Mostar Sevdah Reunion dolazi u Zagreb, u subotu 22. rujna u Boogaloo, osvježen s dvoje novih pjevača Milutina Sretenovića Sretu i Antoniju Batinić. Sa Sretom je grupa objavila novi album ‘The Balkan Autumn’. O novitetima, ali i bogatoj i uspješnoj karijeri sastava iz susjedne Bosne i Hercegovine razgovarali smo s njegovim vođom i osnivačem Dragijem Šestićem.
U vašoj dugogodišnjoj karijeri radili ste s legendarnim pjevačkim imenima između ostalih i s Ljiljanom Buttler i Šabanom Bajramovićem, no koja je priča sa Sretom i kako je Mostar Sevdah Reunion počeo raditi s njim?
Dragi Šestić: Sve je krenulo slučajno. Roditelji su mi rekli da potražim na YouTubeu emisiju „Nikad nije kasno“ u kojoj se pojavio Sreta. To sam i uradio. Već nakon par taktova pjesme od Šabana Bajramovića “Sajbija”, sa Sretinim prepjevom bio sam siguran da se radi o unikatnom pjevaču nevjerovatnih glasovnih mogućnosti i karizme. Odmah sam javio našem menadžeru Jovici Dimitrijeviću da pokuša da ga nađe i stupi u kontakt s njim. Par dana nakon toga smo se već našli u Beogradu i dogovorili suradnju.
Sreta je pjevač stare garde, dakle, spada među one koji su morali pjevati sve kako bi preživjeli surovi kafanski život. On je putujuća enciklopedija.
I u konačnici zašto Sreta, koji je nije toliko poznat široj publici?
Dragi Šestić: A zašto ne? Sad je poznat i bit će još poznatiji. Šalim se. Sreta je pjevač stare garde, dakle, spada među one koji su morali pjevati sve kako bi preživjeli surovi kafanski život. On je putujuća enciklopedija. Pjevao je sa svim poznatim pjevačima iz regiona i svi su ga znali. Čovjek, nažalost, nije imao samo malo sreće.
Koliko je teško pronaći pjevača sevdaha danas kad je riječ o Mostar Sevdah Reunionu, tj. kojim specifičnostima težite?
Dragi Šestić: Pa jako teško. Pogotovo nekoga tko bi nama odgovarao i „shvatio“ koncept Mostar Sevdah Reuniona. Međutim, imali smo sreću da u jednom kratkom periodu počnemo saradnju sa čak dvoje vokalnih solista. Osim Srete, mi smo u naše redove primili mladu i nevjerovatno talentovanu Kuprešanku Antoniju Batinić sa kojom smo nedavno izbacili i novi video spot „Srdo moja“ i sa kojom ćemo uskoro ući u studio da radimo novi album.
Kako je došlo do naziva za novi album „The Balkan Autumn“, tj. „Balkanska jesen“?
Dragi Šestić: Još dok sam preslušavao smiksani materijal i pokušavao da poredam pjesme na njemu, osjetio sam da se radi o pomalo mračnom albumu. Uz to, pošto album izlazi i na zapadnom tržištu, nekako se sam naziv albuma i otvorio – Balkanska jesen. Mislim da je svima jasno o kojoj vrsti glazbe će se raditi.
Svjedoci smo i ekspanzije sevdaha koji se pokazao zahvalnim za stapanje i kombinacije s drugim glazbenim formama i stilovima. Pratite li rad mlađih kolega poput Damira Imamovića, Amire Medunjanin, Bože Vreće?
Dragi Šestić: Pa pratim samo ono što naiđe po društvenim mrežama pa mi „naleti“ na stranicu Facebooka.
Manje je poznato da je Amira Medunjanin pjevala u Mostar Sevdah Reunionu. Sjećate li se tih vremena?
Dragi Šestić: Naravno. Mi smo svijetu predstavili Amiru na našem albumu „A secret gate“, gdje je otpjevala jednu sevdalinku „Mujo đogu po mejdanu voda“. Dobili smo izuzetno dobre reakcije na to njeno gostovanje, pa sam se odlučio da joj produciram cijeli album pod nazivom „Rosa“. Album nije potpisan pod „Mostar Sevdah Reunion presents Amira“, iako su većina muzičara na tom snimanju bili članovi tadašnjeg MSR-a, samo iz razloga da ne bi došlo do zabune na world music sceni pošto smo tada, već uveliko, bili na turneji sa Ljiljanom Buttler. Uz dogovor sa Amirom, planirana je njena nezavisna karijera od Mostar Sevdah Reuniona. Pojavila se samo na par koncerata sa nama, ali to je bilo s par pjesama i više promotivnog karaktera za nju.
Mostar Sevdah Reunion ujedno je bio prvi uspješni glazbeni projekt s ovih prostora u okviru world music scene. Pojednostavljeno, kad gledate unazad, jeste li imali više sreće ili pameti, ili je sve bio suukus jednog i drugog u pravom trenutku?
Dragi Šestić: Pa mora tu biti pameti –jer ideja je ta koja sve vodi i nosi. Bez nje nema ničega. Ne bih ulazio u studio i sve pokrenuo da nisam vjerovao u ono što radim. Evo, najbolji vam je primjer i ovaj projekat sa Sretom. Većinom su komentari bili: ‘šta će nam on, kao na zalasku karijere, ne zna ga niko, itd.’.međutim… Dakle, moraš vjerovati u ono što radiš. I ako se tu još poslože neke stvari kao što su pravo vrijeme za pojavljivanje, nailazak pravih ljudi u životu, onda je sve moguće.
Tko je od stranih imena imao najveći utjecaj u tom svijetu, tko je među prvima shvatio potencijal Mostar Sevdah Reuniona?
Dragi Šestić: Na Zapadu, prvi ljudi koji su shvatili naš koncept su bili baš oni koji su činili, a i sad čine, osim pokojnog Charllie Gilleta koji je, dok je bio živ bio vodeći DJ na BBC-u za world music, novinarski autoriteti world musica Andy Crownshow, Simon Broughton i Kim Burton, svi iz Velike Britanije. Moram reći da je prvi čovjek s naših prostora bio Zlatko Gall. Dok je cijela sarajevska scena bila u nekom čuđenju šta to mi radimo, nama je gospodin Gall, za prvi album, dao 5 zvjezdica u Feral Tribuneu sa recenzijom preko cijele stranice, a onda sve to ponovio dvije godine poslije, uz još veći, za naš drugi album koji smo tada uradili sa pokojnim Šabanom Bajramovićem.
Zanimljivo je da ste u početku karijere i vi otkrivali sevdah, tj. da to nije od djetinjstva pa nadalje bio ‘vaš svijet’, je li vas u tom kontekstu možda i plašio uspjeh?
Dragi Šestić: Imao sam sreću da mi je otac veliki diskofil, tako da sam odrastao slušajući sve vrste glazbe. Od španjolskog flamenca, portugaskog fada, francuskih šansona, talijanskih kancona, jazza, bluesa, ruskih horova, mariacha iz Meksika, a sevdah je uvijek bio nekako tu. Malo na radiju, na TV-u, po restoranima… I ušunjao se polako u moj život. Nisam toga bio ni svjestan mnogo. Iskreno, nisam se plašio ni uspjeha ni neuspjeha. Jednostavno u momentu stvaralačkog zanosa čovjek samo razmišlja o svom djelu, a ne o tome hoće li uspjeti ili ne. To tada nije važno.
Koncertnog iskustva imate sa svih kontinenata, ako se ne varam. Koje nastupe pamtite kao neobične iz nekog razloga, jer bili ste ambasadori tog zvuka i pred mnogima svirali glazbu koju dotad nisu čuli?
Dragi Šestić: Pa svi oni „prvi koncerti“ po zemljama koje bi nas ugostile bili su neobični. Jer smo baš bili i pioniri tog zvuka, ali i ambasadori jedne zemlje koja je do tada bila poznata samo po prizorima iz rata koje su ljudi svakodnevno gledali na svojim TV prijemnicima. Počeli smo prikazivati neku drugu stranu Bosne i Hercegovine i ljudi su nas u svim dijelovima sa oduševljenjem prihvaćali.
S Mostar Sevdah Reunionom krenula je i priča o vašem Snail Recordsu. Što vam važno kad ste u ulozi diskografa i u konačnici zašto ste se prihvatili i tog posla?
Dragi Šestić: Moji producentski apetiti su bili sve veći. Želio sam da radim nove projekte, međutim naša tadašnja izdavačka kuća je bila već završila planiranje budžeta za tu 2002. godinu i shvatio sam da moram da čekam bar godinu dana za ostvarenje novog projekta – to je bio album sa Ljiljanom Buttler. Nisam to mogao, a ni želio da čekam. Pokrenuo sam vlastitu izdavačku kuću i krenuo u avanturu zvanu Snail Records. Ovaj Snail (puž) u imenu je omaž najvećem balkanskom bluesu , čuvenoj pjesmi pokojnog Šabana Bajramovića „Pitao sam malog puža“. A puž je i pomalo spor, tako da svi novi projekti i izvođači znaju da ne mogu preko noći da napravim čuda.
Uskoro ćete imati veliki koncert u zagrebačkom Boogaloou, što mi iz naše perspektive možemo tumačiti i kao povratak Mostar Sevdah Reuniona. Vjerujem da će materijal s novog albuma biti u prvom planu kao i vokalno predstavljanje Srete i Antonije, stoga koliko prostora će biti za stariji proslavljeni materijal?
Dragi Šestić: Povratak u Zagreb- DA! Ali, mi smo bili stalno prisutni na sceni, pogotovo Hrvatskoj. Odradili smo koncerte od Osijeka, Vukovara, Slavonskog broda, Vikovaca, pa sve do Splita, Dubrovnika, Pule… Zašto Zagreba nije bilo zadnjih godina? Stvarno ne znam. Ali znam da će biti noć za pamćenje. Zagrepčani će čuti jedan osvježeni Mostar Sevdah Reunion, koji će predstaviti dva izvanredna vokala Milutina Sretenovića Sretu i Antoniju Batinić.