Protekla godina bila je izuzetno produkcijski plodna i kvalitetna. Slijedi 20 najboljih serija počevši od 20. pa do 1. mjesta.
Godinu 2017. pamtit ćemo kao godinu tektonskih prevrata u Svetoj šumi, godinu u kojoj su žene konačno progovorile o seksualnom uznemiravanju i nasilju kojem su podvrgnute u svom privatnom i profesionalnom životu. Pamtit ćemo je i po nevjerojatno bujnoj televizijskoj produkciji u kojoj je većina serija bila posvećena upravo temi širokog spektra nasilja nad ženama, kao jednog od gorućih problema današnjice. S obzirom na činjenicu kako su upravo televizijske serije zbog svog karaktera trajanja jedan od najmoćnijih poligona za proizvodnju poželjnih društenih obrazaca, trudeći se publici pojačati sklonosti, izbore, identifikacije i iluzije učeći nas kakvi bismo trebali biti, izrazito je važno što je upravo industrija zabave prepoznala trenutak u kojem je potrebno djelovati kako se polovici svjetskog stanovništva ne bi dokinula sva dosad teško i krvavo izborena prava. Na ovoj će se listi upravo zbog te činjenice naći neke od najuspješnijih serija koje u fokusu imaju ženu, kao i neke koje su žene i kreirale.
20. “Mr. Mercedes” (Audience)
Vjerojatno dosad najuspješnija televizijska adaptacija nekog romana Stephena Kinga, prikazana na Netflixu, Audienceova “Mr. Mercedes” priča je o poremećenom manijaku koji nakon jezivog pokolja, koji neobično podsjeća na ovogodišnju stravu u Charlottesvilleu, izaziva umirovljenog policijskog detektiva na privatnu istragu. Ovaj serijski triler razvio je i za televiziju adaptirao David E. Kelley pa je, premda ju je producirao sam King, dramaturški ponešto drugačija od ostalih serija snimljenih prema ovom autoru, s nekom retro aurom kojoj osim spore dramaturgije pridonosi i glazba i činjenica da stari detektiv voli slušati vinile. Serija je prepuna zanimljivih likova koje autor pokušava humanizirati unatoč njihovim asocijalnim poremećajima, pa je se može promatrati i kao studiju karaktera, a zanimljivo je i da je puna suptilnog humora u dijalozima koji donekle ublažavaju jezivu temu.
19. “Ubice mog oca” (RTS)
Vrhunski producirana srpska serija, napeti je whodoneit krimić s lepezom izvrsnih likova, kako glavnih tako i sporednih. U centru je zbivanja mladi policijski inspektor Jakovljević (Vuk Kostić), beskompromisni policajac mcnultyjevskog tipa koji ne trpi autoritete, voli popiti i teško mu se skrasiti s jednom ženom, pa živi s majkom kao mnogi balkanski sinovi. Jakovljević pokušava riješiti brutalno ubojstvo mlade djevojke, kćerke poznatog tajkuna (Nebojša Glogovac), a usput i davno ubojstvo vlastitog oca, ali na tom putu gotovo na svakom koraku nailazi na razne prepreke korumpiranog društva prepunog sitnih kriminalaca, korumpiranih političara, interesa krupnog kapitala, mafijaša i narko-trgovaca i svih onih koji sudjeluju u borbi za novac i moć. U seriji igraju i neki od najvećih glumaca bivše nam države, poput Slavka Štimca koji glumi forenzičara i Mirjane Karanović kao ravnateljice policije. Prva je sezona završila izrazito napetim cliffhangerom, ali druga je započela s emitiranjem 18. prosinca, pa ne morate čekati godinu dana da saznate hoće li Jakovljeviću uspjeti raskrinkati kriminalnu hobotnicu.
18. “Senke nad Balkanom” (Kobra film & RTS)
Ove je godine iz srpske dramske produkcije proizašlo nekoliko vrijednih projekata koji komotno mogu stajati uz bok najkvalitetnijoj svjetskoj televizijskoj produkciji. Jedna od njih je svakako nova povijesna kriminalistička drama Dragana Bjelogrlića koja je uzburkala javnost. Osim što je sudjelovao u pisanju scenarija, Bjelogrlić režira i igra glavnu ulogu policijskog detektiva koji rješava seriju misterioznih ubojstava protkanih mističnim elementima. Ono što seriju čini posebno zanimljivom je to što je smještena u 1930-te godine na Balkan, koji je u to vrijeme između dva velika rata bio turbulentni poligon (nije li zapravo uvijek? op. a.) po kojemu su jurcali kralj, kozaci, VMRO, sitni kriminalci, visoki političari, krijumčari makedonskog opijuma i ruskog carskog nakita, crnorukaši, obavještajci, ustaše i razni drugi sumnjivi likovi nesmiljeni u borbi za moći. U seriji je oživotvoren i legendarni beogradski kvart Jatagan Mala koji je od nastanka nakon Prvog svjetskog rata funkcionirao kao kriminalna enklava unutar grada, u kojoj su cvjetale prostitucija, prodaja opijuma i kocka, imuna na policijske pokušaje čišćenja od poroka i nezakonja sve do 60-ih godina, kada je to uspjelo Titu. U “Senkama” igra i nekoliko hrvatskih glumaca, poput odličnog Gorana Bogdana, i Bojana Navojca u ulozi Ante Pavelića. Scenografija serije, režija i fotografija doista su impresivne, a sam je autor serije medijima obznanio da pregovara s nekim velikim svjetskim produkcijama za nastavak snimanja ove raskošne dramske serije koja vizualno evocira neki ovdašnji “Peaky Blinders”.
17. “Stranger Things” (Netflix)
Prošlogodišnji Netflixova hit serija, nadnaravni SF-horor kojom su braća Duffer poškakljala nostalgiju ostarjelih tinejdžera koji su poput njih odrastali u osamdesetima, u novoj je sezoni dobila malo mračniju atmosferu i ponešto ozbiljnije ruho. Iako je i dalje u pitanju svojevrsno ljubavno pismo izgubljenom djetinjstvu, serija više ne funkcionira samo kao pačvork referenci i posveta iz pop-kulture ’80-ih, već širi priču baveći se istovremeno i nekim neodgovorenim pitanjima iz prve sezone, kao i dubljom psihologizacijom likova koji su pomalo odrasli i zbog protoka vremena i zbog svega što su zajedno proživjeli i vidjeli. Neobično je neodoljivo gledati očiglednu sinergiju i prijateljstvo svih tih malih protagonista koje ćemo nastaviti pratiti i u pustolovinama već najavljene treće sezone.
16. “The Crown” (Netflix)
Nakon prošlogodišnjeg velikog uspjeha jedne od najskupljih Netflixovih produkcija, “The Crown” je ispunila visoka očekivanja i održala razinu kvalitete u portretiranju besmisla monarhije u suvremenom društvu. Zadržavši faktografsku točnost u prikazivanju kraljičine uloge u geopolitičkim pitanjima, druga se sezona ipak više fokusira na bračni odnos kraljice Elizabete i princa Phillipa, što otvara prostor za dekonstrukciju ličnosti glavnih junaka koji se, dok vladaju svijetom, moraju baktati i s vlastitim egom, zavistima, ljubomorom, usamljenošću, strahovima i svim tim profanim i smiješnim emocijama koje more svaku smrtnu osobu kojoj nije osnovni posao doživljavati se velebnom i svetom na braniku vjekovne tradicije.
15. “Master of None” (Netflix)
Nakon odlične prve sezone, američki je komičar Aziz Ansari u drugoj sezoni napravio još bolju seriju. Nakon bolnog prekida s djevojkom, u drugoj sezoni protagonista Deva nalazimo u Italiji gdje se uči raditi pastu. Potpuno izmješten iz očekivane pozicije patnika, Dev srdačno i otvoreno kroči kroz život s optimizmom mlade osobe koja se unatoč raznim emotivnim previranjima i životnim preprekama i neupjesima ne prepušta cinizmu, već se i dalje trudi zadržati nadu u ljubav i životnu radost. “Master of None” je mjestimično društveno angažiran, mjestimično tužan i bolan, a ponegdje i komičan, ali uvijek topao i optimističan prikaz života mladog muškarca koji si pokušava osmisliti budućnost u kaotičnom i nepredvidljivom svijetu.
14. “Halt and Catch Fire” (Hulu)
Saga o teksaškim geekovima i uglađenim sociopatima koja se iz Silicone Prairie preselila u Silicon Valley, meku kompjuterskog booma, ove je godine dobila svoj epilog. Posljednja sezona ove vrhunske, premda prilično podcijenjene serije, koju je AMC čak i ukinuo pa ju je preuzela Hulu produkcija, završava pričom o popularizaciji ideje World Wide Weba i, osim razvoja digitalizacije koja je promijenila kapitalizam u osamdesetima, tematizira ljubav prema ideji i kreaciji, prijateljstvu i timskom radu.
13. “13 Reasons Why” (Netflix)
Netflix je prošloga proljeća izbacio seriju “13 Reasons Why”, baziranu na istoimenom bestseleru autora Jaya Ashera iz 2007. godine. U priču nas uvodi naratorica Hannah, 17-godišnja djevojka koja je počinila samoubojstvo nakon serije nesretnih događaja s kojima se nije mogla nositi. Hannah svoje svjedočanstvo ostavlja na audio kasetama svima onima koji su na direktan ili indirektan način utjecali na njezinu kobnu odluku, a njezini shrvani roditelji tuže školu uvjereni da je Hannu do ove odluke doveo bulling koji je mogao biti spriječen. U glavnim su ulogama tinejdžeri, premda se ne može reći da je ovo serija isključivo za mlade. Osim samoubojstva mladih, ova serija problematizira neke od gorućih problema života u visoko-tehnološkom društvu današnjice, poput cyber-bullinga i bullinga općenito, silovanja, depresije, usamljenosti i otuđenosti, pa je preporučljivo da ju pogledaju i roditelji. Osim što je ova mini serija od 13 epizoda dramaturški zanimljiva, pa svaka epizoda predstavlja priču s jedne strane audio-kasete, ona je i lijepo snimljena i impresivno odglumljena. Valja upozoriti i da obiluje eksplicitnim scenama silovanja i samoubojstva, pa je mjestimično uznemirujuća i nije za one tankih živaca.
12. “Better Call Saul” (AMC)
U spin-offu serije “Breaking Bad”, priči o tome kako uslijed raznih okolnosti jedan pristojan odvjetnik i suštinski dobar čovjek silom prilike postaje onaj lik koji se besramno reklamira kao čistač svih problema kriminalaca i mafijaša svih vrsta, dosad smo postepeno gledali tu regresiju lika. No, nakon treće sezone, koja funkcionira kao konačni oproštaj s normalnim životom i moralnim načelima, posve je jasno da za likove više nema povratka (premda je to, naravno, jasno od samoga početka, budući da je ova serija predpriča serije koja je iznjedrila Saula). Pa premda ova serija, poput sestrinske joj “Breaking Bad”, obiluje okrutnošću i tugom, one su ovdje prikazane na neobično topao način, čemu je najviše pridonijela sjajna glumačka podjela i fantastičan scenarij koji iznenađuje duhovitošću i toplinom na posve neočekivanim mjestima.
11. “Narcos” (Netflix)
Ni nakon Pablove smrti “Narcos” nije izgubio svoju privlačnost, što jasno ukazuje na to da serija nije bila zanimljiva i gledana samo zbog prikaza mitologiziranoga glavnog anti-junaka Pabla Escobara i njegovog istrebljenja kojim se bavila u prve dvije sezone. Treća je sezona posvećena Cali kartelu koji se, za razliku od sujetnog Pabla, trudio svoju hobotnicu držati podalje od javnosti legitimizirajući se i kroz neke legalne poslove. Dinamična i narativno i režijski, realistično, gotovo dokumentaristički snimana, i s izvrsnom glumačkom podjelom, ova je Netflixova serija već treću sezonu u samom vrhu svjetske produkcije, a izazvala je i negodovanje i paniku na narko sceni, što je rezultiralo brutalnim ubojstvom suradnika serije koji je tražio lokacije za snimanje iduće sezone.
10. “The Leftovers” (HBO)
Jedna od najzanimljivijih serija posljednjh godina, ove je godine završila s emitiranjem. U posljednjem se poglavlju priča seli na drugi kraj planete, u Australiju. Distopijska drama o čovječanstvu koje je nakon neobjašnjivog nestanka dijela populacije zbog upletanja više sile izgubilo onu bahatu drskost i samosvijest imanentne ljudskoj vrsti, pa usput razvilo i brojne nove patologije, i dalje se bavi traženjem odgovora na pitanje što se zapravo dogodilo i zašto su neki nestali, a neki pošteđeni, tko je zapravo izabran, a tko gubitnik, ali i dalje je u fokusu tema snaga i različitost ljudskog duha na putu ka nepoznatom.
9. “Girls” (HBO)
Početkom ove godine HBO je emitirao posljednju sezonu megapopularne serije “Girls” koja nas je zabavljala i rastuživala posljednjih šest godina. Seriju, koji su mnogi kritičari prozvali “Seks i gradom” nove generacije, kreirala je Lena Dunham, koja je osim scenarističkog i redateljskog posla odigrala i jednu od glavnih uloga, onu Hannah Horvath, psihički nestabilne, narcisoidne, ali i briljantne djevojke u ranim dvadesetima koja u New Yorku pokušava pronaći ljubavno i profesionalno ispunjenje. “Girls” su serija koja kritički ogoljuje narcisoidnost američkih milenijalaca, generacije koja je uvjerena da je genijalna i kako joj je gotovo sve dopušteno, ali dekonstruira i mitove o ženskom prijateljstvu, ljubavi, talentu i savršenom ženskom tijelu. Snimivši nekoliko epizoda bez klasičnih zapleta u gotovo kazališnoj maniri, Lena Dunham se u seriji poigrava s ustaljenim normama američke dramaturgije, a istovremeno kroz šest sezona serije potpuno nesputano pokazuje vlastito nago tijelo koje nimalo ne nalikuje idealu ženskog tijela koje se inače može vidjeti na televizijskim ekranima ili u modnim časopisima. U posljednjoj sezoni serije Hannah se suočava s majčinstvom. “Girls” su u šest godina emitiranja već stekle kultni status, a tek ćemo imati priliku vidjeti revolucionaran utjecaj ove izvrsne serije na generacije žena koje tek trebaju stasati.
8. “Feud: Bette & Joan” (FX)
FX je producirao povijesnu antologiju “Feud” koja će tematizirati poznate zavade povijesnih ličnosti, a prva se sezona orijentirala na čuvenu zavadu između dviju zvijezda iz zlatnog doba Hollywooda, Bette Davis i Joan Crawford. Premda se oduvijek mislilo da je povod njihove zavade bila tek obična mržnja izazvana ljubomorom, ova je serija prikazala kako se u stvari radilo o velikoj, ženskoj boli dviju talentiranih glumica koje su se borile za svoje mjesto pod okrutnim holivudskim suncem koje nije jednakim žarom kao muške kolege grijalo već pomalo ostarjele žene koje su se našle u ovom surovom biznisu, što se nije previše promijenilo ni do današnjih dana. Osim Hollywooda, i mediji su također eksploatirali njihovu zavadu, manipulirajući i provocirajući njihove reakcije zbog veće gledanosti. U ovoj divnoj i tužnoj istinitoj priči i kritici Hollywooda u glavnim su se ulogama našle i snašle Susan Sarandon i Jessica Lang koje su odigrale ponajbolje role u svojoj profesionalnoj povijesti.
7. “Crazy Ex-Girlfriend” (The CW)
Treća sezona romantično-satiričnog mjuzikla američke komičarke Rachel Bloom premješta se u zonu dramedije. Glavna junakinja Rebecca Bunch, koju igra sama autorica, plahutala je kroz prve dvije sezone kao ekscentrična i simpatična čudakinja opsjednuta idejom o ljubavi s jednim konkretnim muškarcem, no nakon što se konačno pokaže kako je ta ljubav nedostižni konstrukt njezinog gladnog opsesivnog uma, razvojni proces njezinih neuroza rezultira psihičkim slomom. Pa iako je osnovna priča i dalje isprekidana masno satiričnim i urnebesno smiješnim glazbenim brojevima, likovi u ovoj sezoni prestaju biti tek karikature i počinju dobivati realističnu komponentu u nekima od najdirljivijih i potresnih trenutaka koji su ovu seriju, unatoč žanru, u trećoj sezoni prometnuli u ozbiljnu studiju mentalne bolesti.
6. “Better Things” (FX)
Nova sezona izvrsne serije koju su zajednički osmislili Pamela Adlon i Louis C.K. nastavila se na malo mračniji način baviti temom samohrane majke koja pokušava pomiriti majčinstvo i karijeru, a u sav taj kaos uklopiti i nekakav ljubavni odnos s muškarcem. Čini se kako je Pamela Adlon preuzela kormilo, jer je serija znatno manje smiješna nego u prethodnoj sezoni i dublje zadire u neke ekskluzivno ženske probleme i strahove kroz prikaz četiriju generacija žena u obitelji. Nova sezona “Better Things” fokusirana je na obiteljske odnose narušene obiteljskim tajnama, ali unatoč turobnoj temi i dalje uspijeva zadržati šarm, optimizam i toplinu u nekim od najboljih televizijskih trenutaka ove godine.
5. “The Deuce” (HBO)
Najnoviji uradak Davida Simona, autora bezvremenog klasika “The Wire”, baziran je na romanu Georgea Pelecanosa, koautora serije koja tematizira period sedamdesetih godina u New Yorku u kojemu su prostitucija i porno industrija doživljavale svoj vrhunac. Simon ponovo u sebi svojstvenoj naturalističkoj maniri portretira ono nedavno vrijeme u kojemu je žena bila doživljavana i tretirana kao vlasništvo, njezino tijelo kao roba, a tjelesno se eksploatiranje smatralo legitimnim (premda ne i legalnim) poslom koji, poput bilo kojeg drugog biznisa, ima svoje ekonomske zakonitosti, opasnosti i pritiske. Smjestivši priču na Times Square, onodobno leglo prostitucije, a današnju šarenu turističku meku za fotografiranje pod neonskim reklamama, Simon se usudio prikazati mračnu stranu glavnoga grada kapitalizma i nasilja koje se danas prividno povuklo s nekoć razularenih ulica okrutnog metropolisa, nakon Giullianija očišćenog i steriliziranog od svake nepoćudnosti. Mnogobrojni likovi tumaraju nevjerojatno scenografski stiliziranim ulicama grada, upuštajući se u razne mutne poslove samo kako bi preživjeli, taman pritom ubili drugu osobu ili neka svoja moralna načela, pod uvjetom da ih uopće i imaju. Ako se ovako nastavi i u sljedećim sezonama, možemo komotno očekivati još jednu Simonovu ozbiljnu sociološku studiju koja će se ravnopravno postaviti uz bok kultnoj “The Wire”.
4. “Mindhunter” (Netflix)
Vrhunski Netflixov krimić koji je ove godine doživio premijeru, priča je o duboko ukorijenjenoj mizoginiji i počecima profiliranja zločinaca uvelike orijentiranih na uništenje žena. Kronotop priče je Amerika u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća, u ono doba prije nastanka termina ‘serijski ubojica’, kada je FBI još uvijek s prezirom gledao na biheviorizam i psihologiziranje zločinaca, smatrajući da je posve nevažno zašto sociopati i psihopati čine to što čine. Četiri epizode “Mindhuntera” režirao je David Fincher, davši joj svoj tipični noir štih i jezovitu, napetu atmosferu iščekivanja zla koje potmulo bubnja ispod površine tražeći načine da se manifestira.
3. “BoJack Horseman” (Netflix)
Crnohumorna animirana serija o antropomorfiziranom konju, zaboravljenoj zvijezdi lošeg sitcoma iz devedesetih, raste svakom novom sezonom i bez pretjerivanja se može reći kako jede za doručak mnoge ozbiljne igrane serije koje se bave sličnim temama. U četvrtoj sezoni “BoJack Horsmana”, znatno mračnijoj od prethodnih, portretirana je turobna obiteljska povijest koja je i glavni uzrok današnjeg BoJackova depresivna stanja zbog kojeg se teško nosi sa životom, a autori su toliko duboko otišli u srž problema depresije i obiteljskih konstelacija da je teško zadržati suze gledajući je, čak i ako se osobno ne možete poistovjetiti s ovim problemom.
2. “The Handmaid’s Tale” (Hulu)
Distopijski roman Margaret Atwood “The Handmaid’s Tale” (Sluškinjina priča) iz 1985. godine ove je godine dobio svoju serijsku ekranizaciju. I to kakvu! U pitanju nije samo vrhunski adaptirana, režirana, snimljena i odglumljena serija, ona predstavlja i značajan prilog jednoj od najvažnijih globalnih društvenih rasprava današnjice. Priča je to o represivnoj teokratskoj diktaturi Gilead, smještenoj na teritoriju nekadašnjih SAD, u kojoj je sve podređeno produžavanju vrste kojoj uslijed ekološke katastrofe prijeti istrebljenje i u kojoj ispaštaju svi, ali ponajviše plodne žene izložene sistemskom i sistematskom silovanju. Premda je prva sezona završila na mjestu gdje završava i sam roman, serija je obnovljena za novu sezonu u kojoj će se vjerojatno detaljnije razraditi čitav taj poremećeni distopijski univerzum koji bi se, ako ne budemo jako oprezni, doista mogao preliti i u stvarnost.
1. “Twin Peaks: The Return” (Showtime)
U kaosu beznadnog očaja koji su nam David Lynch i Mark Frost isporučili najnovijom sezonom “Twin Peaksa” u samom centru preokupacije autora je nasilje, i to prije svega nasilje nad ženama. Očekujući vjerojatno kako će nastavak više sličiti onoj stiliziranoj slapstick sapunici prepunoj humora što je ublažavao potmulost zla koji je u srži teme serije koja je prije četvrt stoljeća revolucionirala televizijsku produkciju, mnogi je stari fan ostao zabezeknut, pa i razočaran novim nastavcima serije u kojoj se Lynch hrabro poigrava svim ustaljenim dramaturškim normama. U Lynchevom onirizmu sve se odvija gotovo kao u realnom vremenu, što gledatelje navikle na filmsko vrijeme zbunjuje, gotovo kao i dominacija nadrealnog koja stvara efekt začudnosti u dosadnom i bezdogađajnom realnom. Osim scenarija, režije i glumačke role, Lynch je u seriji brižljivo dizajnirao i zvuk koji uvelike evocira stravu, pa je čak izdao i upute za gledanje u kojima preporuča da se serija za potpun doživljaj gleda u mraku sa slušalicama na ušima. Unatoč gomilanju pitanja bez odgovora, ponovo je uspio zadržati znatiželju i pažnju gledatelja, a mnogi su priznali i kako su je gledali bez razumijevanja samo zbog koncertnih izvedbi raznih izvođača koje je ukorporirao u svaku epizodu serije kao postupak prekidanja napetosti. Razumjeli ga ili ne, bio vam zabavan, začudan ili dosadan, obnovljeni “Twin Peaks” ponovo figurira kao groundbreaking proizvod popularne kulture, a mnogi se kritičari slažu i kako je u pitanju umjetničko djelo kakvo se još nikada dosad nije vidjelo na televiziji i koje će zasigurno ostaviti traga na budućnost dramske produkcije.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
