Nakon 11. tematske sjednice održane u utorak zahuktao se sukob na relaciji Hrvatska glazbena unija – Hrvatska diskografska udruga.
U utorak je održana 11. tematska sjednica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije kojoj su prisustvovali predstavnici glazbenih izdavača (Hrvatske diskografske udruge) te predstavnici izvođačkih organizacija (Hrvatske glazbene unije), članovi saborskog Odbora, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac, Ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek, te glazbenici Nikša Bratoš i Neven Frangeš ispred Hrvatske glazbene unije i Tonči Huljić i Jasenko Houra ispred Hrvatske diskografske udruge, a koja je održana na prijedlog ministrice Obuljen-Koržinek.
Prije četiri mjeseca je održana saborska rasprava gdje je bio predstavljen prvi prijedlog novog Zakona, gdje su saborski zastupnici, predstavnici svih političkih opcija (vladajuće većine kao i opozicije) istaknuli disbalans u prijedlogu po kojem prava glazbenika izvođača nemaju adekvatnu zaštitu. Predsjedavajući je odredio da prvo svoje polazišta predstave predstavnici diskografa, potom izvođača nakon čega je trebala uslijediti rasprava.
Maja Vidmar Klarić, direktorica Hrvatske diskografske udruge, je u svom nastupnom izlaganju rekla kako diskografi u potpunosti podržavaju prvi prijedlog Zakona te da se protive, kako oni vide, uvođenju novih prava.
Na njezino izlaganje se nadovezao Tonči Huljić, također kao predstavnik diskografa, koji je optužio izvođačke organizacije HGU i HUZIP kao remetilački faktor u hrvatskoj glazbenoj industriji. Posebice je apostrofirao, po njegovim stanovištima, želju „session“ glazbenika da se žele naplatiti za svoj rad dva pa i više puta, usporedivši njihov doprinos u kreiranju snimke s „parketarima“ u gradnji nekog hotela.
Nikša Bratoš, predsjednik Hrvatske glazbene unije je kazao da se Zakon donosi zbog obaveze Hrvatske, kao članice Europske unije, da implementira Direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu naglasivši da je osnovna intencija direktive – zaštita pojedinaca, kako autora tako i izvođača. Dosadašnja praksa štiti trgovačka društva (diskografe) u odnosu na kreativce. U svom kratkom izlaganju (svi su bili limitirani na petominutna izlaganja) je istaknuo da komadne prodaje više nema nego se u digitalnom okruženju radi o licenciranju, pravu na slušanje te se ne mogu primjenjivati ugovorne odredbe o prodaji. U tom smislu je konzumacija streaming servisa (Youtube, Deezer, Spotify i ostalih preko 23o servisa) slična slušanju radio i tv programa. A u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj je priznat model da izvođači i diskografi dijele naknadu od radija i televizije u odnosu pola / pola.
Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica i predstavnica izvođačkih organizacija je naglasila kako je Direktiva prepoznala problem izvođača koji su u nepovoljnom i neravnopravnom pregovaračkom položaju spram diskografa, te da upravo Direktivna traži da se zakonski osigura da bi izvođači mogli ostvarivati svoja deklarirana izvođačka prava. Sama direktiva naglašava kako autori i izvođači i kad prenose svoja prava imaju pravo primati naknadu za svako iskorištavanje njihovih prava. Ključni dio direktive je i, izvođačke organizacije očekuju da bude implementiran i u novi hrvatski zakon, da svi izvođači imaju zajamčena minimalna prava. Te da se u tom pogledu ne radi ni o kakvom novom pravu.
U tom izlaganju je istaknuto kako se hrvatski diskografi lažno predstavljaju internetskim platformama tvrdeći da imaju kod svakog izdanja regulirane sve ugovorne odnose. A to nije istina. Jedan dio nosećih izvođača ih ima. No, po pitanju starih izdanja i starih ugovora njihovi odnosi su neadekvatno riješeni za korištenje na digitalnim platformama. A studijski glazbenici (oni koje je Tonči Huljić naveo kao „session glazbenike) nemaju nikakve ugovore. Niti ne primaju od diskografa ikakvu naknadu kada se njihove izvedbe koriste i naplaćuju od streaming servisa.
Neven Frangeš, koji se legitimirao kao glazbenik koji je sudjelovao u svim sferama glazbe, kao i glazbenog izdavaštva i da nikada nije primio nikakvu naknadu za svoje snimke na digitalnim platformama je postavio pitanje – kakva je to glazbena industrija gdje su glazbenici izvršitelji i prolaznici u kojima nemaju pravo na naknadu? Naime, bez autora i izvođača nema ni glazbe. Pa nema ni glazbene industrije. Bez njih diskograf nema što za izdavati. U tom je naglasio da je Direktiva donesena jer je u svijetu prepoznato da dosadašnji poslovni model u digitalnoj ekonomiji nije dobar. Da je dobar, ne bi bilo potrebe za donošenjem Direktive. I intencija Direktive sigurno nije zadržavanje postojećeg modela, već zaštita slabijih strana – kreativaca, individualaca u odnosu na velike kompanije.
Ministrica Nina Obuljen Koržinek, je nakon što su predstavnici diskografa i izvođačkih organizacija predstavili svoja polazišta, potvrdila da se dosadašnji modeli pokazuju nedostatnim i ne pružaju svim sudionicima adekvatnu zaštitu. Zakon je katalog reguliranja prava različitih profesija koja se ostvaruju u različitim poslovnim modelima, koji se u transferu prema digitalnim platformama uvelike mijenjaju. Te je posebno naglasila, kako nije u duhu Direktive da bi se isplata mogla desiti samo jednom, kada se djela koja su nastala dugotrajno koriste.
Član odbora Zvane Brumnić se referirao na opasku Tončija Huljića rekavši da je proizvodnja ploče možda mogla biti uspoređena s gradnjom hotela. Ali danas ploče više nema, pa se niti princip gradnje hotela više ne može primijeniti. Današnja tehnologija postavlja stvari da djela postoje vječno i da bi svi nositelji prava trebali vječno dobivati dio rente.
Matko Kuzmanić, član odbora je želio dobiti jasan odgovor od Ministrice koji je stav Ministarstva i smije li netko u nečije ime potpisati s digitalnom platformom ugovor, bez obzira tko je ta osoba, a da s tom osobom nema potpisan ugovor? Može li koristiti tuđe subjektivno pravo bez druge osobe i bez njegova znanja? Je li to legalno?
Ministrica je odgovorila kako je dobro da se u raspravu uključilo puno ljudi, kao i da je dobro da je bilo organiziranog istupanja jer pokazuje snagu pojedinih udruga. Naglasila je kako u prvom prijedlogu Zakona nije postignut kompromis, te je istaknula kako je jasno da u Hrvatskoj postoji situacija nejasnih ugovornih odnosa. Neki izvođači imaju, a neki nemaju ugovore. Neki imaju ugovore isključivo iz doba prije interneta i veliko je pitanje mogu li ugovori sklopljeni u tom vremenu biti odgovarajući u vremenu koji nudi jedan posve drugi poslovni model. Cilj Zakona je urediti te odnose. Činjenica je da platforme žele razgovarati samo s diskografima – a zadaća zakonodavca je postaviti okvir da svi, uključujući i autore i izvođače ne budu zapostavljeni, te da ih se mora zaštititi da bi i oni ostvarili pravičnu naknadu. Naglasila je da nije zalud formulacija iz Direktive o pravičnoj naknadi – te da je temeljeno pitanje, što je to.
Član Odbora Nino Raspudić, se uključio u raspravu prvo s opaskom kako se ne može glazbenog izvođača usporediti s radnikom koji je postavljao parket, već suradnikom arhitekta. Problem je da se u novim odnosima, gdje više nema materijalnog nosača zvuka, mora odlučivati retroaktivno a da će ubuduće, nakon zakona stvari biti jasnije. Istaknuo je kako je problem pravna neuređenost, da se nešto pretpostavljalo i da se, slijedeći ono što kaže direktiva – mora postići kompromis. Diskografi će morat odustati od nekog svog udjela.
Odvjetnica Delfin Kanceljak je naglasila kako Direktiva ima striktnu odredbu – da jednokratna isplata može biti samo iznimka i kako mora biti regulirana zakonom. A gospodin Huljić želi da jednokratna naknada postane pravilo, što je u direktnoj suprotnosti s intencijom Direktive.
Kako se rasprava približavala kraju, Predsjednik HGU, Nikša Bratoš je istaknuo da se ne smije dozvoliti da postoji izdanje koje nije 100% pokriveno ugovorom. Isto tako, Direktiva je jasna da je izvođačka naknada neodreciva. I pri tom je naglasio da je stav izvođačkih organizacija da će uvijek poštivati ugovore, ali ako ne postoji ugovor (a takvih je slučajeva neproporcionalno više) da mora postojati zakonom propisani mehanizam da i ti izvođači uvijek ostvare svoja prava. Za takav način ostvarivanja je najbolji kolektivni sustav zaštite, jer ga individualni izvođači nisu u poziciji ostvarivati.
Neven Frangeš je reagirao kako ne može dopustiti da se glazbenika zove podizvođačem radova. Izvođači su umjetnici, baš poput autora. Kao primjer je naveo da Laurence Olivier nije bio podizvođač Shakespearea, niti je Ivo Pogorelić podizvođač Chopina. Postoje tri strane. Od njih su dvije uložile svoj trud, rad, školovanje i talent – a to su autori i izvođači, Treća, diskografi su uložili novac. A glazba je ono što se čuje. Bez izvođača se glazba ne čuje.
Potpredsjednica Sabora, Sabina Glasovac se uključila u raspravu pred kraj sjednice riječima kako ne pamti da je u nekoj raspravi pristiglo preko 400 stranica komentara i to potpisanih imenom i prezimenom. Saborska rasprava je pokazala da oko prijedloga postoje prijepori zbog čega je i zaključeno da se održi ova sjednica. I tu je naglasila slijedeće: ako postoje tri prava, a imamo zajamčenu naknadu za autore – koja se ne dovodi u pitanje, postoji nesrazmjer imeđu dva ostala prava. I u tom pogledu se mora pronaći kompromis u kojemu nitko neće biti potpuno zadovoljan, ali se ne smije dovesti u situaciju da je jedna strana posve nezadovoljna. Ako nema autora i nemamo izvođača – nemamo niti djelo koje se može distribuirati. To što neki izvođači imaju snagu da se izbore za svoj status, to ne znači da taj status imaju svi. I izvođačko pravo se ne smije promatrati kao milostinja ili dobra volja. Nikako se ne smije doći do točke da se jedna strana osjeća posve zakinutom.
U raspravu se preko video linka uključio i član Erik Fabijanić koji je također naglasio da je Europska direktiva napravljena da zaštiti autora i izvođača. Direktiva je smjernica pa je bitno da se u primjeni poštuju načela. Istaknuo je da je u raspravi isplivalo ono što je najmanje uređeno u Hrvatskoj. U Hrvatskoj postoje granski kolektivni ugovori pa je i uz to država prisiljena propisati minimalnu zajamčenu plaću u državi. Činjenica je da je nedopustivo da bilo autor, bilo izvođač – ako se snimka određenim kanalima distribuira, ne prima pravičnu naknadu.
Ministrica Obuljen je sjednicu zaključila kako je Ministarstvo i tijekom rasprave uputilo diskografe i izvođače na sklapanje međusobnih ugovora. Do toga nije došlo i izvjesno je da do njega neće ni doći. I to nije dobro. I u tom smislu se Zakon mora doraditi. Ministarstvo želi propisati modele koji će zaštititi legalne platforme da svoje usluge mogu pružati građanima Hrvatske. A ugovori između diskografa i izvođača se moraju poštivati. No, pitanje je da li oni postoje i mogu li se stari ugovori poštivati u novim, digitalnim, okolnostima. Naglasila je kako je Ministarstvo protiv nametanja kolektivnog rješenja za sve izvođače. I zakon ne smije derogirati postojeće ugovore. No, kada ugovora nema, zaštita se mora okrenuti kolektivnoj zaštiti. Tu je i prostor za kompromis koji će riješiti odnose između glavnih i sporednih izvođača. Ministrica je posebno naglasila kako je pogrešno svoditi glazbenika na bilo koji oblik podizvođača. Sjednicu je zaključila stavom da će hrvatska kulturna industrija dobiti puno ako se postigne kompromis.
Nažalost, osim ponižavanja glazbenih izdavača od strane ministrice, nije donesen nikakav koristan zaključak u skladu s preporukama EU Direktive, već si ministrica daje za pravo da Zakonom ulazi u individualne privatnopravne odnose – HDU
“Nažalost, osim ponižavanja glazbenih izdavača od strane ministrice, nije donesen nikakav koristan zaključak u skladu s preporukama EU Direktive, već si ministrica daje za pravo da Zakonom ulazi u individualne privatnopravne odnose”, stoji u službenom dopisu HDU nakon tematske sjednice naslovljenom: “Ministrica Obuljen Koržinek otvoreno ponižava glazbene izdavače”.
A u nastavku je obrazloženo: “Ministrica stavlja pod znak upitnika bez navođenja ikakvih konkretnih dokaza i argumenata legalnost postojanja i rada cjelokupne hrvatske glazbene industrije i svih snimaka! “Iako je ministrica na tematskoj sjednici više puta bila zamoljena da se izjasni o svom prijedlogu za izmjenu Zakona ona je, što je svatko tko je pratio i bio prisutan mogao vidjeti, očigledno imala samo jedan cilj; ponižavanje glazbenih izdavača, a u svrhu stvaranja prividne nereguliranosti tržišta, što joj daje prostor za manipulacije, iako je EU Direktiva dala jasne ciljeve koji se Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima trebaju postići.”
HDU su posebno zasmetale sljedeće ministričine izjave:
” Ono s čime smo se susreli pripremajući Zakon… je činjenica da ovdje imamo situaciju nejasnih ugovornih odnosa.”
”…ovdje govorimo o raspolaganju privatnim pravima urediti ih kako oni žele u odnosu na one koji evidentno nemaju ugovore …”
”Smatramo da postoji veliki prostor tamo gdje ugovora nema ako se oni ne potpisuju da se okrene kolektivnoj zaštiti“
A potom je navedeno: “Ova izjava ne samo da pokazuje omalovažavanje, ponižavanje jedne gospodarske grane industrije koja godišnje ulaže preko 30 milijuna kuna u proizvodnju novih snimaka, nego govori i o nepripremljenosti, usudit ćemo se reći i nepoznavanju problematike pa postoji osnovana sumnja da je ministrica pristrana, što nas niti ne čudi jer je članica Hrvatske glazbene unije. Sjednica je zaključena s najavom da će ministrica ponovno sazvati sastanak dviju strana; ne razumijemo s kojim pravom, s kojim ciljem i namjerom te na osnovu kojeg Zakona drži da ona osobno u ime države Republike Hrvatske može regulirati privatne odnose, kad je već nakon zaključene javne rasprave i prvog čitanja u Saboru upravo od strane Ministarstva kulture i medija zaključeno da to ne bi bilo u skladu s Direktivom i europskom pravnom stečevinom. Jesu li stavovi ministrice usklađeni s Vladinom politikom koja se zalaže za usklađivanje svih zakona s EU propisima ili ministrica kroji Zakon pod sumnjom vlastitih interesa?”
Povodom zaključka sjednice, udruge glazbenih izdavača uputile su pismo ministrici koje prenosimo u cijelosti:
Poštovana ministrice Obuljen Koržinek,
nastavno na jučer održanu tematsku sjednicu Odbora za informiranje, informatizaciju i medije s temom „Ususret predstojećim izmjenama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima – odnos diskografa i izvođača“ ovim putem kao nositelji glazbene industrije u Republici Hrvatskoj izražavamo duboku zgroženost Vašim izjavama kojima dovodite pod znak upitnika, bez ikakvih argumenata i dokaza legalnost postojanja i rada cjelokupne glazbene industrije koja na našim područjima ima gotovo stogodišnju tradiciju.
Vaše izjave pokazuju ozbiljnu razinu nepripremljenosti za jučerašnju sjednicu na kojoj ste vrlo otvoreno zastupali stavove izvođačkih organizacija, a istovremeno očigledno niste uzeli dovoljno vremena da se informirate o misiji i ulozi glazbenih izdavača, iako smo u više navrata molili za održavanje sastanka.
Temeljem Vaših jučerašnjih izjava da izvođači evidentno nemaju zaključene ugovore s izdavačima, niti regulirana prava, molimo Vas da se pismeno očitujete i da nam odmah dostavite popis izvođača i snimaka za koje ste rekli da ne postoje ugovori, da nisu regulirana prava i da nisu primili isplate.
Ovim putem Vas ujedno obavještavamo da je slijedom jučerašnjih stavova i Vaše najave mijenjanja postojećeg poslovnog modela glazbene industrije, održana hitna sjednica na kojoj su hrvatski glazbeni izdavači raspravljali i o, u tom slučaju, nužnom odlasku iz Hrvatske odnosno prebacivanju poslovanja u one zemlje koje slijede europski put i njeguju slobodu izbora, ugovaranja i slobodnog tržišta.
Danas je Hrvatska glazbena unija poslala službeni demanij naslovljen “Ministrica Nina Obuljen Koržinek nikad nije bila članica Hrvatske glazbene unije”, a demantij također prenosimo u cijelosti:
“U jučerašnjem javnom obraćanju Hrvatske diskografske udruge, koje je poslano nakon održane Tematske sjednice Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog Sabora, izrečena je nedopustiva laž s namjerom kontaminiranja legitimnog zakonodavnog procesa.
U priopćenju stoji slijedeća rečenica: „postoji osnovana sumnja da je ministrica pristrana, što nas niti ne čudi jer je članica Hrvatske glazbene unije“.
Hrvatska glazbena unija ovdje nedvosmisleno demantira navedenu tvrdnju:
Ministrica Nina Obuljen Koržinek NIJE i NIKAD NIJE BILA ČLANICA HRVATSKE GLAZBENE UNIJE.
Ovo nije prvi puta da se Hrvatska diskografska udruga ili vodeći ljudi te organizacije služi objedama i neistinama. Predsjednik HDU ima već protiv sebe i pravomoćnu presudu za klevetu zbog iznošenja neistinitih tvrdnji u svojim intervjuima.
Zastupnici diskografa su svoje argumente iznijeli na odnosnoj sjednici, baš kao i predstavnici udruga izvođača. A članovi Odbora su svojim komentarima podržali argumente izvođača u zaštiti pojedinca od strane trgovačkih društava, što nije slučaj u današnjoj praksi.
Kako je sjednica Odbora tekla, slobodno se može pogledati na javno dostupnoj snimci https://www.youtube.com/watch?v=xfXcLctqX64 gdje se razvidno može čuti i vidjeti koje i kakve argumente su predstavili svi sudionici rasprave.”
Iz svega je razvidno da je priča o autorskim pravima daleko od dogovora između suprotstavljenih strana, a time i rješenja.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
