Nova knjiga razgovora slavnog američkog lingvista i političkog aktivista Noama Chomskog donosi dvanaest intervjua o sve većim prijetnjama demokraciji koje je vodio američki novinar David Barsamian u razdoblju od sredine 2013. do 2017., što znači da pokrivaju drugi mandat Baracka Obame i sam početak mandata Donalda Trumpa.
David Barsamian i Noam Chomsky objavljuju ovakve razgovore u knjigama svakih nekoliko godina, pa je tako posljednja knjiga pod nazivom “Sustavi moći” objavljena prije četiri godine, a kod nas ju je, kao i “Globalno nezadovoljstvo”, objavila Naklada Ljevak. Te knjige intervjua ujedno služe i kao rekapitulacija svega što Chomsky sam objavljuje u međurazdoblju, a riječ je u prosjeku oko dvije knjige godišnje, što je s obzirom na njegovu poodmaklu dob (ove godine navršit će devedeset godina) nevjerojatno mnogo.
U usporedbi s djelima Chomskog, razgovori s Barsamianom djeluju sažeto i pitkije, a novinar pitanjima usmjeruje starog kolegu i ne dopušta mu da previše vrluda ili se preminuciozno bavi temama koje ga u tom trenutku zaokupljaju, kao što je bio slučaj primjerice u njegovoj recentnoj knjizi “Tko vlada svijetom?” iz 2016. godine. Barsamian dopušta Chomskom da jasno izrazi svoje dobro poznate stavove i razgovijetno ih ponovi kad god osjeti potrebu, od poslovičnog inzistiranja na činjenici da je rat protiv terorizma upravo najzaslužniji za generiranje terorističke prijetnje, pa do potrebe za organiziranjem masa kao glavnim lijekom za bolesti demokracije koje danas guše slobodu na zapadu.
Chomski i Barsamian zajedno će proći kroz političke zavrzlame ne samo Sjedinjenih Država i Europe, već i Južne Amerike, Bliskoga istoka, pa sve do Sjeverne Koreje. Stavovi Chomskog su već naširoko poznati i rijetko se mijenjaju, a njegovo inzistiranje na grijesima sustava moći i zlu kapitalizma jednakom snagom iritiraju jedne i nadahnjuju druge, što se s ovom knjigom zasigurno neće promijeniti.
Najzanimljiviji dio “Globalnog nezadovoljstva” čine posljednji razgovori sabrani u knjizi, a to su oni održani neposredno prije, za vrijeme i nekoliko mjeseci nakon izbora Donalda Trumpa za četrdeset i petog predsjednika Sjedinjenih Država. Chomsky je poslovično oprezan prema američkoj politici, te smatra da se opcije dijele na centrističke konzervativce u vidu Demokratske stranke, te krajnje desne luđake republikance koji su spremni uništiti svijet zbog profita. Jedini tračak nade vidio je u pokretu koji je začeo Bernie Sanders, a koji bi u budućnosti mogao okupiti pravo biračko tijelo, radnike i siromašne te tako donijeti određene promjene koje su prijeko potrebne za preživljavanje društva.
Chomsky smatra kako Trump svojim stvaranjem vijesti putem Twittera zapravo stvara distrakciju od svoje jedine politike, a to je omogućavanje gotovo kataklizmičkog razaranja okoliša. Njegova vizija budućnosti ledi krv u žilama, jer smatra kako bi nedostaci resursa mogli dovesti i do nuklernog rata između Pakistana i Indije, a potom i cijelog svijeta. Knjigu “Globalno nezadovoljstvo” treba dakle shvatiti kao još jedno o nizu upozorenja, crvenu zastavu u oceanu crvenih zastava koji se podiže u posljednje vrijeme, otkako Trump sjedi u Ovalnom uredu. Ali ova nas ne upozorava na prijetnju fašizma i ne brine se za igre moći u Američkoj unutarnjoj politici, već više upozorava na činjenicu da bi nam uslijed tih i takvih igara veoma malo moglo ostati od planeta na kojem se te igrice odvijaju.
(Naklada Ljevak, 248 str., prijevod: Damir Biličić, ožujak 2018.)