‘Točku na i’ aktualne kulturno-virusne afere – u kojoj se na jednoj strani našla glazba utjelovljena u liku Nine Badrić, a na drugoj dio naroda koji bi nju i slične rado vidio u polju kako vadi krumpire – pokušali su staviti u Azimutu.
U šibenskom klubu, naime, danas poslijepodne osvanula je kompletno postavljena pozornica, tzv. Green Stage. No, nastupiti neće nitko jer bitan dio opreme nedostaje. Nema zvučnika! Umjesto njih, vodstvo Azimuta postavilo je krumpire, u kašetama i izvan njih.
Povod je jasan. Javna pobuna Nine Badrić protiv mjera koje ograničavaju i zapravo onemogućavaju koncerte, a time i uzimaju kruh iz usta glazbenika te kontra-reakcija u vidu sad već najpoznatijeg komentara u državi u kojem se Ninu i kolege glazbenike poziva da kopaju krumpire i ne ridaju nad svojoj sudbinom.
Izvrgavanje glazbenika i njihovog posla ruglu, omalovažavanje značaja kulture i svođenje prioriteta na puko prehranjivanje, put je ka polaganoj ali sigurnoj predaji i kulturološkom izumiranju.
Azimut, s druge strane, od svojih početaka, vodi sasvim drugačiju borbu. Bez previše komercijalne logike i kapitalističkog promišljanja, klub već godinama svoj unikatan prostor daje na korištenje ne samo slabo vidljivoj, nezavisnoj i šarolikoj glazbenoj sceni, već ruku podrške pruža i slikarima, fotografima, književnicima, kvizašima, umjetničkim profesionalcima i amaterima, brojim udrugama i kreativnim pojedincima svih vrsta.
Stoga su krumpiri na mjestu zvučnika i pred mikrofonom, koji su danas osvanuli na livadi ispred kluba, još jedan vapaj za potporu glazbenicima i općenito kulturnjacima, čiji je posao, čini se, u ovoj korona-krizi još jednom prepoznat kao zadnja rupa na svirali bez koje se može. No, pokušate li živjeti bez glazbe, shvatit ćete da je to zapravo nemoguće. Poludjet ćete od tišine.
Krumpiri ispred Azimuta su tišina koja bi mogla zavladati zvučnicima širom države.