‘Polet, zlatno doba raspada komunizma’ je neka vrsta kraće verzije Krušeljove na 730 stranica prostrte knjige ‘Polet, igraonica za odrasle 1976.-1990.’ iz 2015. godine. ‘Polet, zlatno doba raspada komunizma’ ima ‘samo’ 580 stranica (zajedno s galerijom naslovnica svih brojeva, od 0 do 426).
Je li Polet pogurao “zlatno doba raspada komunizma” ili je riječ o glorificiranom zlatnom dobu nečije mladosti, ispisane na stranicama novine koja je unatoč svim trzavicama i incidentima relativno udobno živjela na jaslama partijskog financiranja? Vjerojatno oboje.
Bilo je tu svega: ambiciozna zlatna mladež partijskih funkcionera udružila se tijekom “ludih sedamdesetih” s uličnim umjetnicima, buntovnicima i kulturnim vizionarima, stvarajući “usput” literaturu s kioska čije je značenje daleko više kulturno i fenomenološko, nego političko. Knjiga “Polet, zlatno doba raspada komunizma” donosi balans između ta dva, nerijetko neodvojiva svijeta, a kada i uranja u političko, čini to na jako zanimljiv način, pokazujući kako su raznorazni SKH-ovi, RK SSOH-ovi i SSRNH-ovi pokušali kontrolirati ono što je trebalo biti glasilo poretku odanih omladinaca. Uznemirujući se onda kada bi, recimo, naslovnica posvećena ubijenom Johnu Lennonu bila, namjerno ili slučajno, crno-bijela, baš kao i ona posvećena preminulom Titu.
Tako je Polet, između ostalog, križao politiku i popularnu kulturu, negdje između problematičnih Štulićevih anti-ruskih intervjua, borbe za “hašomanska prava” kao klasne borbe u svijetu noćnogradske diskriminacije i napada na čudoređe objavom golog penisa nogometnog golmana.
Ali Polet je bio možda najzanimljiviji u ulozi huba, sjecišta imena, pojava, talenata, genija i luđaka koji su uskakali jedni drugima u bendove, jednako brzo iskakali iz njih pa tako u hodu oblikovali novi zvuk. Uvelike inspirirani nastupom Pankrta u Zagrebu, zasvirali su okupljeni medijskom pratnjom revolucionarnog glasila za mlade pa tako stvorili neuništivi mit Novog vala s kraja jugoslavenskih sedamdesetih.
U knjizi “Polet, zlatno doba raspada komunizma” autor Željko Krušelj jezgru medijskog novovalnog zamaha nalazi u Poletovoj duplerici “Punk u HNK”, velikoj pohvalnoj reportaži svirke Prljavog kazališta, trijumfalnog dolaska nekih novih vremena. “Nije pretjerano ustvrditi da je ta Poletova duplerica bila pravi početak zagrebačkog Novog vala, jer nakon Prljavog kazališta znatni novinski prostor dobivaju i drugi bendovi kojima je tu ulogu namijenio kritičarski tandem Semenčić – Fras”, piše Krušelj. Mladi, jedva punoljetni Poletovi glazbeni kritičari Sven Semenčić i Vlatko Fras su doslovno kreirali novu scenu selekcijom, fokusom i hvalospjevima onih koji su prošli njihov filter. Polet je stao iza velikog koncerta u Domu sportova, gdje su Prljavo kazalište, Azra, Leb i sol, Paraf i Pankrti zajedno podijelili pažnju tisuća gladnih mladih ušiju. Polet je nakon toga organizirao i prvu veliku hrvatsku turneju Azre, a neki su njegovi novinari bili i menadžeri novovalnih bendova.
“Polet, zlatno doba raspada komunizma” je neka vrsta kraće verzije Krušeljove na 730 stranica prostrte knjige “Polet, igraonica za odrasle 1976.-1990.” iz 2015. godine. “Polet, zlatno doba raspada komunizma” ima “samo” 580 stranica (zajedno s galerijom naslovnica svih brojeva, od 0 do 426), a ponavlja uglavnom istu poruku: Polet je bio prvo omladinsko glasilo koje je komuniciralo “govorom ulice”, stvarajući specifičnu vezu s čitateljima, posebno s alternativnim kulturama koje su različite redakcije svesrdno podržavale. Nakon Novog kvadrata i stripaške revolucije, Polet je oblikovao i glazbeni Novi val, revolucionarizirao glazbenu i filmsku kritiku, fotografiju i dizajn te stvorio generaciju novinara koja je desetljećima kasnije drmala hrvatskim tiskanim prostorom.
O svemu tome Željko Krušelj piše s prve linije uspomena. Bogatu novinarsku karijeru započeo je upravo u Poletu, prvo kao dopisnik i reporter 1977., a od 1980. i kao urednik. “Polet, zlatno doba raspada komunizma” je njegov spomenar, ali i povijesna knjiga, spremnik informacija za današnje i buduće generacije kojima će zvučati pomalo nevjerojatno da je Polet živio u eri kada su duža kosa i nošenje jeans hlača bili politički problem, a njegova je ostavština i dalje opipljiva, čini se doslovno besmrtna.
(EDIT / 580 str. / 2024.)