Hrvatska glazbena unija

Sinoć je u velikoj dvorani Tvornice Kulture u Zagrebu održana svečana proslava tri desetljeća djelovanja Hrvatske glazbene unije. Tom su prilikom uručena posebna priznanja za 40 godina kontinuiranog rada grupi Plava trava zaborava, 35 godina karijere grupi Najbolji hrvatski tamburaši i 30 godina postojanja grupe Opća opasnost.

‘Iako je Državni zavod za intelektualno vlasništvo jasno naznačio organizacijama za kolektivno ostvarivanje i zaštitu autorskih i srodnih prava da u punomoćima koje daju na potpisivanje svojim članovima moraju jasno razdvojiti prava koja se moraju ostvarivati obvezno kolektivno od onih koja se mogu ostvarivati obvezno kolektivno (na nositeljima prava je da samostalno odluče žele li neka od prava ostvarivati samostalno ili preko kolektivne organizacije, kao što je npr. ostvarivanje naknade od digitalnih glazbenih servisa), nažalost, Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) se oglušila na navedeno’, javljaju iz Hrvatske diskografske udruge.

Danas je na dvadesetoj redovnoj i izbornoj skupštini Hrvatske glazbene unije, Dražen Baljak izabran za novog predsjednika organizacije.

Odgovor poslan od Odvjetničkog društva Šerić i Šerić prenosimo u cijelosti.

Hrvatska glazbena unija ostvarila je najveću zaradu u godini najveće katastrofe u kojoj je glazbenike snašla nemogućnost ostvarivanja prihoda od nastupa zbog pandemije koronavirusa, a one zagrebačke potom i potres koji je mnogima načinio i dodatnu materijalnu štetu.

Dok iz Ministarstva kulture i medija tvrde da 6.886.000,00 kuna prebačenih na račun Hrvatske glazbene unije 2020. godine ne pripada sredstvima iz europskog REACT – EU fonda, iz Ministarstva financija podaci jasno potvrđuju da pripadaju upravo tom fondu.

Tjednik Nacional je u velikoj istraživačkoj temi naslovljenoj: ‘Neodržani koncerti, pogrešni datumi, probijanje rokova. Bratoš: Sve je prema zakonu’ dubinski istražio nepravilnosti dodjele ukupno 17.226.000,00 kuna iz europskog fonda na nekoliko natječaja ‘Jer svirati se mora’ koje je dodjeljivala Hrvatska glazbena unija (HGU) i koju je za taj posao odabralo i financiralo Ministarstvo kulture i medija.

Ministarstvo kulture i medija platilo je 100.000 kuna potkapacitiranoj Hrvatskoj glazbenoj uniji da provede natječaj vrijednosti 17,2 milijuna kuna u kojem se spomenuta potkapacitirana HGU nije bila u stanju držati ni tek dva natječajna uvjeta koja je sama propisala, piše u iscrpnom istraživačkom članku portala Teatar.hr, gdje se već u podnaslovu navodi da je to ‘jedna od bizarnijih priča koju su objavili’.

Iz Hrvatske glazbene unije demagoškim su nazvali javni poziv glazbenicima od strane Hrvatske diskografske unije. Poziv HDU-a bio je upućen glazbenim izvođačima koji su od 1947. godine do danas sudjelovali u stvaranju bilo koje snimljene pjesme domaćeg repertoara da se jave ako smatraju da bilo koje od njihovih izvođačkih prava nije riješeno, ostvareno ili regulirano i da nisu primili naknadu.

Hrvatska glazbena unija i Hrvatska diskografska udruga gotovo na dnevnoj razini šalju službena priopćenja i demantije na ista od suprotne strane oko Direktive za rješavanja digitalnih prava koja bi u skladu s istom pravnom politikom u Europskoj uniji trebala dobiti i svoj zakonski oblik u Hrvatskoj.

Nakon 11. tematske sjednice održane u utorak zahuktao se sukob na relaciji Hrvatska glazbena unija – Hrvatska diskografska udruga.

Priopćenje dolazi budući da je u manjem dijelu javnosti došlo do određenih nesporazuma u pogledu mogućnosti prisustva publike na koncertima.

Nakon što se Hrvatska diskografska udruga (HDU) očitovala o sistemu ubiranja prava s interneta, kao i saborski zastupnici, oglasila se i Hrvatska glazbena unija (HGU).

Može se reći da s Jagatićevim tekstom ‘Vrijeme Idi(j)ota’ gotov ‘calm like bomb’ period jer ga naziv te pjesme grupe Rage Against The Machine možda najbolje dočarava. Možda dolazi vrijeme za polarizaciju, ali definitivno i za preustroj nekih tijela i susret s prošlošću koja nije bila nimalo junačka, bar kad je u pitanju odnos HGU-a prema KUD Idijotima.

Je li Huljićeva uvreda Mireli Priselac Remi došla spontano u trenutku kad puno važnije pitanje potresa domaći glazbeni biznis?

Ministarstvo financija je mimo prijedloga Ministarstva kulture odlučilo nabiti 25 posto PDV-a na koncertne ulaznice, čime je glazbi nametnut porez na šund, koji ne zahvaća primjerice tržište knjiga, filmova, teatra i ostalih izvedbenih umjetnosti.