U 85. godini preminuo je Philip Roth, veliki američki pisac

Kroničar američke politike, židovskog naroda, literarni ekshibicionist i jedan od najvećih novelista 20. stoljeća, Philip Roth, preminuo je jučer (23. svibnja) u 85. godini.

Philip Roth (izvor: screenshot YouTube)

Rothovu smrt potvrdio je njegov književni agent Andrew Wylie, koji je, naposljetku, izjavio da je autor umro u utorak navečer zbog kongestivnog zatajenja srca. Njegov biograf, Blake Bailey, putem društvenih je mreža poručio je da je Roth preminuo okružen prijateljima i ljudima koje je volio.

Rothova je karijera, ironično, započela notorno i završila pribavivši mu neograničenu količinu autoriteta da neometano, pa ponekad i podozrivo, progovara o pitanjima identiteta, morala i smrti, da govori o drugim piscima, da piše o tomu kako bi oni trebali pisati, da odbacuje kompleksnost židovsko-američke baštine što u sebi, što u kontekstu društva o kojem je pisao.

Philip Roth istraživao je Ameriku kroz kontradikcije vlastitog karaktera.

Objavljivanje “Portnoy’s Complainta” 1969. godine transformiralo ga je iz sandala perspektivnog mladog autora u cipele skandalozne slavne osobe. Mahnito komični monolozi glavnog protagonista Portnoya kojeg zahvaća seksualna revolucija i koji osobno seksualno oslobođenje promišlja kroz sve ekstremnije erotske činove dok ga na okupu drži još jedino čvrsti stisak njegovog židovsko-američkog odgoja objelodanjuju se kao instantni bestseller.

Njegov odgovor na ono što je njegov tadašnji urednik Aaron Asher nazvao “noćnom morom instantnog hita” bilo je povlačenje u književnu fikciju gdje je mogućnosti roman istraživao u knjigama u političkim satirama poput  “Our Gang” ili, s druge strane, u kafkezijanskoj seksualnoj bajci, “The Breast”.  Između 1972. i 1977. redovito je putovao u tadašnju Čehoslovačku, prijateljujući s Milanom Kunderom i Vaclavom Havelom, pišući o razlikama onoga što je nazvao “privatnom ludilizacijom” pisca u SAD-u i “surovom smiješnošću pisca u istočnoj Europi”, iza željezne zavjese.

Svoje je kritičare tretirao kao smeće, kao lešinare, onima koji su se minuciozno trudili locirati granicu između privatnog života i fikcije u njegovim romanima, prezrivo je govorio: “To sam sve ja….i ništa nisam ja”.

90-te su obilježile novi početak u Rothovoj fikciji, ali i njegovu životu. Ne bi se učinilo pravdu istini, a da se ne osvrne na njegov roman “Deception”, koji ga je, naposljetku doveo i do rastave od druge supruge, Claire Bloom. “Deception” je, dakle, roman o oženjenom piscu po imenu Philip Roth koji se, jednom u braku, upušta u aferu s nepoznatom Engleskinjom. Ovako postavljen kostur romana, izazvao je, jasno, veliku bračnu krizu, a Bloom 1996. godine posljedično objavljuje i memoare u kojima navodi “da više ni sama ne zna da li je sve bila istina ili tek njegova erotska fantazija”.

Roth se nakon ove krize povlači na farmu u Connecticutu i živi manje-više asketski do kraja svojeg života, a u svojim se romanima sve više bavi pitanjima sniženog subjektivnog narativa. Tako 1997. godine osvaja Pulitzera za kritiku Vijetnamskog rata, “American Pastoral”,  1998. piše protiv mekartizma i neomekartizma u romanu “I Married a Communist”, 2000. o američkim kulturnim ratovima u “The Human Stain”, 2004. o fašizmu u “The Plot Against America” itd.

Nakon objavljivanja svoje posljednje novele “Nemesis”, 2010. godine, u kojem se ponovno vraća osobnom “weltschmerzu”, pa čak i ponovno piše o Bogu, konačno prima i National Humanities Medal koje mu, osobno, uručuje tadašnji američki predsjednik Barack Obama. Godine 2012. objavljuje da više neće pisati ništa.

U intervjuu koji je ovog siječnja potpisao za New York Times izjavio je: “Vrlo mi je drago što sam još uvijek živ. Kada je čovjek u ovim godinama živ počinje misliti da nikad ni neće umrijeti, iako, naravno, mogu umrijeti svaki čas. Kao da čitavo vrijeme igramo nekakvu igru, smrt i ja, igru s visokim ulozima u kojoj, za sada, čak i protivno svim šansama, još uvijek pobjeđujem.”

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.

Hvala vam.

1.00 € 5.00 € 10.00 € 20.00 € 50.00 € 100.00 € 200.00 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Vijesti

Idi na Vrh
X