Drugi međunarodni festival suvremene književnosti Šibenske književne ure, poznatiji kao Škure, ove je godine ugostio neka od najvećih imena ne samo hrvatske, već i regionalne književne scene.
Od 15. do 17. rujna šibenska publika je imala priliku popratiti mnogobrojne književne tribine, čitanja poezije te predstavljanja knjiga, pa su se tako tri dana festivala u Šibeniku izmjenjivala književna imena poput Selme Asotić, Damira Karakaša, Nataše Govedić, Monike Herceg, Almina Kaplana, Krešimira Bagića, Sinana Gudževića, Senke Marić, Suzane Matić, Marine Vujčić, Miljenka Jergovića, Marka Vešovića, Đurđice Čilić, Milene Marković, Magdalene Blažević, Bobe Đuderije, Bojana Krivokapića, Đorđa Matića, Fride Šarar, te Darije Žilić.
JEZIK NEMA OBLIK NACIJE
Prvi dan Škura su svojom poezijom otvorile pjesnikinje Frida Šarar i Darija Žilić koje su odmah na početku potvrdile ton ovog jedinstvenog festivala. Odnosno pokazale da „jezik nema oblik nacije“, kako je Frida Šarar prekrasno istaknula. Potvrdili su to i svojim razgovorom Emir Imamović Pirke i Miljenko Jergović prilikom predstavljanja Jergovićeve zbirke kratkih pričaTrojica za Kartal.
„Miljenko, kojim ti jezikom pišeš?“,možda je i najznačajnije pitanje festivala na kojeg je Jergović odgovorio protupitanjem: „Pa na našem, zar se to ne primjećuje?“, dodao kako je jezik na kojem piše onaj koji u leksičkom smislu prihvaća sve riječi koje mu mogu biti korisne, a kojima se služe ljudi između rijeke Sutle na zapadu i rijeke Timok na istoku. Također je naglasio i da jezična podjela kakva se kod nas agresivno proizvodi zadnjih trideset godina vodi gubitku sinonima, jer uvijek postoji riječ koja je hrvatskija od druge riječi – trijebljenjem riječi jezik lišavamo njegove poetske i književne snage, ostaje mu tek komunikacijska i naredbodavna moć.
JEDAN OD NAJBOLJIH FESTIVALA U REGIJI
Da je jedna od najvećih književnih zvijezda regije, pa tako i festivala potvrdio je Damir Karakaš koji je govorio o svom romanu Okretište, a za kojeg je ove godine u Tuzli dobio i nagradu “Meša Selimović”. Publici je pak čitao dijelove rukopisaPotop, akojegje radio u suradnji s jednim od najistaknutijih hrvatskih medijskih umjetnika Daliborom Martinisom.Karakaš se također osvrnuo i na Škure,istaknuo kako je bio na brojnim svjetskim festivalima, turnejama po zemljama bivše Jugoslavije te da se iznenadio koliko je šibenski književni festival dobro organiziran, pa dodao da prerasta u jedan od najboljih književnih festivala regije.
OVACIJE “DECI” I MILENI MARKOVIĆ
Prije dodjele književne nagrade “Stjepan Gulin” na pozornicu se vratio Miljenko Jergović koji je šibenskoj publici predstavio književnicu Milenu Marković, dobitnicu NIN-ove nagrade. Iako je sva tri dana festivala odaziv bio izuzetan te je publika doista sjajno reagirala na svakom programu, Markovićkino predstavljanje i čitanje romana-poeme Decaizazvalo je prave ovacije, pokazalo ono što će u svom kasnijem izlaganju spomenuti i Arsenić, a vezano za ovogodišnju dobitnicu “Gulina”, a to je neposredna korespodencija sa čitateljima, komunikacija koja se odvijala na jedan blizak, topao, ljudski način. Zbog toga i ne čudi gromoglasan pljesak kojim je Milena Marković nagrađena, trenutak je to kad se potvrdilo da su Škure doista književni festival bez granica.
PJESME NAPISANE ZA ČITANJE, NE ZA AKADEMSKU ZAJEDNICU
Kruna festivala svakako je dodjela nagrade “Stjepan Gulin” za najbolju zbirku poezije na području regije. Na natječaj su pristigla 94. rukopisa od kojih su pet autora izabrani za finaliste – Selma Asotić, Krešimir Bagić, Velibor Čolić, Miroslav Kirin i Nada Topić. Nagraduje dobila književnica Selma Asotić za zbirku poezije Reci vatra. U prekrasnom ambijentu Kućeumjetnosti Arsen pjesnikinji su nagradu uručili Olja Runjić, direktorica festivala i Vladimir Arsenić, predsjednik žirija. „Zbirka pesama Reci vatraSelme Asotić zaista se izdvaja svojim temama među kojima prevladavaju rodni i seksualni identitet te odnos prema ratu i porodici“, rekao je Arsenić, dodao kako je ispisana vrsnim stihovima od kojih su neki antologijski, kao i da ova zbirka u punom svjetlu predstavlja kvalitetnu promjenu na pjesničkoj sceni regije na kojoj pjesnikinje polako preuzimaju primat.
TAJ DIVNI JEZIK I ŠKURE
Iako je program Škura završio dodjelom nagrade”Stjepan Gulin”, nekako se kao završna misao nameće ona Marka Vešovića, koji nažalost nije mogao radi zdravstvenog stanja biti u Šibeniku, ali je zahvaljujući modernim tehnologijama ipak bio dio festivala. Razgovor s književnikom, a povodom izlaska Tri knjige vodili su Sinan Gudžević i Almin Kaplan. Naime, jedan od najdirljivijih trenutaka festivala bio je upravo onaj kada je Vešović rekao da je cijeli život pokušavao da bude pjesnik i ništa više te da je jedina šteta njegove smrti ta da neće čuti svoj divni hrvatsko-srpski jezik. I tako se opet vraćamo na početak festivala kada je Frida Šarar pročitala stihove koji puno bolje od svih riječi opisuju koliko je međunarodni festival u Šibeniku važan za književnike i publiku s područja regije – Škure su doista pokazale da jezik ne poznaje granice, kao ni oblik nacije.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
