Prva nacionalna konferencija za izvođače u glazbenoj industriji u organizaciji Hrvatske diskografske udruge održana je utorak 6. rujna. Glavne teme bile su ‘Kultura streaminga: novo doba za izvođače’, ‘Novi zakon o autorskom pravu i srodnim pravima’ i ‘Praćenje emitiranja snimaka: prezentacija 1Played sustava’.
Prva nacionalna konferencija za izvođače u glazbenoj industriji u utorak je održana u hibridnom obliku, tj. online kako bi bila dostupna u što većem broju, prvenstveno, izvođačima, potom i ostalim akterima u glazbenoj industriji.
„Hrvatska glazba i glazbena industrija važan su dio kako kulture, tako i cjelokupnog gospodarstva Republike Hrvatske koja na godišnjoj razini ostvari nekoliko stotina milijuna kuna prihoda. Procjenjuje se da diskografi na godišnjoj razini ulažu oko 30 milijuna kuna u nove snimke i izvođače“, izjavila je u uvodnom dijelu konferencije Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a.
Cilj konferencije je nastojanje diskografa da budu još više transparentniji prema izvođačima kako bi oni imali priliku čuti i naučiti nešto novo te na taj način bolje razumjeli određene procese unutar glazbenog sustava, a također kroz izlaganja biti dodatno motivirani za neke buduće poslovne korake.
Goran Komerički je u ime HDU-a kao voditelj specijalnih projekata Udruge imao izlaganje na temu „Kultura streaminga: novo doba za izvođače“. Po polugodišnjim statistikama porast zarade glazbenog streaminga iznosi 21,4% u prvoj polovici 2022., a Komerički je pored niza studiozno pripremljenih statističkih podataka objašnjavao kako je personalizacija glazbe koju su donijeli streaming servisi potpuno revolucionalizirali pristup glazbi i promijenili slušateljske navike, pored toga što je streaming u velikoj mjeri suzbio potrebu za piratstvom.
Ono bitno za glazbenike Komerički je sažeo u nekoliko faktora na koje trebaju obratiti pažnju po pitanju prepoznavanja, jer je to ključno na streaming servisima. Naime, najveći broj korisnika traže željene pjesme i albume upisom izvođača. Za poboljšanje prepoznatljivosti, Komerički je sugerirao uređivanje i ažuriranje vlastitih izvođačkih profila na streamingu, naglašavajući i kako to utječe na izbor u uredničkim playlistama (što definitivno pojačava vidljivost), ali i to da su korisne informacije o predstojećim nastupima i posebice prednarudžbe albuma.
Komerički je naveo kako dvije trećine genracije Z otkriva glazbu na TikToku, s kojeg, ako je glazba kreditirana na pravi način, se posjećenost potom slijeva na servise poput Spotifyja, Tidala, Apple Musica i Deezera. No pored tih navika mlađe generacija, ističe kako je čak 70% kataloškog slušanja na streaming servisima, tj. najviše se traži stara glazba. 1990-te su statistički najslušanije desetljeće (iako se možda očekivalo da su to 1980-te). Zanimljivo je da je najviše streaming pretplata ostvareno u Meksiku, čak 67% u odnosu na broj stanovnika, kao i to da u SAD-u i zapadnoj Europi veliki udio streaming publike čini tzv. boomer generacija, no kako se statistički ide prema istoku, taj udio rapidno pada.
Što se tiče streaming navika hrvatske publike, najkorišteniji servis je YouTube, za drugo mjesto se bore Spotify i Deezer, dok je Apple Music na trećem mjestu.
Valentina Šokec iz odvjetničkog društva Šokec i partneri potom je tumačila novi zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, i to je sudeći po broju pitanja na koja je pred kraj konferencije odgovarala bila top tema. Šokec je sudjelovala u procesu kreiranja zakona, a također je sudjelovala u kontaktima s EU parlamentarcima i saborskim zastupnicima. Kako je rekla, novim zakonom se u početku išlo u smjeru dvije direktive, jedna o pravilima utvrđivanja vlasništva, a druga kako bi se postigla pravednije raspodjela prava u sferi digitalije, tj. od streaminga.
No hrvatski zakonodavac je pri donošenju novog zakona iskoristio šire ovlasti u reguliranju odnosa između diskografa i autora što je pak donijelo jedinstvene situacije, tj. probleme, u praksi u kojima se ne može pronaći rješenje iz prakse drugih, zapadnih, zemalja, a to je donijelo niz prijepora, prvenstveno između HDU-a s jedne strane i Hrvatske glazbene unije (HGU) koja progovara i u ime HUZIP-a koji raspolaže izvođačkim pravima s druge strane.
„Jako mi je drago da su izvođači pokazali ovako veliki interes za ovu temu jer pravila koja su uvedena ne postoje nigdje u svijetu i uvode neki sasvim novi poslovni model. Od strane pravne struke Zakon je već ocijenjen kao nedorečen pa je jako bitno da su izvođači upoznati i sa svim pravnim i poslovnim problemima koje donosi novi Zakon i da se na taj način izbjegnu sve sporne situacije. Svaki izvođač, bez obzira na povjerenje, treba biti pravno informiran kako se ne bi doveo u situaciju mogućih tužbi ako je svoja prava dvostruko dodijelio“, izjavila je Šokec.
Konkretno, izvođačke naknade bi trebale proizlaziti iz ugovora s diskografima, no to je promijenjeno. Zakon o obveznim odnosima (osnaženje), više ne idu preko diskografa, već preko tijela za kolektivno prikupljanje izvođačkih prava koji bi s glazbenicima ponaosob trebalo dogovoriti naknade. „Postavlja se pitanje što je proporcionalna naknada i kako je odrediti“, referirala se Šokec na to, obzirom da široki spektar različitog učešća glazbenika u snimljenoj glazbi.
Diskografima je zakonom određen rok od tri godine za prilagodbu starih ugovora, a pravo na ostvarivanje prava prelazi u ruke tijelu za kolektivno prikupljanje izvođačkih prava (u ovom slučaju HUZIP). Šokec je tu postavila i pitanje: „Zašto se individualno pravo ne vraća individualcima, već prelazi u ruke tijelu za kolektivno prikupljanje izvođačkih prava? To ne postoji nigdje u svijetu.“
Za one glazbenike koji s diskografima tek trebaju stupiti u poslovni odnos, ili pak nadopuniti stare ugovore, Šokec je rekla kako obavezno trebaju obratiti pažnju na pravni termin „pravo činjenja dostupnim javnosti“, jer je tu riječ o regulaciji digitalnih prava i pojavnosti na streaming servisima. Bez te stavke, digitalna prava nisu definirana, poručila je Šokec.
O tome kako pratiti vlastite prihode od emitiranja na konferenciji je govorio Ivan Božajić iz 1Played sustava. 1Played je učinkovit za praćenje emitiranja, time i za predikciju prihoda od prava ostvarenih emitiranjem. Božajić je predstavio kako 1Played „radi ispod haube“, kako je to slikovito dočarao, prije nego je krenuo u objašnjavanje pojama „audio fingerprinta“, tj. načina kako se pjesme algoritamski prate u prostoru radijskog i televizijskog etera. U svakom slučaju riječ je o korisnom alatu, tj. aplikaciji za svakog glazbenika.
Za kraj je ponovljeno kako je namjera da ova konferencija postane tradicionalna i da se njom obrađuju uvijek aktualne teme za sve dionike glazbene industrije.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
