Kazalište - stranica 12

Nova kazališna premijera Montažstroja ‘A gdje je revolucija, stoko?’ redatelja Boruta Šeparovića otvorit će 48. izdanje Beogradskog internacionalnog teatarskog festivala Bitef 20. rujna 2014. godine u Domu omladine u Beogradu.

Zanimljiv, duhovit, iskričav, imaginarij ‘Ja buke’ nije tek laka i površna zabava kakvu predstave za djecu najčešće nude, nego poticajno ostvarenje sposobno barem otškrinuti pogled ka novim vidicima.

47. PIF, Međunarodni festival kazališta lutaka, održat će se od 15. do 20. rujna u Zagrebu. Tijekom pet službenih festivalskih dana PIF će okupiti goste iz osam zemalja i predstaviti 16 predstava u službenoj konkurenciji, dva ulična performansa, dvije studentske predstave i dvije lutkarske skupine djece i mladih iz Zagreba.

Radnja hit-mjuzikla je skromna, antagonista i sukoba nema, prosuto je pokoje zrnce pouke za najmlađe. Poneki od nemalo duhovitih poteza razgalit će i odraslog pratitelja.

Glumci Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu izveli se jedno od ponajboljih, ako ne i najboljih kampanja za svoju kazališnu kuću dosad viđenu na ovim prostorima, čak toliko da su tri filmića na YouTubeu postali viralni hit.

‘Zašto u ovoj kući ne može proći nijedna sekunda bez drame?’ – ‘Zato što se volimo.’

Rakan Rushaidat na sceni je nazočan prirodno i neposredno. Gotovo usputno. Neopterećeno, ali ne i neobvezno. Kako se kaže, kao da ni ne glumi. No to što čini, uspijevaju ostvariti samo najveći majstori.

Autorski pristup Bobe Jelčića odlikuju snažna emocionalnost i toplina, likove i situacije namah prepoznatjemo iz vlastitog iskustva, veza komada i publike ostvaruje se izravno i intuitivno, a ne distancirano, putem intelektualnog dešifriranja.

Sam ispred mikrofona, na praznoj pozornici, pod običnim bijelim svjetlom, u vrećastom kostimu, Zijah Sokolović dva i pol sata suvereno vodi publiku putem koji je zamislio.

Sivo, hladno, prazno, a opet ljudski toplo. Brehtovski očuđeno, bez poziva gledateljstvu na emocionalno uživljavanje, no s pozivom na razmišljanje, razumijevanje i aktivizam.

Napeta se atmosfera, kako se kaže, mogla rezati nožem. Tri godine nakon premijere, četvero glumaca predstavu Olivera Frljića ‘Mrzim istinu’ izvodi zadivljujućom energijom, intenzitetom, uživljenošću i usredotočenošću.

Duodrama ‘Ritina škola’ u produkciji privatnog kazališta Planet Art zorno pokazuje kako za uzbudljivu kazališnu predstavu u osnovi nije potrebno više od ‘klasično’ dobrog teksta i njegove točne interpretacije.

Rekreacija fasbinderovske oporosti odnosa i prikaza likova kao osoba u kojima ispod vanjske hladnoće i svojevrsne odbojnosti prepoznajemo zapretenu ranjivost i toplinu – ili obratno, ispod čije se srdačnosti kriju snažni potencijali nepredvidljivo burnih i neugodnih reakcija – uvelike je uspjela u prilagodbi Anice Tomić i Jelene Kovačić.

‘Svastika’ je obrada pjesme ‘Plastika’ VIS Idola iz 1981. godine, a njen prepjev ujedno je i prvi singl iz kontroverzne predstave ‘Mali čovjek želi preko crte’.

Podugačak komad traje gotovo tri sata, točnije 2 h 45 m, plus stanka od petnaestak minuta. Unatoč načelno zabavno-lepršavom tonu, zalogaj se čini zahtjevnim, no prema reakciji djece odgovarajućeg 7+ uzrasta, mališanima nipošto nije zamoran.

Zdenka Kovačiček Ellu je Fitzgerald oživjela suosjećajnom neposrednošću, a njene pjesme izvodi, dakako, suverenom uvjerljivošću. Vanda Winter odgovarajuće dočarava atraktivnu ženstvenost Marilyn Monroe i pjeva bolje od nje.

‘Dream of Life’, kazališna predstava o žvotu američke glazbenice Patti Smith u adaptaciji i izvedbi kazališta Hotel Bulić izvest će se 25. ožujka u zagrebačkoj Tvornici kulture s početkom u 20:00 sati.

Interaktivni odsječak izravnog dijaloga glumaca i gledatelja ujedno i najuzbudljiviji dio predstave, komičnog ‘whodunnita’ gusto protkanog lokalizmima i neprestano osvježavanog šalama vezanima uz najfriškije društvene aktualije.

Humor varira od priprosto-vulgarnog u kojem psovka psovku sustiže do apsurdističko-ludistički nadrealnog, pri čemu se ovaj drugi modus čini bitno uspjelijim.

Vrijeme agresivnog desanta ‘Big Brothera’ na Hrvatsku čitavo je desetljeće iza nas, a ova predstava dobrodošlo podsjeća na trajnost bigbraderizacije koju smo prihvatili kao normalno stanje.

Pozamašan roman na daske je zagrebačkog kazališta Trešnja postavljen u majstorski sažetom 80-minutnom 9+ izdanju dramaturga i redatelja Renea Medvešeka koji je likove i pokretačke motive radnje izabrao malo drukčije no što je učinjeno u većini prethodnih, poznatih nam dramatizacija, no istodobno je ostao posve vjeran duhu i sadržaju izvornika.

Montažstroj premijerno je u petak u dvorani Jedinstvo izveo izvrsnu i provokativnu predstavu ‘Mali čovjek želi preko crte’. Premijerna publika u rasprodanom Jedinstvu ovacijama je ispratila predstavu, ali mogla je i ‘preko crte’, no nije se usudila…

Kazališno-glazbeni festival u austrijskom Kremsu, koji će se održati po deseti put, odvijat će se 25. i 26. travnja te od 4. travnja do 3. svibnja.

Suprotno rado citiranoj tezi Charlieja Chaplina da je život tragedija kad se gleda u krupnom planu, ali komedija u totalu, u Čehova, via Unkovski, život je tragedija u totalu, a komedija u krupnom planu.

Rakan Rushaidat gustiozno je uživljen u žablje-prinčevsku perspektivu.

Mala scena jedino je hrvatsko kazalište koje već cijelo desetljeće producira predstave za najmlađu publiku, onu u dobi od 1.5 do 5 godina. U tom su ciklusu dosad nastale predstave ‘Priča o oblaku’, ‘Priča o kotaču’, ‘Priča o svjetlu’ i ‘Priča o vodi’, a 13. veljače, pridružit će im se i – ‘Priča o zvuku’.

Briljantne Kander-Ebbove pjesme ‘Wilkommen’, ‘Two Ladies/Dvije dame’, ‘Money Song/Lova’, ‘Cabaret’ i ‘Tomorrow Belongs To Me/Budućnost je tu za nas’ pripadaju među antologijske brojeve popularne glazbe svih vremena i žanrova.

Minimalistički pristup malne paradoksalno rezultira dojmom raskoši i punine.

Metateatarska predstava gledatelju ne dopušta ulazak u zonu sigurnosti.

Vrijeme u kojem su masovne koreografije u izvedbi tisuća mladih iskazivale zajedništvo i vjeru u budućnost davno je iza nas. Projekt ‘Polet mladosti’ vraća nas u potisnuto vrijeme socijalizma kroz istraživanje plesa kao dijela masovne kulture unutar sletskih manifestacija.