Knjiga se na informativan način bavi industrijskom granom koja je nakon 2021. postala teška 42 milijarde američkih dolara i kojoj se do 2030. predviđa rast na 67 milijardi.
Kad nas je tzv. tranzicija kao društvo vozala po svojim kolosijecima u nakani da nas s „istoka odveze na zapad“ on je pisao o zamkama tzv. idiokracije u knjizi „Hrvatski gen – Snovi o bijegu s brdovitog Balkana“, teorije zavjere je ukoričio za vrhunca njihove erupcije tijekom pandemije i Trumpove ere, a kulta samopomoći se uhvatio odmah nakon, u trenutku povećane globalne terapijske potrebe da se nadiđu nagomilane količine stresa; što zbog postpandemijskih posljedica, što zbog rata koji hara teritorijem Europe, što zbog one stare izreke da su čovjek i problem rođeni u isto vrijeme. Negdje između toga je uspio napisati i prvu enciklopediju K-Popa kad je postalo jasno da je daleki istok ozbiljan igrač u svijetu oblikovanja popularnih trendova unutar glazbe.
Ako ste pomislili da se autor spomenutih knjiga kupa u novcu zbog pronicljivosti pogađanja pravog naslova u pravom trenutku, lagano ste se prevarili. Velimir Grgić ne spada u onu sortu koji bi Hrvate u periodu tranzicije ushićeno tapšao po leđima i pisao o besprijekornosti smjera kojim su se kao društvo zaputili, ili da im je ponudio ultimativnu teoriju zavjere u eri ravnozemljaša, 5G panike i trenda antivakserstva, ili, na koncu, novu super-pomoć za sve koji proždiru knjige i tečajeve o samopomoći. Nije on ta vrsta gurua, ili opsjenara.
Njega uvijek kopka da napravi ono što je napravio psić Toto u „Čarobnjaku iz Oza“, a to je da zaviri iza zastora i pokuša sebi, time i drugima objasniti zašto smo bića koja poput krda jurišaju prema trendovima i zašto smo skloni polariziranju oko istih.
Kao i u dosadašnjim književnim ostvarenjima, Grgić i u „Industriji sreće“ (cjelovit naslov je: „Industrija sreće – Kako je kult samopomoći oblikovao naše živote od 21. stoljeću“) minuciozno ulazi u materiju, traži njene aktere, njihove pristupe i sudbine na način da se niti jednog trenutka ne upušta u polemiziranje i zauzimanje bilo kakvih pro i contra stavova.
Svoju misiju doživljava na način koji se očekuje od vrhunskog novinara, a to je da donese što točniju informaciju s terena, a hoće li masa dobiti poriv „ubiti glasnika“ je nešto čemu na isto tako profesionalan način pristupa svjestan da takve posljedice idu u paketu s tom vrstom zanimanja. Konkretno, Grgić se trudi donijeti što više informacija na jednom mjestu, čisto kao temelj nekih mogućih polemizacija koje bi trebale u sebi imati sadržane bar neke osnovne činjenice.
Tema samopomoći tj. cijele jedne industrijske grane koja je nakon 2021. postala teška 42 milijarde američkih dolara i kojoj se do 2030. predviđa rast na 67 milijardi, definitivno je nešto oko čega se može polemizirati jer jednako zadire u osjetljivo područje ljudskog zdravlja, životnih navika i različitih, često eksperimentalnih, metoda njihova poboljšanja. Ono o čemu knjiga ne piše, ali se iščitava između redaka jest činjenica o tome koliko ljudska civilizacija ustvari proizvodi nezadovoljstva i disbalansa, jer logično gledano, ako je industrija sreće u porastu, nesreća je sve veći problem, a željena uravnoteženost sve dalje od nas.
Rastuća hipokrizija očitava se i kroz ono što Grgić detektira i kao ovisnost o literaturi i tečajevima samopomoći što se može usporediti i sa svojevrsnim religijskim momentom kod mnogih, tj. beskrajnim life coach terapijskim seansama koje su svrha same sebi.
Knjiga također nudi uvid u fenomen u kojem se slava aktera industrije samopomoći gotovo u ničemu ne razlikuje u odnosu na slavu pop zvijezda. Sve je neraskidivo vezano sponama celebrity kulture, a kao najvažnije mjerilo nameću se visine tiraža knjiga, skupoća i atraktivnost seansi i količina sljedbe, bez obzira radilo se o Jordan Petersonu, Joeu Roganu ili Bruni Šimleši i Tatjani Matejaš. Biti netko u industriji sreće, a ne biti celebrity gotovo je neoprostivo, bez obzira na profesionalnu putanju, tj. je li life coach postao celebrity ili je celebrity postao life coach. Tko nije puno zaradio od tog posla, računa se da uglavnom nikome nije ni pomogao, što će reći da dobar dio cijele te priče funkcionira po metodama showbussinesa.
Iz toga proizlazi da je kult samopomoći u 21. stoljeću neraskidivi dio celebrity kulture – velika većina njih sreću vezuje uz bogate, uspješne i slavne koji su im stalno pred očima, pa se u tom smjeru razgranalo i ono što bi se pojednostavljeno moglo nazvati „psihološkom pomoći“. Ta „psihološka pomoć“ u industriji sreće pak često varira u različitim ekstremima po sistemu široke ponude za svaki karakter ponaosob; od uskakanja u spartanski način života do onog koji proklamira čistu ugodu i konzumaciju halucinogena, od isplaniranosti dana najsitnijim rutinama do teorija da je svega četiri sata rada sasvim dovoljno, od hvatanja u koštac sa životnim dužnostima do bijega od njih u egzotične krajeve, od meditacije u tami do liječenja svjetlom, od grupnih seansi na jahtama do običnog čitanja svega što vam dođe pod ruke.
U neku ruku na taj način funkcionira i „Industrija sreće – Kako je kult samopomoći oblikovao naše živote od 21. stoljeću“, kao neka vrsta kataloga u kojem ćete na jednom mjestu upoznati aktere cijele jedne osebujne scene i moći dobiti osnovne smjernice u širokoj paleti ponude u vlastitom traženju puta ka sreći, bez obzira na to imate li ozbiljnih zdravstvenih tegoba ili samo viška vremena koje bi nekako ispunili, a ne znate konkretno s čim.
Dakle, čak i knjiga koja je s namjerom pisana da ne daje nikakve životne recepte možda vam pomogne i više od onih kojima je to bio primarni cilj.
(Media bar d.o.o. 2022., 196. str.)
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
