ojava umjetne inteligencije izravno je ugrozila brojna dosadašnja umjetnička zanimanja, rad na umjetničkim djelima, te kompletne produkcije, iako je s druge strane otvorila prostor brojnih benefita i snižavanje troškova produkcije upravo u tim segmentima zbog čega se budućnosti rapidno mijenja iz dana u dan. Posljednji nastavak u fokus stavlja Hrvatsku.
Rezultati istraživanja provedenog za 83 zemlje svijeta o komercijalizaciji umjetne inteligencije koje je početkom listopada ove godine objavio The Global AI Index 2024 donijeli su zapanjujući rezultat kad je u pitanju Hrvatska. Naime, Hrvatska je na visokom desetom mjestu kad je riječ o komercijalizaciji umjetne inteligencije.
Od europskih zemalja ispred Hrvatske su jedino Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Francuska. To govori u korist privatnog sektora koji ostvaruje dobre rezultate što kroz broj kompanija, uspješnih startupova (koji su samo u rujnu 2024. prikupili oko 15 milijuna eura) ili pak akvizicija u kojoj stručnjaci iz tog sektora ističu Googleovu akviziciju tvrtke Photomath.
U istom istraživanju objavljeni su i rezultati koji se tiču strategije vlada istih 83 država, gdje se Hrvatska našla na nimalo zavidnom 79. mjestu, što sasvim dovoljno govori o diskrepanciji, kao i nazadnosti hrvatskoj javnog sektora po pitanju umjetne inteligencije. To potvrđuje i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter koja je početkom kolovoza ove godine (kada je u EU na snagu stupila Uredba o umjetnoj inteligenciji) izvijestila kako „Hrvatska još uvijek nema svoj nacionalni plan, iako je umjetna inteligencija već više godina u sve široj uporabi“.
Kad se već spominje Uredba o umjetnoj inteligenciji, riječ je o prvom pravnom okviru Europske unije za uporabu umjetne inteligencije. Ona određuje minimalna pravila koja države članice, time i Hrvatska, moraju uvesti kako bi se građani zaštitili od rizika zloupotrebe.
Pučka pravobraniteljica je i navela te rizike:
• neprihvatljivi rizik: sustavi koji su jasna prijetnja sigurnosti, životima i pravima su zabranjeni, primjerice igračke s glasovnim funkcijama koje potiču opasno ponašanje.
• visoki rizik: sustavi koji moraju ispuniti stroge obveze kako bi mogli biti korišteni (vezano uz promet, polaganje ispita u školama i na fakultetima, korištenje robota u kirurgiji, automatizirano rješavanje zahtjeva za vizu, određivanje kreditnih bodova u banci, filtriranje životopisa kod zapošljavanja i drugi).
• ograničeni rizik: sustavi kod kojih nedostaje transparentnosti u korištenju umjetne inteligencije, a kod kojih su uvedene posebne obveze upravo u tom smjeru (posjetitelji web stranice će trebati biti informirani da razgovaraju s robotom, a ne čovjekom iz službe za korisnike; u tekstu koji je stvorila umjetna inteligencija, za informiranje građana na temu od javnog interesa, morat će biti označen kao sadržaj stvoren umjetnom inteligencijom).
• minimalan ili nikakav rizik: Uredbom se dozvoljava besplatna uporaba sustava s minimalnim rizikom, u koji spada velika većina onih koji se trenutno koriste u EU (primjerice, filtri za neželjenu poštu).
U rujnu ove godine Centar za poslovnu inteligenciju Prizma proveo je među građanima prvo istraživanje o percepciji umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj. Riječ je o dijelu znanstveno-stručnog projekta „Percepcija umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj“ rađeno na uzorku od 1.318 građana.
U istraživanju čak 42% ispitanika potvrdno je odgovorilo na pitanje koriste li se alatima umjetne inteligencije ili ih je testiralo, dok 19,3% tvrdi da posjeduje visoko poznavanje UI-a.
Njih 60% izrazilo je zabrinutost i osjećaj neizvjesnosti (49% osjeća strah zbog nestanka posla u periodu od pet do deset godina), a 30% ispitanih umjetnu inteligenciju smatra korisnom. Kad je riječ o dugoročnom učinku umjetne inteligencije na društvo 51% njih vjeruje da će učinak biti podjednako dobar i loš.
Stupanj informiranosti o UI se također čini dobrim. Na pitanje o izloženosti informacijama o umjetnoj inteligenciji (u posljednjih 6 mjeseci), 68% ispitanika izloženo je informacijama bez obzira na intenzitet, od toga izrazito mnogo 6%, mnogo 19% i 38% umjereno među anketiranima.
Zanimljivi su i rezultati o tome hoće li umjetna inteligencija izrazito loše utjecati na određena područja. Čak 68% anketiranih vjeruje da će biti ugrožena ljudska privatnost, a 62% da će pokvariti međuljudske odnose. Najveći postotak (34%) njih gaji povjerenje prema umjetnoj inteligenciji u prometu i transportu, no najmanje joj se vjeruje kad je riječ o sigurnosti (43%) i upravljanju ljudskim potencijalima (45%).
Kad se sve sagleda ispada da je Hrvatska zemlja poduzetnih i informiranih ljudi koji idu u korak s vremenom. Za to vrijeme legislativa pomalo kaska, a državne strategije i pogleda u budućnost gotovo i da nema. Ali nije li nam tako skoro uvijek i u svemu? A gdje bi nam, ne samo umjetna nego bilo kakva, inteligencija bilo nasušno potrebna (da parafraziram komičara Rickyja Gervaisa), nije teško zaključiti.
Kraj feljtona
Saznajte više:
*Tekst je potpomognut sredstvima natječaja “Poticanje novinarske izvrsnosti” Agencije za elektroničke medije.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
