Grupa Beverly Brooks objavila je svoj drugi studijski album.
Okosnicu varaždinske grupe Beverly Brooks čine pjevačica i autorica tekstova Žarka Krpan i gitarist Jura Geci koji su se oko ideje kreiranja autorske glazbe okupili još 2016. godine, a kao trio u koji se uključio basist Gašpar Gantar, te uz pomoć multiinstrumentalista Danijela Ivankovića objavljuju prvijenac „Morning“ 2019. godine, dakle pred pandemiju koja je pomela svaku nadu da će grupa započeti s promotivnim nastupima.
No to vrijeme, inače nimalo naklonjeno ni etabliranim imenima, a kamoli svježim debitantima ipak se nije pokazalo uzalud utrošenim. Beverly Brooks potpisali su za Dancing Bear (koji je od nedavno u službenom okrilju svjetske Warner Music obitelji), te je pala pametna odluka da se moraju pričekati bolja vremena. Tako je prošle godine „Morning“ ponovno pušten na Youtube kao zagrijavanje pred drugi studijski album naziva „Albumex“, koji je objavljen ovog proljeća, jer Krpan i Geci nisu sjedili skrštenih ruku, već su prionuli na novi materijal prošireni s novim članovima; basistom Vjekoslavom Gečekom i bubnjarom Emirom Čovranom (u rujnu 2023. ga zamjenjuje Nikola Mikulić). Tu se nije stalo, već je zvučna slika dodatno obogaćena gostovanjem puhača Jošuom Kovačevićem (saksofon), Petrom Horvatom (truba) i Rubenom Horvatom (trombon), ali i Matejom Ilčićem na violončelu, Marinom Kerešom na Moog sintizajzeru i klaviru, te Matejem Kovačevićem na Hammond orguljama.
Deset pjesama predstavljenih na „Albumexu“ moderni je stilski blend na tragu klasičnog soula, bluesa, rocka, i decentne psihodelije kakav se može naći kod američkih sastava iz Texasa kao što su Black Pumas i Khruangbin, što bi se u današnje vrijeme moglo staviti pod okvire organskog popa u kojem je jači uteg na promišljanju pjesama, nego na kreiranju imidža.
U tom smislu najjači dojam koji prati ovaj album od prve pjesme „Drama“ jest taj da je autorski tandem Krpan i Geci prvenstveno išao ugađati sebi, da bi se tek kasnije ispostavilo da Beverly Brooks korespondiraju s duhom glazbene današnjice, jer „Drama“ započne kao sanjiva balada da bi u drugom dijelu kao svojevrsni statement došao dio improvizacijskog poigravanja s aranžmanima čime je odaslana poruka da je ovaj sastav spreman na instrumentalna iznenađenja i da se sud ne može donijeti samo ovlaš pogledom na korice, već da treba uroniti u štivo.
Za ovakav hrvatski bend koji više cilja prema pop domeni, po svim pravilima biznisa, ali i praksi drugih izvođača pokazalo se da materinji jezik ne smije biti zanemaren i dobro je što su Beverly Brooks toga bili djelomično svjesni, jer nažalost se samo treba prisjetiti odličnog autorskog pop albuma Željke Veverec objavljenog pod umjetničkim imenom Je Veux koji pored prepoznate kvalitete, čak i nekih glazbenih nagrada, nije uspio pronaći put do radijskih urednika, time i šire publike ponajviše zbog izričaja na engleskom jeziku.
Dakle, od ukupno deset pjesama, dvije su na hrvatskom, a to su upravo bili najavni singlovi „5 minuta“ i „Kreni“ koji su najviše pomogli u kakvoj-takvoj penetraciji u domaći radijski prostor. Jest da ih se može svrstati u fah u kojem eterom vlada jedan Detour, ali Beverly Brooks ciljaju na drugu metu i s različitog odstojanja. Uz to, dobro im leži hrvatski (jer to je vječita bojazan sastava koji originalno startaju na engleskom), tako da je šteta što taj omjer nije veći na albumu, čak se usuđujem reći da bi i efekt uvodne pjesme „Drama“ bio daleko jači na hrvatskom, nego na engleskom upravo zbog Gecijevog dobro vođenog instrumentalno zanimljivog drugo dijela, zbog čega se gubi onaj efekt u kojem prosječni slušatelj koji slučajno nabasa na ovu pjesmu taj „filigranski rad“ može pripisati domaćem, a ne stranom bendu.
Jer, budimo realni, snovi za proboj vani s engleskim izričajem uglavnom ostaju u domeni snova u ovoj i ovakvoj Hrvatskoj. Tržišta su ipak podijeljena i borba za kolač na svakom od njih se vodi količinom marketinškog novca, a ne kvalitetom pjesama. Da, to je brutalna stvarnost i zbog toga je treba često ponavljati kako bi što više autorskih imena toga postalo svjesno. Hrvatska diskografija ne posjeduje alate za bilo čiji ciljani plasman na zapad, niti je na to ikada bila fokusirana. Ako se i dogodi tako nešto, riječ je o slučajnostima druge vrste.
Ovdje se može postaviti i pitanje imaju li Beverly Brooks potencijala za te vrste slučajnosti. Odgovor je da imaju, ponajviše s pjesmama „Island“, „Stories“, „Marshall“ i „Teleport“ zbog odlično uhvaćene sjetne atmosfere, a manje, recimo, s „Wolf“ i „Last Day“, koji lako mogu biti koncertni favoriti (prva zbog poletnog gypsy swing ritma, druga zbog ukopanosti u blues), no možda zbog nedostatka elementa iznenađenja nisu pogodne za singlove.
„Albumex“ pokazuje da Beverly Brooks znaju znanje i da im ne nedostaje nadahnuća, no svo to znanje, iskustvo i trud bi trebali jače fokusirati na to što sa svime time prvenstveno mogu napraviti u domicilnom prostoru, jer upravo nam ovakvog popa treba više u eteru. Stoga se zasad samo može reći da grupa ima obećavajuću startnu poziciju.
Ocjena: 7/10
(Dancing Bear, 2024.)
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
