Apsolutni prvaci zambijske psychedelic-garage-afro-rock scene iz ranih. 1970-ih u rekosnstruiranoj postavi isporučuju nastavak povratničkog albuma ‘Zango’.

Preklanjski povratnički album „Zango“ napokon je zaokružio jednu veliku priču iz zlatnog doba afričke vinilne diskografije. „SOGOLO“ je njegov legitiman nasljednik, snimljen u istom rasporedu uloga s dvojicom starih zambijskih rokera, četvoricom ponešto mlađih zapadnoeuropskih muzičara i gostovanjima svestranih zambijskih kantautorica Therese Ng’ambi i Hanne Tembo koje su preuzele inicijativu u četiri nove pjesme.
No, za sve ostalo što se vrti u 40-ak minuta albuma „SOGOLO“ opet je najzaslužniji 74-godišnji frontmen Emmanuel „Jagari“ Chanda. On je posljednji preživjeli iz originalne postave najvećeg Zamrock benda WITCH desetkovanog strašnom epidemijom AIDS-a. Od njegovih veterana Chanda je nažalost jedini dočekao izlazak monumentalnog četvorodjelnog box seta s 54 pjesme „We Intend to Cause Havoc!“ objavljenog 2012. godine na kalifornijskom retro labelu Now Again.
Apsolutni prvaci zambijske psychedelic-garage-afro-rock scene iz ranih 1970-ih zvučali su jednako impresivno u pothumnom reizdanju četiri desetljeća kasnije, pa se njihova zakašnjela globalna prezentacija izdvojila kao nezaobilazna tema na forumima afro revivalista. U euforičnim komentarima jasno se vidjelo kako je samo pitanje vremena kad će netko od oduševljenih poklonika entuzijastično krenuti za Zambiju tragom neprežaljenog benda.
U to doba Emmanuel „Jagari“ Chanda već se polako spremao za mirovinu koju je zaradio kao učitelj. Od nekadašnje pjevačke karijere imao je samo lijepe uspomene iz mladosti provedene u rudarskom gradu Kitwe, gdje je s ekipom iz škole i nekim starijim frajerima pokrenuo bend W.I.T.C.H poslije preimenovan u WITCH. Početni naziv bio je akronim za We Intend to Cause Havoc.
Zasvirali su u noćnim klubovima Kitwea i Lusake taman dok je prvi predsjednik Zambije Keneth Kaunda uvodio jednopartijski sistem i pokušavao izgraditi postkolonijalni nacionalni identitet prema socijalističkom modelu. Predsjednik Kaunda propisao je da zambijski radio mora emitirati 95% domaće muzike, što je bio možda odlučujući poticaj za naglu afirmaciju mladih Zamrock bendova koji su se u to doba furali na Beatlese, Stonese, Hendrixa, Cream i Grand Funk Railroad.
Zambijski Jagger (Jagari) predvodio je WITCH do 1976. godine kad se Zamrock scena počela nepovratno urušavati pod teretom ekonomske krize izazvane dramatičnim padom cijena bakra koji je bio glavni zambijski izvozni proizvod. Poslije njegovog odlaska WITCH je s novim članovima uplovio u mirnije afro disco vode, a iz te faze preživio je jedino klavijaturist Patrick Mwondela.
Konstrukcijsku obnovu benda osmislio je nizozemski basist i producent Jacco Gardner motiviran uspjesima box seta „We Intend to Cause Havoc!“ i kompilacije „Welcome to Zamrock! How Zambia’s Liberation Led to a Rock Revolution“. Nakon što je Gardner nagovorio na povratak Chandu i Mwondelu upražnjena mjesta u sekstetu popunili su švicarski gitarist Stefan Lilov, njemački gitarist J.J. Whitefield i nizozemski bubnjar Nico Mauskovic.
Brzo su se posložili u retro sastav koji je na koncertima uspješno zamijenio stari WITCH, a zatim je imaginarni flashback u 1972. godinu nadopunjen novim studijskim materijalom. Chandine kompozicije u Gardnerovoj produkciji donijele su perfektan spoj afroameričkih vokalnih harmonija, zambijskih tradicionalnih napjeva, starorokerskih riffova i tribalnih ritmova.
Rezultat prikazan na albumu „Zango“ bio je fascinantan, pogotovo u udarnoj pjesmi „Waile“ koja je izašla iz studija u Lusaki kao pravo remek djelo old school afro rocka. Novi album „SOGOLO“ baš nimalo ne zaostaje za naveliko hvaljenim prethodnikom. Za najavni singl i otvaranje albuma odabran je himnični proto-metal „Kamusale“ koji nepogrešivo priziva rani Black Sabbath.
Ima toga i u nastavku, gdje se gitaristi Lilov i Whitefield lako prepoznaju kao sljedbenici nenadmašnog Tonnya Iommia, ali album u cjelini mnogo više podsjeća na grandiozni 70’s jam session u kome bi se izmjenjivali Osibisa, Ginger Baker, kultni nigerijski rock bendovi BLO i Ofo The Black Company, detroitski psychedelic-soul-rock inovatori Rare Earth i neki izvođači popularne zambijske kalindula glazbe.
Moćan vokal Jagari Chande ostaje pokretačka snaga Zamrock revivala, međutim poslije njega u prvi plan dolaze mlađi ženski glasovi Hanne Tembo u kantautorskoj pjesmi „Tiponde Madzi“ i Therese Ng’ambi u „Set Free“. Posebna poslastica za afro tradicionaliste je kratka i efektna kalindula „Mbangula Sesa“ s kojom WITCH ispadaju iz samozadanih okvira Zamrocka i prelaze u puno širi kontekt klasične africane.
Ocjena: 9/10
(Partisan Records, 2025)