Genijalna politička basna o neprolaznoj naravi tiranije i korupcije.
„Sve su životinje jednake, ali neke su životinje jednakije od drugih.” Ta upečatljiva rečenica velikoga Georgea Orwella savršeno sažima neprolaznu istinu o moći i korupciji koja obasjava književni i stvarni svijet od 1945. godine kad je nastala “Životinjska farma”. I osam desetljeća nakon prvog objavljivanja Orwellova genijalna basna jednako blista – bistra i oštra kao staklo, mudra i sućutna – u najnovijem hrvatskom prijevodu Marka Marasa i u izdanju Lumena.
“Orwell po prirodi nije bio pesimist ni pretjerano opsjednut politikom. Puno ga je toga zanimalo i vjerojatno bi bio vedar čovjek da je živio u manje bolnom vremenu. (…) Ali našim vremenom dominira politika, kao što je 4. stoljećem dominirala teologija, pa će Orwell biti zapamćen upravo po svojim političkim djelima – a nadasve po ‘Životinjskoj farmi’”, napisao je svojedobno jedan od najsvestranijih znanstvenika 20. stoljeća, nobelovac Bertrand Russell.
Književni i politički buntovnik
I uistinu, poznati engleski romanopisac, esejist i kritičar, rođen kao Eric Arthur Blair, proslavio se upravo djelima “Životinjska farma” i “1984”. Već je svoju prvu knjigu “Nitko i ništa u Parizu i Londonu” (1933.) objavio kao George Orwell (prezime je uzeo od lijepe rijeke Orwell u Istočnoj Angliji). S vremenom se toliko vezao uz pseudonim da su rijetki osim rodbine znali da mu je pravo prezime Blair. Promjena imena popratila je duboku promjenu u Orwellovu načinu života – od uzdanice britanskog imperijalizma postao je književni i politički buntovnik.
“Životinjska farma” politička je basna zasnovana na Ruskoj revoluciji i Staljinovoj izdaji njezinih ideala. Skupina domaćih životinja svrgne i otjera ljudske gospodare i izrabljivače, pa uspostavi vlastito egalitarno društvo. Pritom ih vode pametne i vlastoljubive svinje. Međutim, svinje potkopaju revoluciju nadahnutu uzvišenim idealima i uspostave diktaturu u kojoj vlada represivnije i bezdušnije ropstvo od onoga koje su nekad nametali ljudski gospodari. Usred bitaka, izdaja i prekršenih obećanja životinje nauče da revolucija ima svoju cijenu – i da je nisu svi spremni platiti.
Rukopis spašen u ruševinama
Tu divno napisanu političku alegoriju mnogi smatraju Orwellovim najboljim djelom, vrhunskom satirom mračnog lica moderne povijesti. Pisao ju je između studenoga 1943. i veljače 1944. Rukopis je zamalo uništen 1944. kad je njemačka raketa V1 razorila njegov londonski dom. Nakon što je satima kopao po ruševinama, Orwell je izvukao netaknuti rukopis.
Svijetu je u to vrijeme itekako trebala “Životinjska farma”. Sovjetski Savez postao je britanski saveznik u ratu protiv Njemačke, pa je svaka kritika Staljinova surova režima bila cenzurirana ili ignorirana.
„Mnogi intelektualci na ljevici i dalje su veličali Sovjetski Savez tvrdeći da su tamošnji montirani procesi, metode tajnih policija i pogubljenja po kratkom postupku preuveličani i nužni. No Orwell je Staljina oduvijek smatrao ‘odvratnim ubojicom’ i želio je ljudima to predočiti na snažan i dojmljiv način. Ali kako? Znao je da politički esej ne bi pročitao širi krug čitatelja, a tradicionalni roman morao bi dugo pisati. Tada se dosjetio: spojit će tradicionalnu poučnu basnu sa satirom Gulliverovih putovanja”, navodi urednica knjige i glavna urednica Lumena Miroslava Vučić.
Malo remek-djelo bez izdavača
George Orwell je u početku imao teškoća s nalaženjem izdavača za to malo remek-djelo. Predao je rukopis “Životinjske farme” nakladničkoj kući Faber & Faber, no odbio ga je jedan od direktora, pjesnik T. S. Eliot. Knjiga je napokon objavljena u kolovozu 1945., nakon svršetka rata. Knjižica je ubrzo postala nezaobilazan tekst u „hladnom ratu” (izraz je skovao sâm Orwell). Postala je i poprište tog sukoba jer je bilo različitih pokušaja da se potkopa i pogrešno tumači, napominje Miroslava Vučić te ističe da je “Životinjska” farma dojmljiva basna o naravi tiranije i korupcije koja vrijedi za sva vremena.
Kada je 1945. objavljena “Životinjska farma”, pisac je postao slavan i prvi put u životu imućan. Kupio je kuću na hebridskom otoku Jura u kojoj je napisao posljednje stranice glasovitog romana “1984”. Radio je kad god nije bio u bolnici zbog tuberkuloze od koje je na kraju i umro u jednoj londonskoj bolnici u siječnju 1950. godine.
Orwellova neprolazna alegorija o moći i danas je aktualna kao što je bila kada je prvi put objavljena. Nezaboravni likovi “Životinjske farme” nesmiljeno razotkrivaju političko licemjerje i opasnost da sloboda nestane zbog želje za vlašću. Novo Lumenovo izdanje te gorke, univerzalne satire može se nabaviti u svim knjižarama i webshopu Školske knjige.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
