Borba za internetski prostor se nastavlja. Prošli tjedan izašla je i na ulice Varšave, kao što su izašle informacije i o ACTA-i.
Dok se u Americi dizala prašina oko SOPA-e i PIPA-e, ispod tepiha je izvučena slična prijetnja ugrožavanja slobode na internetu koja je potiho spremana na Starome kontinentu još od 2008. godine, a trebala bi biti ratificirana 31. ožujka 2013. godine. Riječ je naravno o famoznoj ACTA-i o kojoj je protekli tjedan bilo dosta govora. Anti-Counterfeiting Trade Agreement, skraćeno ACTA predstavljen je kao trgovinski sporazum protiv krivotvorenja.Osmišljen je kao dalekosežan akt širokog spektra koji usklađuje međunarodne standarde zaštite autorskih prava u filmskoj, glazbenoj, modnoj i farmaceutskoj industriji. Mehanizmi po kojima bi ACTA djelovala slični su onima SOPA-i.
Mnogi upućeni tvrde kako je u pitanju puno sofisticiranije oružje za zadiranje u privatnost korisnika interneta pomoću kojeg bi se veliki dio kontrole i odgovornosti prebacio na internet providere. A protivnici sporazuma među koje se svrstavaju i hakerski pokret otpora Anonymous tvrde kako će ACTA služiti, ne samo za blokiranje piratskog sadržaja na internetu, već i onoga nepoćudnog za vladajuće elite čime će se u potpunosti ugroziti ljudska prava i slobode, jer ako bi svi bili pod prismotrom, to znači da su svi sumnjivi, a time i krivi dok ne dokažu nevinost, dok bi vlasnici brandova i snage sigurnosti posjedovali veliki niz ovlasti i metoda za uspostavljanje kontrole po vlastitim pravilima.
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=-DeoBN8y-5Y[/youtube]
Lista zemalja koje su potpisale ACTA-u je šarolika od onih razvijenih među koje spadaju SAD, Japan, Južna Koreja, Kanada, Australija, Novi Zeland i Singapur, ali i nerazvijeni Maroko. U Europskoj Uniji se iz predostrožnosti krenulo s parcijalnim potpisivanjem, a među prvima ACTA-u je potpisala poljska vlada, što je izazvalo ulične prosvjede u Varšavi ispred Ureda Europskog parlamenta u utorak 24. siječnja. Prosvjednici su opružili svoju vladu da je tajno pregovarala o aktu koji do tada nije bio poznat javnosti. A uslijedili su i hakerski napadi i blokiranje internetskih stranice određenih poljskih državnih institucija. Prosvjedu se pridružio i dio poljskih parlamentaraca koji su u parlamentu imali na licu maske popularnog lika V-a iz stripa i filma „V for Vendetta“.
No Poljska vlada nije bila sama jer je sporazum potpisalo još 22 članice EU-a, svi osim Njemačke, Nizozemske, Cipra, Estonije i Slovačke. Francuski europarlamentarac Kader Adif dao je ostavku i priključio se prosvjedu optužujući EU da nije organizirala ni javnu raspravu po pitanju usvajanja ACTA-e – sporazuma koji ukida slobode i koje se neće moći kontrolirati ni nadzirati. Također je optužio u EU desničare da su sumnjivim manevrima, koji su uključivali potpuni zaobilazak institucija civilnog društva kao i prikrivanje važnih informacija, ubrzali proces ratifikacije prije nego je europska javnost uopće mogla saznati o čemu je riječ.
Činom potpisivanja ACTA nije automatski stupila na snagu jer je Europski parlament mora izglasati, što je planirano za ovo ljeto, dakle godinu dana prije od predviđenog roka planirane ratifikacije. No o tome da Europski parlament treba uopće imati neku ulogu u ozakonjenju ACTA-e izjasnila se Obamina administracija koja zastupa tezu da je riječ o izvršnom sporazumu koji sam po sebi već ima zeleno svjetlo kad ga je neka od vlada zemalja EU-a potpisala.
S piratske strane pak dolazi puno dalekosežnija odluka u mijenjanju svijeta u bliskoj budućnosti zahvaljujući tehnologiji u kojoj će trgovačka slika današnjice izgledati potpuno racionalnija, ako se ta vrsta predviđanja počne ostvarivati. Ustvari već se počela ostvarivati. Dalje>>
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
