnim malo je nategnuto, jer Šumovi protiv valova je prvenstveno psihodelični sastav koji stremi tome da u svakom pogledu dosegne izvorište psihodelije,, pa je AAA pristup samo jedan od logičnih i prirodnih izbora. Na toj ustrajnosti u oživljavanju potpunog analognog pristupa im se i ja osobno kao štovatelj psihodelije mogu samo duboko zahvaliti. Overdrive je i mene odredio, tako da je već puštanje njihovog vinila na gramofonu s uvodnim taktovima prve po redu „Ustanak“ odradio evociranje na zvuk albuma koji su me davno unovačili u ovu priču, a kad je epski gitarski solo Hrvoja Radnića u istoj skladbi zaparao zrak i popunio ‘svaku kućicu’ frekvencijskog spektra, gotovo sam istovremeno prokleo cijelu digitalnu eru. Jest da je digitalna era donijela neke potpuno nove i zanimljive okvire u modernu glazbu, ali je svojom pojavom psihodeliju raznijela u paramparčad.
Drugi moment je što su Šumovi protiv valova izuzetan bend koji ne glumi, već diše psihodeliju – diše je onako kako ona treba zvučati u 21. stoljeću. Nije to neki polu-tribute nemaštoviti sastav koji će vas daviti općepoznatim mjestima psihodelije i voditi kroz pasaže u kojima ćete čuti prikriveno plagiranje imena koja su je proslavili. Šumovi protiv valova imaju svoj kozmos i svoj puls. Ono što podsvjesno dobuje poput ritam sekcije u sastavu Jerka Jurina za bubnjevima i basista Ivana Čadeža jest njihova velika ljubav prema glazbi, prepuštanje njoj, ples sa muzama i njihovo praćenje, zahtijevalo to čak i posezanje za loopovima snimki iz perioda akustičnog doba kad su crooneri oponašali operno pjevanje („Košmar“).
Također je potpuno svejedno doživljavali ovaj album kao niz od šest skladbi, jednu cjelinu od šest poglavlja ili kao jednu veliku cjelinu, iz razloga jer je glazbeno putovanje magnetski privlačno, sveprožimajuće i apsolutno. Uz sve, Šumovi protiv valova su na ovom djelu surađivali s Andyjem Jacksonom, inženjerom zvuka koji je dugi niz godina radio s grupom Pink Floyd, i koji je, vjerujem, istinski uživao u ovom materijalu koji ne samo da zvukovno evocira jedan važan period glazbene prošlosti, već istinski, što je puno važnije, u duhu koji je začet u to vrijeme, postavlja glazbu na pijedestal njene inspirativne čiste povezanosti s našim bitkom kao nezagađene produžene ruke naše svijesti.
U tom smislu gledano, nema iznenađenja što ova jedinstvena estetska pojava koja se naziva Šumovi protiv valova može napuniti jedan KSET i već po objavi rasprodati prvi kontigent vinila gotovo bez ikakvih reklamnih aktivnosti i klasičnih singlova. Šumovi protiv valova potvrđuju ono staro pravilo da će dobra glazba pronaći slušatelja koliko god se o njoj javno ne priča. Šumovi protiv valova uistinu prodiru duboko u kozmos emocija, tako da i uputa da ovu ploču treba slušati glasno (što i piše na njenom omotu), nije nikakva pomodna poza, već iskreni ‘manual’ kojeg se treba držati svaki put kad je stavljate na gramofon.
Ocjena: 10/10
(PDV Records, 2019.)
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
